Gradilište nove bolnice u Pljevljima: Kamioni bez cerade, prašina i blato na ulici

Kamioni sa gradilišta nove bolnice u Pljevljima na javnu saobraćajnicu iznose velike količine blata i prašine, dok se rasuti materijal prevozi bez zaštitne cerade, čime se ugrožavaju bezbjednost saobraćaja, životna sredina i djeca koja svakodnevno ovom ulicom prolaze na putu do škole.

To tvrdi dio mještana Ulice Vojske Jugoslavije, čije se kuće nalaze u neposrednoj blizini gradilišta.

“Ovim putem svakodnevno veliki broj djece ide u školu i ona su direktno ugrožena”, navodi Mirko Strelica, stanovnik ulice, ističući da je kao otac dvoje maloljetne djece posebno zabrinut za njihovu, ali i bezbjednost ostalih učesnika u saobraćaju.

Problem se, kako tvrdi, naročito uočava kada kamioni sa gradilišta prevoze suvi laporac.

“Kamion natovaren suvim laporcem, što je u jednoj fazi radova bila otkrivka, i nepokriven ceradom iza sebe ostavlja dimnu zavjesu cijelom trasom kretanja, a prašina se dalje taloži i nanovo diže svakim nailaskom bilo kojeg vozila”, kaže Strelica.

Osim ugrožavanja bezbjednosti saobraćaja, on ukazuje i na mogući uticaj dodatne prašine na kvalitet vazduha u Pljevljima. Kako navodi, posljednjih dana konstantno su registrovana prekoračenja vrijednosti PM čestica na mjernoj stanici u Gagovića imanju, zbog čega smatra da i kamioni sa gradilišta mogu imati udjela u dodatnom zagađenju.

Strelica tvrdi da je, prije nego što se obratio nadležnim institucijama, pokušao da problem riješi direktnim razgovorom sa vlasnikom jednog od kamiona, koji su angažovani na izvođenju radova.

“U korektnom razgovoru obećano mi je da će uraditi sve što je u njegovoj moći da se makar pokrivanje kamiona ceradom sprovede u djelo”, navodi Strelica.

Međutim, prema njegovim riječima, problem ni nakon toga nije riješen.

U više navrata pozivao je, kako tvrdi, nadležnu službu komunalne policije na broj dežurnog komunalnog policajca. Komunalna policija je, navodi Strelica, izlazila na teren, ali smatra da konkretan problem nije trajno riješen.

“Izlazili su na teren, ali koliko primjećujem nema volje da se problem riješi, a načina ima jer je ova oblast zakonski jasno i precizno regulisana”, tvrdi Strelica.

On se dva puta, 31. avgusta i 1. septembra, obraćao i Upravi policije putem broja 122, ali tvrdi da nije bilo reakcije niti postupanja u okviru nadležnosti policije.

Kako navodi, 2. septembra poslao je i elektronsku poruku Upravi policije, ukazujući na, kako smatra, nepostupanje po njegovim prethodnim prijavama. Do trenutka kada se obratio medijima, tvrdi, nije dobio povratnu informaciju.

Posebno pitanje, prema njegovim riječima, predstavlja dostupnost službi građanima.

“Na telefone naznačene za pritužbe građana na rad policije se niko dva dana nije javio iako sam pokušavao da uspostavim vezu više puta. Kao građanin Pljevalja i Crne Gore pitam se, da li isti zakoni važe na teritoriji cijele Crne Gore? Da li je opštinskim i državnim organima omogućeno da ih selektivno sprovode i da li postoji služba i institucija koja štiti građane od ovakvih prekršaja”, kazao je Strelica.

Prema važećim propisima, dio zahtjeva na koje ukazuje ima jasan zakonski osnov.

Članom 111 Zakona o bezbjednosti saobraćaja predviđeno je da teret na vozilu mora biti smješten i obezbijeđen tako da ne ugrožava bezbjednost učesnika u saobraćaju, da ne pada i ne rasipa se po putu i da ne zagađuje životnu sredinu. Posebno je propisano da teret u rasutom stanju mora biti prekriven.

Obaveze postoje i prema Zakonu o putevima.

Član 87 tog zakona propisuje da se na javnom putu i u njegovoj blizini ne smiju izvoditi radovi koji mogu ugroziti javni put ili ometati, odnosno ugrožavati saobraćaj na javnom putu. Član 88 propisuje i obavezu uklanjanja blata, materijala i drugih predmeta koji se nanesu na javni put. Ukoliko lice koje ih je nanijelo ne postupi, čišćenje može biti izvršeno na njegov trošak.

Član 89 odnosi se na materije koje dospiju na javni put i mogu ugroziti bezbjednost saobraćaja. U takvim slučajevima postoji obaveza da se one bez odlaganja uklone ili da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo ugrožavanje saobraćaja.

Pored toga, propisi koji uređuju organizaciju gradilišta predviđaju i prostor, odnosno plato za pranje vozila koja izlaze sa gradilišta na javne saobraćajnice. Ovakva mjera upravo ima za cilj da se spriječi iznošenje blata i materijala sa gradilišta na javni put.

Strelica smatra da problem ne može biti riješen samo povremenim izlaskom službenika na teren, već konkretnim sprovođenjem propisa.

“Po sili zakona ovo gradilište je trebalo odavno biti zapečaćeno do ispunjenja zakonskih uslova za nastavak radova”, navodi on, tražeći odgovore od institucija.

Građanin Pljevalja posebno problematizuje i odnos institucija prema građanima koji prijavljuju nepravilnosti.

“Pitam se čemu uopšte služe službe koje finansiramo svi mi iz budžeta i zašto se na telefone koji su navedeni za određene funkcije i kao servis građana niko ne javlja. Da li su zaposleni u tim službama tu da primaju platu ili da služe dobrobiti građana i društva kroz sprovođenje zakona”.

Strelica pita i da li službe postupaju isključivo po prijavama građana ili su njihovi službenici dužni da, kada uoče nepravilnosti, reaguju u skladu sa svojim ovlašćenjima i opisom posla.

“Da li treba da se desi još neka tragedija na gradilištima, kao što se desila ne tako davno u Pljevljima, da bi nadležni potom reagovali na posljedice umjesto da se spriječe i otklone uzroci”.

Za Strelicu problem nije samo pitanje prašine i blata na jednoj ulici. On ga vidi kao pitanje odnosa institucija prema građanima i pitanje jednakog sprovođenja zakona.

“Da li ćemo mi Pljevljaci dovijeka kukati floskulama kako se trujemo za dobrobit Podgorice ili ćemo natjerati službe da rade svoj posao? Da li zakon ičemu služi osim kao mrtvo slovo na papiru”, zaključio je Strelica.

( Goran Malidžan )