PES: Mandićevo saučešće nije politika Vlade; Oprečne reakcije zbog smrti Mladića, šef Skupštine opet naljutio Hrvatsku

Saučešće predsjednika Skupštine Andrije Mandića povodom smrti haškog osuđenika Ratka Mladića, izazvalo je novu buru u odnosima Crne Gore i Hrvatske, otvarajući pitanje političkih posljedica slavljenja ratnih zločinaca u zemlji koja želi u EU.

Dok je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Mandićev potez okarakterisalo kao neprihvatljiv i suprotan vrijednostima EU, Evropska komisija rekla je “Vijestima” da veličanju ratnih zločinaca nema mjesta ni u Uniji, ni u kandidatima za članstvo u toj zajednici.

Sagovornici “Vijesti”, građanska aktivistkinja Milena Bešić i advokat Velija Murić, ocjenjuju da postoje političke poruke koje upravo zbog funkcije onoga ko ih šalje, prestaju da budu privatni stav. Međutim, upozoravaju da političke osude takvih poruka, bez institucionalnih i političkih posljedica, imaju ograničenu vrijednost.

Mladić je preminuo u četvrtak, a reakcije iz Crne Gore na tu vijest bile su duboko različite. Mandić je saopštio da je Mladićevom sinu, u svoje i u ime Nove srpske demokratije (NSD), uputio saučešće, lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević objavio je Mladićevu fotografiju uz poruku: “Slava je vječna, a patnja je kratka. Svaka srpska kuća ima jednog Ratka”. Goran Danilović iz Ujedinjene Crne Gore napisao je da je Mladić “branio svoj narod” i “spasio Srbe u Republici Srpskoj”. Potpredsjednik mladih Demokrata i službenik Ministarstva ekologije Danijel Rmuš objavio je Mladićevu fotografiju uz tekst: “Vječna ti slava i carstvo nebesko, generale!”.

Ipak, iz njegove stranke su se ogradili od takvog poteza, navodeći u saopštenju da objava predstavlja Rmušov lični, a ne partijski stav. Izraze saučešća i afirmativne poruke o Mladiću na društvenim mrežama objavili su i neki lokalni funkcioneri.

S druge strane, Bošnjačka stranka (BS) i Bošnjačko vijeće osudili su takve stavove. Poslanik BS-a Amer Smailović kazao je da veličanje Mladića predstavlja relativizaciju pravosnažno utvrđenih zločina i genocida u Srebrenici, pozivajući institucije da reaguju. Poruke na sličnom fonu poslali su i Demokratska partija socijalista, Evropski savez, Građanski pokret URA, dio nevladinog sektora...

Predsjednik države Jakov Milatović saopštio je juče da odnos prema porodici Mladića ne može biti izgovor za relativizaciju ratnih zločina.

Mandićeva poruka ne doprinosi EU putu

Iz hrvatskog Ministarstva poručili su da će ta zemlja u pristupnim pregovorima insistirati na suočavanju s prošlošću, procesuiranju ratnih zločina, poštovanju presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedskim odnosima, uz ocjenu da Mandićeva poruka ne doprinosi evropskom putu Crne Gore.

Mandićev kabinet nije odgovorio na pitanja “Vijesti” povodom reakcija zvaničnog Zagreba.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković osudio je saučešće Mandića, naglasivši kako je to samo još jedna potvrda da je ideja o “srpskom svetu” i dalje živa.

Europoslanica Sunčana Glavak naglasila je da je Mandić predsjednik parlamenta zemlje kandidata za EU, pa njegove poruke imaju posebnu političku težinu. Poslanik Hrvatske demokratske zajednice Andro Krstulović Opara otišao je još dalje, saopštivši da Hrvatska ne bi trebalo da ratifikuje pristupni ugovor sa Crnom Gorom ako ovakve poruke predstavljaju politički pravac države.

