Božović: Novi zakon o oduzimanju imovinske koristi daće SDT-u dodatno oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala

Novi zakon o oduzimanju imovinske koristi daće Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dodatno oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala, kazao je ministar pravde Bojan Božović, navodeći da je zakonski tekst u potpunosti usaglašen sa Evropskom komisijom (EK).

Božović je u intervjuu agenciji MINA rekao da će jedno od ključnih rješenja omogućiti trajno oduzimanje imovine za određena krivična djela organizovanog kriminala bez čekanja na pravosnažnu krivičnu presudu i nezavisno od krajnjeg ishoda krivičnog postupka.

"Mi ćemo sada za krivična djela stvaranja kriminalne organizacije ili grupe, odnosno za čitavu listu krivičnih djela propisanih zakonom koja su počinjena u okviru organizovanog kriminala, moći da trajno oduzimamo imovinu bez čekanja na pravosnažnu krivičnu presudu i nezavisno od krajnjeg ishoda krivičnog postupka. To je glavna novina", kazao je Božović.

On je pojasnio da će postojati dva potpuno odvojena postupka.

"S jedne strane, utvrđivaće se krivica određenih učinilaca krivičnih djela, eventualnih počinilaca, ali isto tako, s druge strane, vidjećemo da li neko može da opravda imovinu kojom raspolaže", naveo je Božović.

Božović je rekao da je EK dala pozitivno mišljenje na zakon.

"Ovaj zakon i upravo ovi standardi u potpunosti su u skladu sa direktivom iz 2024. godine koja se primjenjuje unutar Evropske unije (EU)", dodao je Božović.

On je kazao da će zakon imati novi naziv.

"On se neće zvati zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, jer kriminalna djelatnost ne može biti djelatnost, već aktivnost. Prosto, kriminal ne smijemo podvoditi pod onu kategoriju djelatnosti koje se regularno, legitimno i legalno uvode u neki društveni sistem", rekao je Božović.

Govoreći o pragovima od pet i 50 hiljada eura za oduzimanje imovine, Božović je pojasnio da je to još dio pregovora sa EK.

"Dakle, iznos od 50 hiljada eura odnosi se na mogućnost oduzimanja imovine za koju se ne traži pravosnažna osuđujuća krivična presuda, dok se iznos od pet hiljada eura odnosi na postupak trajnog oduzimanja imovine nakon pravosnažne osuđujuće presude", naveo je Božović.

On je rekao da su moguće korekcije i da Ministarstvo pravde nikada nije bilo zatvoreno za mišljenja drugih, uključujući opoziciju i kolege iz parlamentarne većine.

Božović je kazao da je u javnosti bilo polemike o tome da li je 50 hiljada EUR prenizak iznos.

"Međutim, čime smo se mi rukovodili – šta ako je neka kriminalna organizacija imala šest, sedam ili deset učesnika u vršenju određenog krivičnog djela i svako je uzeo po 50 hiljada eura pojedinačno? To nije 50 hiljada samo u tom konkretnom slučaju", naveo je Božović.

On je ocijenio da je riječ o dodatnom oruđu, prije svega za SDT, da nastavi ono što je započelo.

Upitan da li je postojao institucionalni otpor donošenju zakona, Božović je rekao da određenog otpora uvijek ima.

"Uvijek kada donosite reformske zakone ili zakone koji zadiru u neki ustaljeni sistem funkcionisanja, imate određenih otpora. I prirodno je. Pogotovo kada radite zakone koji definitivno mijenjaju određene krivičnopravne uzuse koji trenutno postoje", rekao je Božović.

On je kazao da postoje dvije potpuno različite kategorije otpora.

"Jedan je taj ekspertski, stručni otpor koji, naravno, uvijek pozdravljamo, a drugi je, nekad, plašim se, interesni. Uvijek se vodim, prije svega, ovim prvim i želim da vjerujem da je uvijek ovaj prvi dominantan. Zbog toga je i trebalo vremena da izradimo jedan ovakav zakon", kazao je Božović.

Prema njegovim riječima, bilo je dobrih pokušaja i u prethodnom periodu za donošenje zakona.

"Međutim, uvijek je postojala određena falinka. Ako ništa drugo, nikad nije postojalo ovako jasno izraženo pozitivno mišljenje EK na zakonski tekst kao što je to danas", rekao je Božović.

Govoreći o eventualnim politički motivisanim otporima, Božović je rekao da vjeruje da će oni biti minimalni ili da ih gotovo neće biti.

"Ali uskoro ćemo to vidjeti u Skupštini", dodao je Božović.

On je kazao da su SDT i Državno tužilaštvo tokom finansijskih istraga 2024. godine preduzeli privremene mjere za 500 hiljada metara kvadratnih nekretnina.

"Za 2024. godinu zaplijenjeno je gotovo 50 miliona eura, zatim gotovo sedam miliona dirhama, gotovo 43 miliona ruskih rubalja i 45 hiljada američkih dolara", rekao je Božović.

Govoreći o prošloj godini, Božović je rekao da se radi o rekordnim iznosima.

