Korupcija ima rod: Ginjol lutka Stana progovara u ime žena sa sjevera
Cilj projekta je, kako je “Vijestima” kazala koordinatorka Rebeka Čilović, da otvori prostor za javni govor o iskustvima žena koje se suočavaju sa korupcijom, političkim pritiscima, ucjenama i drugim oblicima zloupotrebe moći
Korupcija na sjeveru Crne Gore rijetko se posmatra kroz rodnu prizmu, iako žene, zbog slabijih mogućnosti zapošljavanja, ekonomske zavisnosti i patrijarhalnih obrazaca, mogu biti posebno izložene zloupotrebi moći.
Upravo na tu, gotovo nevidljivu dimenziju korupcije ukazuje projekat “Demaskiranje rodno uslovljene korupcije – Da se Stana čuje”, koji u Beranama, Plavu i Petnjici realizuje NVO “Poligon za žensku izuzetnost – Sofija”, uz podršku The European Endowment for Democracy.
Cilj projekta je, kako je “Vijestima” kazala koordinatorka Rebeka Čilović, da otvori prostor za javni govor o iskustvima žena koje se suočavaju sa korupcijom, političkim pritiscima, ucjenama i drugim oblicima zloupotrebe moći. Centralni simbol kampanje je Stana, ginjol lutka koja će kroz performanse na javnim prostorima “govoriti” u ime žena koje zbog straha, zavisnosti ili društvenog pritiska ne mogu same da progovore.
“U javnom prostoru Crne Gore, borba protiv korupcije odveć se pretvorila u sterilnu statistiku i fraze koje se ispisuju daleko od realnog života. Ipak, sasvim drugačija, teža i duboko prećutana istina živi u opštinama na sjeveru naše zemlje, u Beranama, Plavu i Petnjici. Ovdje korupcija nije bezlična cifra na nekom sumnjivom računu; ona ima lice, ime i veoma specifičan, rodni predznak, a njenu najsuroviju cijenu plaćaju žene. Upravo iz potrebe da se prekine ta tišina, NVO Poligon za žensku izuzetnost – Sofija pokrenula je pionirski projekat Da se Stana čuje, otvarajući prostor za teme koje su se predugim guranjem pod tepih pretvorile u nevidljive kaveze”, kaže ona.
Kako objašnjava, “na prvu loptu” svako zapošljavanje preko veze ili politička ucjena djeluju kao opšti oblik korupcije koji pogađa sve građane podjednako. Međutim, tvrdi Čilović, ekonomska realnost sjevera Crne Gore prema ženama postavlja potpuno drugačije, daleko surovije barijere.
“Kada se u maloj sredini raspisuje radno mjesto u lokalnoj administraciji ili javnom preduzeću, muškarci često imaju alternativu, fizički rad, građevinu, rad u privatnom sektoru ili migraciju ka jugu. Žene na sjeveru su, s druge strane, suočene sa drastično suženim prostorom na tržištu rada, duboko ukorijenjenim patrijarhalnim nasljeđem i očekivanjem da one nose teret brige o porodici”, kaže koordinatorka projekta.
Prema njenim riječima, ekonomska zavisnost i neravnopravna raspodjela moći čine žene posebno ranjivima na korupciju, jer se mali broj dostupnih radnih mjesta može koristiti kao sredstvo kontrole i ucjene. U takvim situacijama, kako kaže, uskraćivanje posla za ženu ne znači samo gubitak zaposlenja, već i gubitak finansijske samostalnosti, mogućnosti da samostalno odlučuje o svom životu i da obezbijedi egzistenciju porodice.
“To je suština rodno uslovljene korupcije: sistem koristi tradicionalnu potčinjenost žena i njihovu težu poziciju na tržištu rada kao polugu za ucjenu, tjerajući ih da biraju između sopstvenog dostojanstva i gole egzistencije. U najmračnijem dijelu tog spektra nalazi se i sekstorzija, kao krajnji oblik zloupotrebe moći u kojem se zaposlenje, napredovanje ili opstanak na radnom mjestu uslovljavaju intimnim ustupcima, čime se žensko tijelo i lični integritet koriste kao valuta od strane onih koji drže poluge moći u svojim rukama”, rekla je Čilović.
Zbog toga se, objašnjava ona, o ovome ćuti, “jer sistem računa na to da žena nema luksuz da se buni u sredini gdje svaka pobuna znači društvenu izolaciju i osudu”.
Ona je kazala da će kroz performanse u Beranama, Plavu i Petnjici, u kojima će nepokretne institucije simbolizovati njihovu pasivnost, Stana biti jedini pokretni i govorni lik. Cilj je, kako je navela, da se ukaže na problem rodno zasnovanih zloupotreba, pruži podrška ženama i odgovornost za korupciju i ucjene usmjeri na počinioce, umjesto na žrtve.
Čilović objašnjava da će za realizaciju projekta biti potrebno mnogo snage, jer se problem kojim se bave, kako je istakla, ne posmatra kroz teoriju i statistiku, već kroz iskustva i ono što svakodnevno prepoznaju na terenu. Ona poručuje da će za žene, ali i društvo u cjelini, biti značajno da se konačno razotkriju obrasci patrijarhata i pokaže da su najveće žrtve rodno uslovljene korupcije upravo žene kojima su oduzeti sloboda i dostojanstvo.
( Dragana Šćepanović )