Petina venecuelanske nafte pod kontrolom SAD?

Veliki dugoročni naftni sporazum, za koji se očekuje da će Sjedinjenim Državama omogućiti pristup petini rezervi sirove nafte Venecuele, naveo je energetske stručnjake i pravnike da dovedu u pitanje njegovu zakonitost i mogućnost sprovođenja, uz pozive objema vladama da objave detalje ugovora.

Sporazum bez presedana, koji je u petak objavio predsjednik SAD Donald Tramp, a potvrdila privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez, staviće pod kontrolu Vašingtona čak 65 milijardi barela nafte koja se može eksploatisati, što premašuje ukupne rezerve nafte SAD od 46 milijardi barela.

Sporazum nije prošao kroz tendersku proceduru, a pregovori o njemu držani su u tajnosti sve do prošle nedjelje, uprkos opsežnoj reformi glavnog venecuelanskog zakona o ugljovodonicima i prelasku desetina zajedničkih preduzeća i ugovora na nove uslove, što vlasti i operateri još nijesu završili.

Iako je Tramp prošle nedjelje u objavi na društvenim mrežama rekao da će sporazum podrazumijevati "partnerstvo sa privatnim sektorom", SAD nijesu saopštile koje se kompanije pripremaju da u njihovo ime upravljaju naftnim poljima.

North American Blue Energy Partners (NABEP), kompanija koju vodi kontroverzni venecuelanski investitor Alehandro Betankur i koja je djelovala kao posrednik između Karakasa i Vašingtona, saopštila je za "Njujork tajms" da se raduje saradnji sa SAD, usred medijskih izvještaja da bi ta kompanija trebalo da bude uključena u sporazum.

Prije malo više od tri mjeseca Betankuru je bilo zakonski zabranjeno da napusti Ujedinjeno Kraljevstvo dok se borio protiv zahtjeva Švajcarske za izručenje u vezi sa istragom o mogućem pranju novca, objavio je Fajnenšl tajms. Dramatična promjena Betankurove situacije, prema pisanju FT-a, pokazuje koliko su se naglo i nepredvidivo mijenjali odnosi SAD i Venecuele od januara kada je zarobljen bivši predsjednik Nikolas Maduro.

"Ako je cilj bio da se pokuša smanjiti rizik od ulaganja u Venecuelu, SAD bi ovim sporazumom mogle da postignu upravo suprotno: da dodatno oslabe već krhki institucionalni okvir zemlje", rekla je za Rojters Luisa Palasios, viša istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija.

Prema riječima privremene predsjednice Venecuele Rodrigez, sporazum će trajati najmanje 25 godina, u skladu sa Zakonom o ugljovodonicima te članice OPEK-a, i obezbijediće 100 milijardi dolara investicija i 209,3 milijarde dolara prihoda od naknada i poreza. Venecueli bi od svakog proizvedenog barela ostajalo oko 19 dolara.

Stručnjaci su izrazili sumnju u zakonitost sporazuma, posebno zato što bi SAD, a ne Venecuela, trebalo da izaberu model i kompanije koje će upravljati naftnim poljima.

"Uprkos tome što su ga SAD formalno priznale, sporazum bi u budućnosti mogao da bude osporen pred sudom", rekao je za Rojters Huan Karlos Apik, dekan Pravnog fakulteta Centralnog univerziteta Venecuele.

Bijela kuća je pitanja Rojtersa proslijedila američkom Ministarstvu energetike, koje nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Venecuelansko Ministarstvo nafte i državna energetska kompanija PDVSA takođe nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.

U međuvremenu, očekivani poreski prihodi te južnoameričke zemlje takođe djeluju niži od onoga što zakon propisuje.

"Porezi koji bi trebalo da budu naplaćeni, a koje je najavila privremena vlada, nevjerovatno su niski", objavio je u subotu na društvenim mrežama Fransisko Monaldi iz Bejker instituta Univerziteta Rajs. Kritikovao je, kako je naveo, nedostatak transparentnosti u vezi sa venecuelanskom naftnom politikom, koja je pod nadzorom SAD od hapšenja Madura.

Tih 65 milijardi barela poticaće sa 17 naftnih polja, pri čemu se najveći dio rezervi nalazi u osam velikih blokova u prostranom pojasu Orinoka, glavnom području proizvodnje nafte u Venecueli, dok se preostala polja nalaze oko jezera Marakaibo, tradicionalnog naftnog centra zemlje kojem su potrebna nova ulaganja, navodi se u dokumentu u koji je Rojters imao uvid.

Planirano učešće SAD od 55 odsto u partnerstvu dodatno bi povećalo količinu venecuelanske nafte koja se izvozi u Sjedinjene Države, gdje trenutno završava oko 60 odsto ukupnog izvoza te zemlje.

Suočen sa političkim pritiskom zbog cijena benzina, koje su porasle usljed aktuelnog sukoba sa Iranom, Tramp je u nedjelju rekao da će nove količine venecuelanske nafte pomoći u popunjavanju američkih Strateških rezervi nafte, koje su ovog mjeseca pale na 290 miliona barela, blizu najnižeg nivoa u posljednje 44 godine.

( N.B. )