"Ukupno privremeno oduzeta imovina je površine gotovo dva miliona metara kvadratnih. Kada govorimo o ostalim stavkama, važno je istaći da imamo, na primjer, preko 100 privremeno oduzetih vozila, zaplijenjenih 70 miliona eura, gotovo 200 hiljada dolara, preko 620 švajcarskih franaka", rekao je Božović.

On je naveo da iz godine u godinu raste broj i površina nepokretnosti koje su privremeno oduzete, kao i novčani iznosi.

Odgovarajući na pitanje postoji li bojazan da predložena rješenja neće proći test Ustavnog suda Crne Gore, ali i Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), Božović je odgovorio odrično.

"Apsolutno sam bez ikakve bojazni da će se tako nešto desiti. Uvijek pozivam sve da se obrate i Ustavnom sudu ili sjutra ESLJP. U krajnjem, oni će dati konačan sud o tome ako do toga dođe. Mi ćemo, naravno, uvažiti eventualno drugačija mišljenja, ali mislim da se tako nešto neće desiti, jer smo mi našu praksu zasnivali i na praksi ESLJP, ali i, kao što rekoh, direktivama iz 2024. godine EK i isto tako drugom uporednom praksom koja važi danas u državama članicama EU", kazao je Božović.

Govoreći o retroaktivnoj primjeni zakona, Božović je rekao da se to ne može tako nazvati.

"Naprotiv, mi se nijesmo vezali za taj vremenski opseg. Što je bilo i važno jeste da su započete finansijske istrage i tok primjene kako starog, tako i novog zakona biće adekvatni", rekao je Božović.

On je pojasnio da osnivanje agencije za oduzetu imovinu nije predviđeno novom verzijom zakona, jer uporedna praksa nalaže poseban zakon za formiranje i funkcionisanje te agencije.

"Tako da će o ovoj imovini brinuti Uprava za državnu imovinu kao nadležna institucija. Mi ćemo, po ugledu i na Francusku i na neke druge države, kreirati poseban zakonski okvir, naravno sa resornim ministarstvom, sa Upravom za imovinu, koji bi se bavio radom, formiranjem i, naravno, svim daljim aktivnostima ove agencije", kazao je Božović.

Govoreći o kapacitetima državne uprave, Božović je rekao da ne treba bježati od izazova i tvrditi da država odjednom ima enormne kadrovske kapacitete.

"Jer ih nemamo. To nije samo u odnosu na ova zakonska rješenja, nego i u odnosu na neka druga", dodao je Božović.

On je rekao da je situacija sada ipak bolja jer cijeli postupak vodi tužilaštvo, a ne, na primjer, zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.

"U jednoj od priprema ovog zakona bila je i ta intencija, da se taj dio, po značaju navoda, građanskog postupka vodi preko zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, pa je sugerisano da to ne bi bilo ni adekvatno i da zaštitnik nema tih kapaciteta, što smo mi uvažili. Smatrali smo od početka do kraja da to treba da vodi Državno tužilaštvo", kazao je Božović.

On je rekao da očekuje podršku svih poslanika u Skupštini za predloženi zakon.

"Mislim i ja zaista očekujem podršku od svih poslanika. Ne vidim razlog zašto neko ne bi ovo podržao. Novi je zakon u pitanju, novi su alati, nova su oruđa, građani prosto očekuju od nas konačno značajnije izmjene postojećeg zakonskog teksta i ne vidim nikakav logičan, objektivan otpor ovakvim zakonskim rješenjima", kazao je Božović.

Upitan da li će pregovaračka poglavlja 23 i 24 biti zatvorena do kraja godine, Božović je rekao da je optimista da će se to desiti.

"Moram da kažem da sam veliki optimista, da sam sa popriličnom dozom sigurnosti spreman da kažem da ćemo do kraja decembra ili sredine decembra imati zatvorena pregovaračka poglavlja 23 i 24. Napravili smo ogromne iskorake, prije svega kroz izmjene Ustava, napravili smo ogromne iskorake na temu nezavisnosti pravosuđa, autonomije pravosuđa, stvaranja boljih uslova za rad u pravosuđu", kazao je Božović.

On je rekao da je Crna Gora jedna od prvih država koje su donijele pravosnažne presude na osnovu Skaj prepiski.

"Mi smo država koja je donijela presude, a upravo takve presude i ta praksa danas se izučava i primjenjuje i u nekim državama članicama EU. Mi smo država koja je imala velike rezultate po pitanju rada SDT-a i generalno Državnog tužilaštva. Tako da ne vidim da nam je ostalo previše velikih prepreka koje ne možemo preskočiti da do kraja godine zatvorimo poglavlja 23 i 24", dodao je Božović.

Božović je rekao da Međuvladinu konferenciju na kojoj bi bila zatvorena poglavlja 23 i 24 očekuje krajem godine.

"Mi se nadamo da će to biti druga polovina decembra ili kraj decembra i da tada zatvorimo i ovu priču. Prije toga imaćemo sigurno nekoliko drugih međuvladinih konferencija gdje ćemo zatvarati ostala pregovaračka poglavlja", naveo je Božović.

( MINA )