Tramp: SAD preuzimaju djelimičnu kontrolu nad naftnim rezervama Venecuele

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp u petak je najavio do sada nezabilježenu inicijativu SAD-a da preuzmu kontrolu nad petinom ogromnih naftnih rezervi Venecuele, računajući da bi američke kompanije mogle da ožive posrnulu energetsku industriju te članice OPEK-a i istovremeno obezbijede novi izvor sirove nafte koji bi pomogao u snižavanju cijena goriva u SAD.

Tramp je iznio malo detalja o sporazumu, navodeći samo da su SAD, kroz partnerstvo sa privatnim sektorom, obezbijedile većinsku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi nafte u Venecueli, piše agencija Rojters.

Liderka te južnoameričke zemlje pozdravila je sporazum, navodeći da će podstaći privredu i povećati državne prihode.

Novi sporazum predstavljao bi dramatično širenje uloge SAD u naftnoj industriji Venecuele, dok Trampova administracija nastoji da obnovi proizvodnju u toj zemlji i obezbijedi više sirove nafte za američke rafinerije. Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, ali proizvodi svega oko 1,25 miliona barela dnevno, znatno ispod svojih mogućnosti nakon godina nedovoljnih ulaganja, lošeg upravljanja i sankcija.

Rubio: Sporazum dobar za obje zemlje

„Po mom nalogu, državni sekretar Marko Rubio i ministar rata Pit Hegset, radeći u bliskoj saradnji sa veoma cijenjenom vršiteljkom dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez i kroz partnerstvo sa privatnim sektorom, obezbijedili su većinsku kontrolu SAD nad više od 65 MILIJARDI BARELA dokazanih rezervi nafte u Venecueli, bez ikakvog troška za američke poreske obveznike“, napisao je Tramp na mreži Truth Social.

Objava je uslijedila nakon višenedjeljnih američko-venecuelanskih pregovora o sporazumu kojim bi američkim kompanijama bio omogućen dugoročan pristup grupi venecuelanskih naftnih polja, uz garanciju da će tako proizvedena sirova nafta biti isporučivana Sjedinjenim Državama.

Venecuelanski zvaničnici pripremaju se da naredne sedmice potpišu sporazume kojima će novim kompanijama, naročito američkim, biti dodijeljena prava na istraživanje i proizvodnju nafte.

Izvori su Rojtersu kazali da je razmatran model zakupa, prema kojem bi naftna polja potencijalno bila ponuđena američkim proizvođačima na aukciji. Međutim, takav aranžman mogao bi da se suoči sa pravnim i ustavnim izazovima u Venecueli, gdje država zadržava kontrolu nad ključnim aktivnostima u naftnoj industriji.

Tramp nije objavio strukturu sporazuma, polja ili kompanije koje su uključene, niti način na koji bi SAD ostvarivale većinsku kontrolu nad rezervama. Prema spisku u koji je Reuters imao uvid, riječ je o poljima u pojasu Orinoka i području jezera Marakaibo.

Rubio je sporazum opisao kao dobitak za obje zemlje, navodeći na mreži X da će SAD obezbijediti stabilno i jeftino snabdijevanje naftom i pomoći u snižavanju cijena benzina.

Za Venecuelu, rekao je Rubio, sporazum bi donio gotovo 100 milijardi dolara privatnih investicija, podržao hiljade dobro plaćenih radnih mjesta i pomogao obnovi ekonomije zemlje.

Rodrigez, koja je postala vršiteljka dužnosti predsjednice nakon što su SAD u januaru zarobile predsjednika Nikolasa Madura, rekla je kasno u petak da će sporazum omogućiti značajno povećanje proizvodnje kroz razvoj 17 strateških polja i donijeti zemlji ukupno 209 milijardi dolara poreskih prihoda, navodi Rojters.

„Ove investicije neće doprinijeti samo oporavku i modernizaciji naše industrije, već i ekonomskom rastu naše zemlje, energetskoj bezbjednosti naše hemisfere i većoj ravnoteži na međunarodnim tržištima“, navela je u saopštenju.

Nejasna pravna osnova i finansijska struktura

Analitičari su kazali da je potrebno vidjeti više detalja o pravnoj i finansijskoj strukturi sporazuma prije nego što se može procijeniti da li će privući značajne investicije.

Takođe nije jasno da li će sporazum kratkoročno dovesti do pada cijena benzina, jer bi razvoj infrastrukture potrebne za proizvodnju, transport i preradu teške venecuelanske sirove nafte mogao trajati godinama.

Dejvid Goldvin, predsjednik kompanije Goldwyn Global Strategies, rekao je da nije jasno da li bi zakup koji bi zaključila američka vlada imao pravni osnov prema ustavu Venecuele i novom zakonu o ugljovodonicima, dodajući da „ne postoji presedan da američka vlada sklapa ugovor o zakupu radi upravljanja naftnim poljima“.

Goldvin je takođe doveo u pitanje da li će plan riješiti prepreke koje već godinama odvraćaju investitore od Venecuele.

„Teško je vidjeti kako bi ovakav aranžman mogao da ubrza investicije u bilo kakvom značajnijem obimu“, rekao je, navodeći političku neizvjesnost, neadekvatnu elektroenergetsku mrežu, ograničene izvozne kapacitete i široka diskreciona ovlašćenja vlade nad industrijom.

Od uklanjanja Madura sa vlasti, Vašington pokušava da obezbijedi stabilan dotok venecuelanske sirove nafte za američke rafinerije, istovremeno podstičući američka ulaganja u naftnu industriju te zemlje.

Trampova administracija je pod pritiskom uoči izbora za Kongres u novembru da ublaži zabrinutost potrošača zbog rasta cijena benzina. Jeftinija nafta i povećanje proizvodnje mogli bi tome da doprinesu.

SAD takođe traže načine da popune Strateške naftne rezerve, državne zalihe nafte, uključujući mogućnost razmjene sirove nafte sa američkim proizvođačima.

Venecuela je nacionalizovala naftnu industriju tokom 1970-ih, stavljajući državnu kompaniju PDVSA u njeno središte. Za vrijeme tadašnjeg predsjednika Uga Čavesa, vlada je dodatno pooštrila kontrolu, primoravajući strane proizvođače da posluju kroz zajednička preduzeća pod kontrolom države, a kasnije je eksproprisala imovinu, uključujući projekte kojima su upravljali ExxonMobil i ConocoPhillips.

Tokom Madurove vlasti, proizvodnja nafte u Venecueli naglo je pala.

( Da.M. )