Islanđani glasaju da li da se ponovo otvore pregovori o člastvu u EU: Ribarstvo kao glavna sporna tačka
Ishod je neizvjestan. Anketa Galupa objavljena u petak pokazala je da se tijesna većina protivi ponovnom otvaranju pregovora, što predstavlja blagi pomak u odnosu na ranija istraživanja koja su ukazivala na malu prednost pristalica obnove razgovora
Islanđani danas glasaju o tome da li da ponovo otvore pregovore o članstvu u Evropskoj uniji (EU), a građani su gotovo podijeljeni na pola nakon kampanje usredsređene na troškove života, bezbjednost, suverenitet i kontrolu nad ribolovnim vodama, piše danas novinska agencija Rojters.
Ishod je neizvjestan. Anketa Galupa objavljena u petak pokazala je da se tijesna većina protivi ponovnom otvaranju pregovora, što predstavlja blagi pomak u odnosu na ranija istraživanja koja su ukazivala na malu prednost pristalica obnove razgovora.
Zagovornici opcije "da" tvrde da bi pridruživanje EU moglo da ublaži problem visokih kamatnih stopa i pruži veću bezbjednost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa drugim arktičkim ostrvom, Grenlandom.
Protivnici, koji pozivaju d se glasa "ne", tvrde da bi članstvo u EU ugrozilo suverenitet Islanda i kontrolu nad njegovim ribolovnim vodama.
"Danas je naš susret sa istorijom", napisao je na društvenim mrežama bivši predsjednik Islanda Olafur Ragnar Grimson, protivnik članstva u EU.
Ako birači kažu "da", to bi samo otvorilo put za razgovore sa Briselom. Island bi zatim morao da održi drugi referendum, vjerovatno nekoliko godina kasnije, o tome da li će se pridružiti EU.
Stara pitanja, nova hitnost
Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, usred finansijske krize koja je posebno teško pogodila malu i ranjivu ekonomiju zemlje. Pregovori su završeni 2013. godine, kada je euroskeptična vlada obustavila proces.
Nove geopolitičke turbulencije dale su dodatnu hitnost pitanju o kojem Islanđani sa prekidima raspravljaju već decenijama.
Ministarka vanjskih poslova Torgjerdur Katrin Gunarsdotir, koja podržava opciju "da", kazala je Rojtersu prošle sedmice da se subotnje glasanje svodi na jednostavno pitanje: može li Island i dalje sebi da priušti da ostane po strani u svijetu u kojem se urušavaju stare izvjesnosti?
"Međunarodni poredak koji je decenijama bio temelj naše bezbjednosti i prosperiteta nalazi se pod ozbiljnim pritiskom. U vremenima poput ovih, male države moraju pažljivo da razmisle o tome gdje stoje i ko stoji uz njih", kazala je.
Kamatne stope i troškovi života
Debate na Islandu više su bile usredsređene na kamatne stope, ribolovna prava i troškove života nego na bezbjednost.
Island se suočava sa uporno visokom inflacijom i kamatnim stopama zbog kojih su stambeni krediti postali izuzetno skupi, a pristalice opcije "da" tvrde da bi članstvo u EU i eventualno uvođenje eura mogli da donesu određeno olakšanje. Referentna kamatna stopa islandske centralne banke iznosi osam odsto, u poređenju sa 2,25 odsto u Evropskoj centralnoj banci.
"To ne bi riješilo strukturne slabosti Islanda, ali bi moglo da postane katalizator za zdraviju ekonomiju", kazao je Vilhjalmur Hilmarson, glavni ekonomista sindikata Viska, jednog od najvećih na Islandu.
Liderka opozicije Gudrun Hafsteinsdotir, koja predvodi kampanju "ne", tvrdi da su ekonomski argumenti pristalica članstva prenaglašeni.
"To nisu problemi koje će Brisel riješiti umjesto nas. To su problemi koje islandski političari moraju da riješe“, kazala je.
Ribarstvo kao glavna sporna tačka
Prema pravilima EU, ribolovne kvote određuju se, između ostalog, na osnovu istorijskih obrazaca ribolova. Pojedini zvaničnici tvrde da bi to omogućilo Islandu da zadrži kontrolu nad svojim vodama, jer nijedna zemlja EU tamo nije lovila ribu decenijama.
Protivnici nijesu uvjereni.
"Znam da će Evropska unija ponuditi određena obećanja o fleksibilnosti, posebno na početku, ali znamo da to neće trajati zauvijek", kazala je Hafsteinsdotir.
U memorandumu Ministarstva vanjskih poslova procjenjuje se da bi pregovori o pristupanju mogli da počnu do kraja 2026. godine i da traju između 18 i 24 mjeseca, ukoliko se birači u subotu izjasne za njihovo ponovno otvaranje.
Island takođe mora da održi parlamentarne izbore najkasnije do novembra 2028. godine, što unosi dodatnu političku neizvjesnost u svaki pregovarački proces koji bi se protegao na taj period.
Biračka mjesta širom zemlje, koja ima oko 400.000 stanovnika, otvorena su u 11 sati po srednjeevropskom, a zatvaranje je predviđeno za 22 sata po srednjeevropskom vremenu.
( Ne.V. )