Trampovi saradnici žele „tiši“ rat do izbora, potom moguća eskalacija

Najbliži saradnici predsjednika Donalda Trampa nastoje da spriječe eskalaciju rata sa Iranom uoči novembarskih izbora za Kongres, kako bi ograničili izborne gubitke republikanaca, rekla su za Rojters četiri izvora upoznata sa razgovorima.

Međutim, ta strategija koju podržavaju potpredsjednik Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio, već je pod pritiskom dok SAD i Iran posljednjih dana sprovode međusobne napade.

Zvaničnici Bijele kuće razmotriće mogućnost intenziviranja vojnih operacija nakon glasanja 3. novembra, rekli su izvori koji su, govoreći o internim razmatranjima, zatražili da ostanu anonimni. Ipak, povratak na sukob punog obima nije izvjestan.

Iranci i njihovi arapski susjedi strahovali su u srijedu od povratka rata nakon najveće razmjene vatre između Teherana i Vašingtona još od jula, tokom koje su američke snage gađale južnu obalu Irana, dok je Iran napao američke baze širom regiona.

Sjedinjene Države zaprijetile su još razornijim udarima. Iran je optužio Vašington da je pogodio svadbenu proslavu, pri čemu su poginule četiri osobe, a desetine ranjene.

Američka vojska saopštila je da su njeni najnoviji napadi bili odgovor na nedavne napade na američke snage i pomorski saobraćaj u regionu.

Za sada, rekli su izvori, administracija želi da se osloni na dodatni ekonomski pritisak na Iran, u pokušaju da u eventualnim budućim pregovorima iznudi ustupke koje mjeseci vojnih operacija nijesu uspjeli da obezbijede.

„Nastavljamo da vršimo pritisak na Iran“, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće. „Ali novembar je prioritet.“

Održavanje sukoba uglavnom pod kontrolom do tada pomoglo bi da nepopularni rat ne dominira vijestima dok Trampovi republikanci vode kampanju za očuvanje tijesne većine u Senatu i Predstavničkom domu, rekli su izvori, od kojih su trojica zvaničnici Bijele kuće.

Prema istraživanju Rojtersa i Ipsosa sprovedenom krajem avgusta, rat odobrava svega 31 odsto Amerikanaca, dok mu se oko 63 odsto protivi. Birači su posebno nezadovoljni visokim cijenama goriva.

Taktička pauza mogla bi američkoj vojsci da pruži i nešto vremena da obnovi znatno iscrpljene zalihe municije, rekli su izvori britanske agencije.

Međutim, sprovođenje strategije suzdržanosti iz dana u dan djeluje sve teže. Iako je sukob i dalje znatno manjeg intenziteta nego tokom proljeća ili tokom eskalacije sredinom ljeta, obje strane su posljednjih dana razmijenile uzvratne napade.

Iranski lideri, ohrabreni nakon višemjesečnog ometanja saobraćaja kroz Hormuški moreuz i praktično bez unutrašnjih nemira, vjerovatno će nastaviti da, makar povremeno, napadaju američke ciljeve i ciljeve saveznika u Zalivu, uključujući vojne baze, plovila i energetsku infrastrukturu, ocijenili su analitičari.

SAD će biti pod pritiskom da uzvrate, što bi moglo da pokrene spiralu eskalacije i vrati obje strane u vazdušni rat punog obima - bez obzira na to da li administracija to želi ili ne.

Još jedna nepoznanica je sam Tramp.

Prema istraživanjima Rojtersa i Ipsosa, podrška predsjedniku pala je sa 40 na 33 odsto otkako je sukob počeo. Izvori navode da Tramp trenutno nije zainteresovan za eskalaciju, ali je poznat po tome da često mijenja mišljenje i da bi, u zavisnosti od razvoja događaja, mogao da promijeni kurs.

Tramp je javno tvrdio da predstojeći izbori ne utiču na njegovu strategiju prema Iranu.

Međutim, dok rat ulazi u sedmi mjesec, Bijela kuća se suočava sa sve većim logističkim i političkim ograničenjima. „Raspored se promijenio“, rekao je jedan visoki zvaničnik Bijele kuće. Drugi je dodao da sada „kalendar diktira politiku prema Iranu“.

Rojters je u avgustu izvijestio da je američka vojska potrošila „praktično sve“ zalihe pojedinih vrsta preciznih raketa. Vašington post je u nedjelju objavio da su čelnici Kopnene vojske, Ratne mornarice i Ratnog vazduhoplovstva u pisanoj procjeni upozorili šefa Pentagona Pita Hegseta da je produžavanje rata neodrživo i da bi umanjilo spremnost američke vojske na drugim ratištima.

Pentagon je saopštio da vojska ima „sve što joj je potrebno za izvršenje“ misije.

„Predsjednik Tramp uništio je iranske vojne kapacitete i razara ono što je ostalo od njegove ionako katastrofalne ekonomije najmoćnijom pomorskom blokadom u svjetskoj istoriji i razornim sankcijama“, kazala je portparolka Bijele kuće Olivija Vejls.

„Predsjednik će nastaviti da štiti američke interese kod kuće i u inostranstvu i nikada neće dozvoliti Iranu da posjeduje nuklearno oružje.“

Američki saveznici u Zalivu, od kojih su neki ranije tokom rata zagovarali oštriju akciju protiv Irana kako bi oslabili svog glavnog regionalnog protivnika, snažno su pozvali Bijelu kuću da smanji tenzije nakon posljednje runde napada krajem jula, kazale su regionalne diplomate.

Trenutno su, prema riječima dvojice zvaničnika Bijele kuće, potpredsjednik Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio među visokim Trampovim saradnicima koji podržavaju ideju da se sukob sa Iranom zadrži relativno „tihim“ do novembra.

Posljednjih sedmica zvaničnici administracije su, umjesto toga, pojačali kampanju ekonomske izolacije, u okviru koje su SAD zaprijetile oštrim sankcijama zemljama koje trguju sa Iranom, dok istovremeno zadržavaju blokadu Hormuškog moreuza.

Međutim, strategija usredsređena na trgovinu ima svoja ograničenja, navode analitičari i zvaničnici.

Iran je decenijama pod brojnim američkim i međunarodnim sankcijama koje su ozbiljno pogodile njegovu ekonomiju, ali nijesu odvratile njegovo rukovodstvo od dosadašnje politike.

Američki ministar finansija Skot Besent rekao je u nedjelju da bi kampanja pritiska mogla da podstakne Iran na vojni odgovor, čime se otvara mogućnost da sama ekonomska kampanja dodatno podstakne vojnu eskalaciju.

Osim toga, neke velike svjetske sile, poput Kine, nijesu se pridružile nastojanjima Vašingtona da izoluje Iran, što dovodi u pitanje efikasnost te kampanje.

„Cilj novog paketa sankcija jeste da dodatno pojača ekonomski pritisak koji već stvara blokada i primora Iran da se vrati za pregovarački sto, nakon što je administracija procijenila da je to bolja opcija od ponovnog pribjegavanja vojnoj sili“, rekao je za Rojters Aleks Plitsas, viši saradnik Atlantskog savjeta.

„Iran je zbog toga zabrinut, ali je Kina već stavila do znanja da nije spremna da učestvuje, što otvara pitanje koliko će ta strategija uopšte biti efikasna.“

( N.B., Rojters )