Hrvatska je, zbog neriješenih bilateralnih pitanja (granica, brod “Jadran”, ime bazena u Kotoru...). u decembru 2024. spriječila privremeno zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika). U julu ove godine Zagreb nije dao saglasnost ni za zatvaranje Poglavlja 14 (Saobraćajna politika).

Mandić je od ljeta 2024. (uz Milana Kneževića i lidera Demokrata Aleksu Bečića) nepoželjan u Hrvatskoj zbog toga što je u parlamentu usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.

Prostor za relativizaciju

Građanska aktivistkinja Milena Bešić kazala je “Vijestima” da je problem mnogo dublji i da je veličanje Mladića posljedica.

“Crna Gora nikad nije ozbiljno prošla kroz proces suočavanja s prošlošću, niti je otvorila pitanje sopstvene odgovornosti za ratove devedesetih”, navela je.

Prema njenim riječima, decenijama je ostavljan ogroman prostor za relativizaciju zločina, istorijski revizionizam i rehabilitaciju politika i ideologija koje su do njih dovele.

“Taj prostor je, u međuvremenu, potpuno zauzet. Kad pogledamo dominantne narative, simbole i ikonografiju koji se danas bez zadrške pojavljuju u javnom prostoru, ponekad se stiče utisak da je rat završen prije tri, a ne prije više od 30 godina”, podsjetila je.

Advokat Velija Murić “Vijestima” je rekao da postoje političke poruke koje zbog funkcije onoga ko ih šalje, prestaju biti privatni stav i postaju pitanje države.

Ističe da ako jedna država članica EU upozorava da političko djelovanje jednog od najviših funkcionera Crne Gore dovodi u pitanje evropske vrijednosti i odnose sa susjedima, onda je to upozorenje koje crnogorska vlast mora ozbiljno razmotriti.

Upozorava da problem nije samo Mandić, već “politička normalizacija”, jer, kaže, iako demokratija podrazumijeva pravo na različita politička mišljenja, ne podrazumijeva obavezu drugih da ćute kad se relativizuju zločini.

“Još manje demokratija znači da se pravosnažne sudske presude mogu pretvarati u predmet dnevne političke trgovine”, poručio je.

Posebna odgovornost na BS-u

Što se tiče partija vlasti koje osuđuju ovakve poruke, Bešić je ocijenila da politička osuda bez političke posljedice ima vrlo ograničenu vrijednost.

Ona je istakla da se ne mogu istovremeno deklarativno braniti demokratija i evropske vrijednosti, osuđivati veličanje ratnih zločinaca i bez problema ostajati u vlasti u kojoj je Mandić jedan od ključnih političkih činilaca.

“Ako su njihove razlike zaista vrednosne i principijelne, onda bi morale imati i političku cijenu”, poručila je.

Bešić je dodala da, u suprotnom, sve ostaje na nivou kalkulacije, saopštenja kojima se pere sopstvena odgovornost i pokušaja da se zadrže i principi i fotelje - “a očigledno je šta na kraju ima prednost”.

Velija Murić poručuje da posebnu odgovornost ima BS.

“BS ima pravo da bude dio vlasti. Ima pravo da pregovara. Ima pravo da ostvaruje političke interese svojih birača. Ali s političkom odgovornošću dolazi i obaveza da se jasno povuče crvena linija preko koje se ne prelazi”, rekao je.

On je pozdravio to što je ministar vanjskih poslova i predsjednik BS-a Ervin Ibrahimović javno osudio veličanje Mladića i jasno se odredio prema glorifikaciji ratnih zločina, ali je pitao - “šta znači takva osuda ako se istovremeno nastavlja politička saradnja sa čovjekom koji je, s mjesta predsjednika Skupštine, uputio saučešće porodici Mladića?”.

Na pitanje koji će biti njihovi potezi povodom Mandićeve poruke, poslanik BS-a Amer Smailović izbjegao je juče odgovor na presu, kazavši da o svemu moraju zasijedati organi partije, ali da će se konsultovati i s međunarodnim partnerima. Dodao je da su dio Vlade zbog EU integracija.

