Na Islandu glasanje o nastavku pregovora za članstvo u EU, u sjenci Trampove prijetnje Grenlandu

Građani Islanda izašli su danas na birališta kako bi odlučili da li zemlja treba da nastavi pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, u sjenci prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da će preuzeti kontrolu nad susjednim Grenlandom.

Referendumsko pitanje sa „da“ ili „ne“ dovoljno je jednostavno za oko 265.000 birača s pravom glasa: Da li Island treba da nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji?

Glas „za“ pokrenuo bi pregovore sa izvršnom vlašću EU, Evropskom komisijom, koji obuhvataju 35 oblasti, od ekonomije do ljudskih prava.

Neke pristalice vjeruju da bi Evropska unija mogla da joj ponudi zaštitu ako bi Tramp ikada iznio slične prijetnje i Islandu. Oni takođe vide ekonomsku stabilnost u pridruživanju bloku.

Ako birači odbace predlog, ostaje ista situacija. Protivnici su se okupili oko prijetnje koju bi članstvo u EU predstavljalo za bogate riblje zalihe Islanda i činjenice da Island već ima koristi od toga što je na jedinstvenom tržištu EU i u Šengenskoj zoni slobodnog putovanja.

Stručnjaci očekuju tijesan rezultat.

Više od 20 odsto birača glasalo je prije dana izbora, javila je islandska nacionalna televizija RUV.

Kada je Tramp govorio o američkoj kontroli nad Grenlandom, posebno početkom ove godine, promijenio je raspoloženje na Islandu, samo 290 kilometara udaljenom od autonomne teritorije Danske.

Iako je Tramp naznačio da neće upotrijebiti silu da bi zauzeo Grenland, čini se da se njegovo interesovanje nije ohladilo.

Osnovna zabrinutost mnogih na Islandu je jasna – ako Grenland bude zauzet, da li je Island sljedeći?

Naredno pitanje je takođe jasno: da li članstvo u EU pruža zaštitu protiv bilo kakvih novih Trampovih ambicija u Sjevernom Atlantiku?

Ljevičarska koaliciona vlada Islanda, izabrana 2024. godine, svakako tako misli i to je uglavnom razlog zašto je odlučila da raspiše referendum.

Razgovori o EU nijesu ništa novo na Islandu, koji je formalno okončao svoj prethodni pokušaj da se pridruži Uniji 2015. godine, uglavnom zbog zabrinutosti šta bi članstvo značilo za njegove bogate riblje resurse.

Ogromni ulovi bakalara i oslića iz hladnih arktičkih voda oko Islanda takođe su ključni za nacionalni identitet. Potomci Vikinga koji su se naselili na Islandu vjekovima su živjeli od mora.

S obzirom na to da je veliki dio ekonomije zemlje usmjeren ka njenoj unosnoj i dobro organizovanoj ribarskoj industriji, prava na ribolov bila su tema razgovora u pripremi za referendum.

Pridruživanje EU zahtijevalo bi da Island bude dio zajedničke ribarske politike bloka, koja bi dozvolila španskim, holandskim i drugim ribarima ulazak u njegove vode. Vlada je naznačila da će tražiti poseban aranžman, potencijalno potpuno izuzeće od takve politike.

Ako se Island danas odluči za nastavak pregovora, naknadno će biti organizovan još jedan referendum na kojem će građani biti pitani da li prihvataju sporazum o članstvu.

Podržavaoci članstva u EU kažu da je za Island najbolje da se približi svojim evropskim susjedima kako bi se borio protiv problema koji ne znaju za granice, poput klimatskih promjena. Takođe kažu da bi euro donio više stabilnosti nego islandska nestabilna kruna i da bi članstvo u EU smanjilo inflaciju i kamatne stope.

Protivnici kažu da je trenutna postavka sasvim ispravna i da Island već uživa sve prednosti evropskih integracija bez kompromisa u pogledu suvereniteta koji neizbježno dolaze s punopravnim članstvom. Kažu da bi njihov glas u Evropskom parlamentu bio mali i da bi radije sklopili neke od sopstvenih trgovinskih sporazuma, poput onog s Kinom.

( BETA )