G20: Ruski ministar među učesnicima, Evropa negoduje

Prvi put od početka rata u Ukrajini, ruski ministar finansija Anton Siluanov lično učestvuje u ovoj rundi na licu mjesta. Prema podacima ruskog Ministarstva finansija, Siluanov je na marginama sastanka vodio i bilateralne razgovore sa američkim ministrom finansija Skotom Besentom.

Posljednji put Siluanov se uključio putem video-veze na sastanak ministara finansija G20 u aprilu 2022. godine. Mnogi zapadni ministri su tada u znak protesta napustili prostoriju, dok je tadašnji njemački ministar finansija Kristijan Lindner ostao i odgovorio na govor Rusa zajedno sa grupom država G7.

Za razliku od ministra finansija, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov redovno učestvuje na sastancima u okviru G20, posljednji put u februaru 2025. u Južnoj Africi.

Protest Evropljana

Njemački ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) ocijenio je poziv ruskom ministru kao „pokušaj normalizacije“ od strane domaćina, Sjedinjenih Američkih Država. On lično u ovom trenutku uopšte ne vidi razlog za popuštanje tenzija ili normalizaciju odnosa sa Rusijom, naglasio je vicekancelar Njemačke. S obzirom na užase rata u Ukrajini, ruski ministar nije smio da bude dočekan kao normalan gost, rekao je njemački ministar.

Istovremeno, Klingbajl je jasno stavio do znanja: „Rusija je dio G20 i zato je dobro što postoji ova mogućnost za dijalog i što se tamo izgovaraju jasne riječi.“ Važno je, kako je naveo, poslati jasne poruke u internim razgovorima. To je, kaže, i uradio.

„Ponekad su mi ovi sastanci previše diplomatski i zato su moje riječi možda uplašile nekoga u prostoriji u ovom trenutku“, rekao je on. On je Siluanovu „direktno u lice rekao da ruska vlada mora da prekine ovaj rat, kakve su posljedice tog rata i da mi čvrsto stojimo na strani Ukrajine“.

Evropljani, među kojima su britanski ministar finansija Džon Hili i predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard, usaglasili su ovaj postupak u nedjelju.

U Evropi trenutno pripremaju još jedan paket sankcija protiv Rusije i pritom se nada bliskoj saradnji sa vladom u Vašingtonu, rekao je Klingbajl. Zajedničko djelovanje je najbolji put. Međutim, nejasno je da li SAD ublažavaju svoj stav. Signal koji šalje prijem Siluanova je stoga uznemirujući.

Veliki samit u Majamiju

To navodi na pretpostavku da bi, sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom kao domaćinom, i samit šefova država i vlada zemalja G20 u decembru u Majamiju mogao da se pretvori u diplomatski hod po žici.

Na prethodnom samitu u Južnoafričkoj Republici, Rusi nisu bili predstavljeni na najvišem nivou, već samo preko zvaničnika Kremlja. Predsjednik Vladimir Putin posljednji put je učestvovao na jednom ovakvom međunarodnom sastanku 2019. godine, uoči pandemije korone.

To bi sada moglo da se promijeni: Tramp se u aprilu načelno pozitivno izjasnio o mogućem učešću ruskog predsjednika.

„Ako bi došao, to bi vjerovatno bilo prilično korisno“, rekao je Tramp. „Smatram da treba razgovarati sa svima.“

Kremlj i Ministarstvo spoljnih poslova Rusije potvrdili su da su primili zvaničan poziv na najvišem nivou za učešće na samitu G20 u Majamiju, ali sam dolazak Vladimira Putina još uvijek nije potvrđen.

„Porodična fotografija“ bez Rusa

U znak protesta protiv ruskog prisustva u Ešvilu, evropski ministri i guverneri centralnih banaka odbili su da se pojave zajedno sa Siluanovim na tradicionalnoj „porodičnoj fotografiji“ učesnika.

„Iznijeti jasnu kritiku u prostoriji, raspravljati se međusobno u prostoriji, pronaći jasne riječi o ovom ratu u prostoriji – to da, ali bi zajednička fotografija na tom mjestu za mene bila jasan korak predaleko“, rekao je Klingbajl.

Slika je na kraju snimljena bez ruskog ministra.

Sjedinjene Američke Države su kao domaćin utvrdile listu zvanica za sastanak. Južnoafrička Republika, koja je prošle godine predsjedavala G20, nije pozvana. Španija takođe ne prisustvuje sastanku, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio toj zemlji prekidom trgovinskih odnosa.

Nekim predstavnicima medija zabranjen pristup

Probleme nije izazvalo samo pozivanje Rusa, već i način na koji su se američki domaćini ophodili prema određenim medijima: prvobitno je planirano da se novinarima novinske agencije Blumberg, kao ni lista „Njujork tajms“, ne dozvoli pristup radi izvještavanja sa sastanka.

Njemačko ministarstvo finansija pokušalo je da interveniše kod američke vlade na visokom diplomatskom nivou, saznalo se iz krugova delegacije. Na kraju je dopisnik „Njujork tajmsa“ iz Berlina ipak dobio akreditaciju. Međutim, kada je riječ o novinskoj agenciji Blumberg, napori su ostali bezuspješni.

Ovakvo postupanje prema jednoj međunarodnoj novinskoj agenciji je bez presedana i neprihvatljivo je sa stanovišta Savezne vlade, rečeno je iz njemačke delegacije.

„Smatram da je neprihvatljivo da se novinari ili čitave redakcije isključuju. To sam takođe jasno stavio do znanja“, izjavio je njemački ministar finansija Klingbajl.

( Deutsche Welle )