Koliko Amerikance košta rat s Iranom?
Ono što je trebalo da bude kratka vojna operacija pretvara se u ozbiljan problem za predsjednika Trampa. Posljedice rata s Iranom Amerikanci sve više osjećaju u svakodnevnom životu, od prodavnica do benzinskih pumpi
Na kraju šestog mjeseca rata dobra vijest za Sjedinjene Države jeste da se američka privreda za sada drži bolje nego što se očekivalo. Većina ekonomista ne predviđa recesiju, a nezaposlenost ostaje niska.
Ipak, rat ima svoju cijenu, a posebno je osjećaju mala preduzeća.
Adž Navaro, vlasnik dva kamiona s brzom hranom u Sakramentu, kaže:
„Oba kamiona koriste generatore kako bi hrana i piće ostali rashlađeni. A oni troše mnogo goriva. Dio dodatnih troškova moram da prebacim na kupce.“
Rekordne cijene dizela
Glavni razlog su visoke cijene energenata.
„Visoke cijene posljedica su rata s Iranom i poremećaja u Ormuskom moreuzu“, objašnjava Bob Mekneli, nekadašnji energetski savjetnik predsjednika Džordža V. Buša.
Borbe i blokada u Ormuskom moreuzu ozbiljno su poremetile jedan od najvažnijih pomorskih pravaca za transport energenata. Posljedice se osjećaju i u Sjedinjenim Državama.
A više se ne radi samo o cijenama goriva na pumpama. Alema Kroft, stručnjakinja za tržište sirovina iz RBC Capital Marketsa, upozorava:
„Posebno zabrinjava tržište dizela. Cijene dizela dostigle su rekordne nivoe.“
Poskupljuju prevoz i hrana
Skuplji dizel povećava troškove teretnog saobraćaja. Zbog toga rastu troškovi prevoza robe, hrane i putovanja. Potrošači posljedice rata osjećaju svakodnevno.
Istovremeno, sukob postaje sve skuplji i za državu, kaže Gejb Marfi iz organizacije Taxpayers for Common Sense, koja se bavi budžetskom i poreskom politikom.
„Prema najobuhvatnijim procjenama, direktni troškovi za poreske obveznike već premašuju 100 milijardi dolara. To su podaci zaključno s krajem juna. Od tada je račun dodatno porastao. Tome treba dodati i troškove koje snose potrošači“, ukazuje Marfi.
Dvostruki teret za građane
Prema jednoj analizi, rat je američka domaćinstva do sada koštao oko 1.000 dolara po porodici.
Građani tako sukob plaćaju na dva načina: kroz veće troškove života i kroz državni budžet. Pritom se veliki dio vojnih rashoda finansira novim zaduživanjem.
To znači da će u narednim godinama rasti i troškovi kamata koje država mora da plaća.
Na kraju će i taj račun snositi poreski obveznici.
Među rijetkim dobitnicima nalaze se vojna industrija i djelovi energetskog sektora.
Veći strah od inflacije nego od recesije
Zbog toga većina ekonomista trenutno ne očekuje ozbiljnu ekonomsku krizu.
Mnogo veća bojazan jeste da će inflacija ostati povišena duže nego što se ranije očekivalo. To bi moglo da primora Federalne rezerve, američku centralnu banku, da i dalje zadrži visoke kamatne stope.
Posljedice takve politike vide se i u svakodnevnim odlukama građana. Jedan od njih je Šon Benet, koji upravo sipa gorivo u svoj stari automobil.
„Do sada sam vozio auto koji sam kupio bez kredita. Ali kupovina novog vozila i otplata rate, uz osiguranje i ostale troškove, bili bi veoma teško izvodljivi“, kaže on.
Zbog toga još ne zna da li će uskoro kupiti novi automobil. A odgovor na to pitanje, kako kaže, zavisi i od toga koliko će dugo trajati američki rat s Iranom.
( BETA )