Peta školska godina rata
U Ukrajini se nastava odvija između učionica, onlajn časova i skloništa, dok ruski napadi ostavljaju sve dublje posljedice po djecu i obrazovni sistem
Nekoliko sati nakon što su ruske balističke rakete tokom noći potresle Kijev, juče su iznad školskog dvorišta u prijestoničkom okrugu Obolon lebdjeli baloni. Neispavani roditelji i svečano obučena djeca okupili su se uz muziku, odlučni da obilježe tradicionalni početak školske godine.
Ali samo nekoliko sekundi kasnije oglasila se uzbuna za vazdušnu opasnost i okupljeni su se razišli. Dječji smijeh i muziku zamijenile su udaljene eksplozije, prenijela je agencija Asošiejtid pres.
Ukrajinski učenici počinju petu školsku godinu od početka ruske invazije, a kraj rata se ne nazire.
Hiljade škola prilagodile su se ratnim uslovima, prelaskom na nastavu na daljinu ili kombinovani model, održavanjem časova u skloništima, dok su škole u razorenim gradovima ili onima pod ruskom okupacijom zatvorene.
U ruskim napadima uništeno je, prema procjenama, milion udžbenika, a zvaničnici se pripremaju za zimu koja bi mogla biti jedna od najtežih od početka rata.
Godine rata ostavljaju teške posljedice na Ukrajince, dok Rusija pojačava napade. Ukrajina ima malo efikasnih sredstava za presretanje sve većeg broja brzih balističkih raketa, dok talasi dronova Šahed na mlazni pogon dovode do toga da pojedini napadi traju danima, ističe AP.
Od početka rata, u Kijevu je oštećeno 318 obrazovnih ustanova, među kojima 156 škola, pokazuju podaci gradskog odjeljenja za obrazovanje. Neke škole pogođene su između dva i osam puta.
Broj prvaka u kijevskim školama smanjen je za oko 40 odsto od početka rata - sa 28.500, koliko ih je bilo 1. septembra 2022, na 16.600 ove godine.
"Ukrajinsko obrazovanje trenutno liči na neprekidni poligon sa preprekama", rekla je Ana Pucova, suosnivačica humanitarne fondacije savED. "Sistem se prilagođava, ali se uslovi često mijenjaju brže nego što stignete da uspostavite jedan model i kažete: 'Od sada radimo ovako.'"
Posljedice rata po obrazovanje su "veoma ozbiljne", rekla je Pucova, ukazujući na nagomilane gubitke u znanju, smanjenje broja učenika i veliki teret koji nose škole i nastavnici. Broj školske djece u Ukrajini smanjen je za 17,5 odsto, odnosno za više od 755.000, u odnosu na školsku 2021/22. godinu.
"Škola je sredina u kojoj dijete uči da komunicira sa drugima, gradi odnose, radi u grupi, rješava sukobe i bude dio zajednice", rekla je Pucova. "Ukrajinska djeca već godinama nijesu imala normalno iskustvo školovanja."
Uticaj rata znatno se razlikuje od regiona do regiona, navela je. U nekim oblastima uzbune za vazdušnu opasnost su gotovo stalne, dok se u drugima godinama uglavnom oslanjaju na onlajn nastavu, jer je bezbjedna nastava uživo moguća jedino pod zemljom. U pojedinim zajednicama priliv raseljene djece premašio je kapacitete škola, dok je u drugima broj učenika toliko opao da su škole morale da se spajaju ili zatvaraju.
U regionima u kojima fondacija savED djeluje, oštećene ili uništene škole čine više od 92 odsto škola koje rade na teritoriji južne Hersonske oblasti pod kontrolom Ukrajine, a oko 39 odsto u Nikolajevskoj oblasti. U istočnoj Harkovskoj oblasti taj udio iznosi više od 67 odsto, a u sjevernoj Sumskoj oblasti gotovo 54 odsto.
"Dugoročno gledano, ovo više nije samo pitanje škole", rekla je Pucova. "Nivo znanja današnje djece odrediće kvalitet budućih stručnjaka, produktivnost ekonomije i sposobnost zemlje da stvara složene proizvode i tehnologije."
Škole u Kijevu planiraju da novu školsku godinu počnu kombinovanjem nastave uživo i na daljinu, uz brzo prilagođavanje u zavisnosti od bezbjednosne situacije, saopštila je gradska uprava.
Nadija Andrijanova, čija je devetogodišnja ćerka Aija u utorak krenula u treći razred, među onima je koji su odlučili da se presele. Rekla je da se situacija pogoršala do te mjere da više nije mogla da izdrži.
Rekla je da je u proljeće 2025. primijetila značajno pogoršanje bezbjednosne situacije u Kijevu, ali je ipak odlučila da ostane.
"Ali cijela prošla školska godina bila je veoma teška, naročito noću. Obično idemo da spavamo u metro, jer je to najsigurnije sklonište koje imamo u gradu. A noći provedene u metrou jednostavno su postale previše česte. Poslije takve noći treba mi nekoliko dana da se oporavim i ponovo normalno funkcionišem", kazala je za CNN.
Kada su ruski napadi balističkim raketama postali učestaliji, odustala je od ostanka u Kijevu.
"Svaki stanovnik Kijeva zna da jednostavno nemate vremena da pronađete zaklon - za tih nekoliko minuta ne možete nigdje da pobjegnete. Sve se svodi na sreću. Zato sam odlučila da potražim drugi grad, neko drugo mjesto za život."
Ruske snage su i juče, šesti dan zaredom, nastavile intenzivne napade na Kijev i gradove u okolini ukrajinske prijestonice.
Višestruki ruski napadi na distributivne centre hrane i trgovačke objekte poremetili su logistiku u Ukrajini, zbog čega su police u pojedinim supermarketima ostale prazne, a među građanima je porasla zabrinutost zbog mogućih nestašica.
Takva strahovanja navela su savjetnika predsjednika Volodimira Zelenskog, Serhija Beskrestnova, da u ponedjeljak na društvenim mrežama poruči da Ukrajina neće ostati bez hrane. Pozvao je građane da ne podliježu glasinama, dezinformacijama i panici, navodeći da proizvođači i trgovci reorganizuju lance snabdijevanja.
Beskrestnov je rekao da bi evropske zemlje, ukoliko bude potrebno, bile spremne da nadoknade eventualni nedostatak u snabdijevanju hranom.
( N.B. )