PES se ogradio u ime Vlade

Iz Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića poručili su da je saučešće Mandića lični i partijski stav, a ne stav Vlade, te naglasili da poštuju pravosnažne presude međunarodnih sudova.

“Kad je riječ o Ratku Mladiću, naš stav je jasan: poštujemo pravosnažne presude međunarodnih sudova, kao i principe međunarodnog prava i pravde, pa u našem pokretu ne postoji prostor za relativizaciju činjenica da je pravosnažno osuđen za genocid i ratne zločine”, kazali su “Vijestima” iz PES-a.

Naveli su da Vlada ima jasan evropski kurs i da je snažno opredijeljena za evropske vrijednosti, međunarodno pravo i poštovanje pravosnažnih sudskih presuda, zbog čega, kako tvrde, nema potrebe da se PES dodatno ograđuje “od nečega što nije njen stav, niti plod sistemske komunikacije”.

Potpredsjednik Vlade i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, takođe je poručio da je Mladić pravosnažno osuđeni ratni zločinac i da “hvalospjevi njegovom liku i djelu nijesu vrijednosti evropske Crne Gore” i da se od toga ograđuju.

Na pitanje hoće li zbog Mandićevog poteza preduzeti konkretne političke korake, nije dao direktan odgovor, već je kazao da fokus treba da bude na evropskim integracijama i rezultatima “koje pokazuju u Albanskom forumu”.

“Ministri iz redova AF-a zatvorili su skoro polovinu pregovaračkih poglavlja koje je zatvorila 44. Vlada. Crna Gora će biti naredna članica EU. To je naš odgovor i naš jedini pravac”, rekao je listu.

Ministar ljudskih i manjinskih prava i lider Demokratske partije Fatmir Đeka kazao je redakciji da ne podržava Mandićevu izjavu, dodajući da je Mladić “presuđeni ratni zločinac”. O eventualnim političkim potezima, kako je naveo, najprije će razgovarati unutar Albanske alijanse, a potom i s liderima stranaka manjinskih naroda kako bi eventualno usaglasili zajednički stav.

Iz Socijalističke narodne partije nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”.

Više tužilaštvo prati situaciju

Iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici “Vijestima” su juče rekli da, u okviru svoje nadležnosti, prate i ocjenjuju da li u izjavama, kao i radnjama bilo kog lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijene da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, “javnost će biti blagovremeno obaviještena”.

Milena Bešić ukazuje da je veličanje Mladića flagrantan primjer koliko malo znači imati zakon ako se on u praksi ne primjenjuje.

Član 370 Krivičnog zakonika propisuje kazne za javno podsticanje na nasilje ili mržnju, kao i za javno odobravanje, negiranje ili značajno umanjivanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom presudom, ako takve poruke mogu dovesti do nasilja ili izazvati mržnju. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, za teže oblike od jedne do osam godina, dok se u slučaju zloupotrebe položaja ili nastupanja nereda, nasilja ili drugih teških posljedica, može izreći kazna do deset godina zatvora.

Prema riječima Bešić, da se odredbe koje sankcionišu javno odobravanje i relativizaciju pravosnažno utvrđenih ratnih zločina dosljedno primjenjuju, granice dozvoljenog javnog govora bile bi mnogo jasnije svima - i građanima koji takve stavove svakodnevno reprodukuju u javnom prostoru i na društvenim mrežama, i političarima, uključujući predsjednika Skupštine.

“Vladavina prava i izvjesnost sankcije učinile bi da svako makar dva puta razmisli prije nego što ratnog zločinca veliča, opravdava ili predstavlja kao heroja”, rekla je Bešić.

Zato bi, kako dodaje, nadležni organi morali da reaguju i utvrde postoje li u konkretnim slučajevima elementi krivičnog djela.

“Ostaje da vidimo hoće li institucije pravosuđa ovoga puta blagovremeno i samoinicijativno uraditi posao za koji su nadležne, ili će ponovo reagovati tek nakon poziva i pritiska civilnog sektora”, kazala je ona.

( Biljana Matijašević, Aljoša Turović )