Popravka kućnih aparata i telefona i nakon dvije godine: Izmjene Zakona o zaštiti potrošača donijeće im veća prava

Građani kojima se pokvari kućni aparat, mobilni telefon ili druga roba nakon isteka dvogodišnjeg roka za koji garantuju trgovci imaće pravo da od proizvođača zahtijevaju popravku te robe. Proizvođači će imati obavezu popravke, kao i da ponude rezervne djelove po razumnoj cijeni.

Biće uspostavljen i nacionalni odjeljak Evropske onlajn platforme za popravke putem koje će potrošači moći da pronađu i uporede ponude kvalifikovanih servisera u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekonomskog razvoja uspostavlja, održava i unapređuje nacionalni odjeljak Crne Gore na Evropskoj onlajn platformi za popravke uspostavljene radi omogućavanja potrošačima da pronađu servisere i, ako je to primjenjivo, prodavce obnovljene robe, kupce neispravne robe za obnovu ili inicijative za popravku u okviru lokalne zajednice.

Ministarstvo bi trebalo da obezbijedi početak rada crnogorskog dijela Evropske onlajn platforme za popravke do 31. jula 2027. godine, a ako Evropska komisija zajednički onlajn sistem uspostavi nakon tog datuma, najkasnije šest mjeseci od njegovog uspostavljanja.

To je jedna od najvažnijih novina izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača koje je Ministarstvo ekonomskog razvoja stavilo na javnu raspravu.

Iz Ministarstva su objasnili da problem koji se rješava ovim zakonom nije samo formalna neusklađenost sa pravnom tekovinom Evropske unije(EU), već postojanje tri konkretne pravne praznine u važećem Zakonu o zaštiti potrošača, koje potrošačima uskraćuju stvarna, materijalnopravna ovlašćenja kojima bi mogli da se koriste u svakodnevnim odnosima sa trgovcima, proizvođačima i pružaocima finansijskih usluga, u skladu sa aktuelnim razvojem potrošačkog prava na nivou Evropske unije.

“Usvajanjem predloženog zakona, nacionalno zakonodavstvo se u cjelosti usklađuje sa relevantnom pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. Prvo, važeći zakon ne poznaje institut samostalne obaveze popravke robe van roka zakonske odgovornosti za saobraznost. Kada se potrošaču pokvari kućni aparat, mobilni telefon ili druga roba nakon isteka dvogodišnjeg roka odgovornosti trgovca, potrošač danas nema nikakvo zakonsko pravo da od proizvođača zahtijeva popravku. Proizvođač nije dužan da ponudi rezervne djelove po razumnoj cijeni, ne postoji zabrana ugovornih, hardverskih ili softverskih prepreka popravci, nezavisni serviseri nisu zaštićeni u pristupu originalnim, polovnim, kompatibilnim ili 3D-štampanim rezervnim djelovima, a potrošač nema jedinstveno mjesto (platformu) na kojem bi mogao da uporedi ponude servisera”, pojasnili su iz Ministarstva, dodajući da je posljedica ovakve situacije da se ekonomski racionalna odluka potrošača često svodi na kupovinu nove robe umjesto popravke postojeće, iako je popravka objektivno moguća i jeftinija.

Neuređeno tržište servisera

Ministarstvo ukazuje i da je dodatni, praktičan aspekt ovog problema to što tržište servisera u Crnoj Gori trenutno nije na zadovoljavajući način uređeno niti sistematizovano - ne postoji pouzdan, sveobuhvatan i lako dostupan pregled kvalifikovanih servisera na osnovu kojeg bi potrošač mogao da provjeri i uporedi ponude popravke, niti mehanizam kojim bi se, van okvira ovog zakona, na jednostavan način razlikovali ovlašćeni i neovlašćeni, odnosno kvalifikovani i nekvalifikovani serviseri.

“Uvođenjem obaveze proizvođača da popravi robu, uspostavljanjem nacionalnog odjeljka Evropske onlajn platforme za popravke, ovaj se zakon posredno ne odražava samo na potrošače, već doprinosi i boljem uređenju i sistematizaciji samog tržišta usluga popravke, čineći ga transparentnijim i pristupačnijim kako potrošačima, tako i serviserima”, istakli su iz Ministarstva.

Ukazano je i da važeći zakon ne sadrži materijalnopravna pravila kojima se sprečava iznošenje neosnovanih ili neprovjerljivih tvrdnji o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda i poslovanja trgovca (tzv. “greenwashing”), niti pravila kojima se sankcioniše praksa planiranog (ranog) zastarijevanja robe, na primjer softverska ažuriranja koja se lažno predstavljaju kao neophodna, funkcije kojima se namjerno skraćuje vijek trajanja robe, ili podsticanje potrošača da prijevremeno zamijeni potrošni materijal.

“Potrošač danas nema zakonski osnov da ospori trgovčevu tvrdnju da je proizvod “klimatski neutralan” ili da nosi oznaku održivosti koja nije zasnovana na programu sertifikacije, što ga dovodi u zabludu prilikom donošenja odluke o kupovini”, naglasili su iz resora kojim rukovodi ministar Nik Đeljošaj.

Poseban dio izmjena odnosi se na finansijske usluge koje se zaključuju na daljinu. Važeći propisi, prema analizi Ministarstva, sadrže zastarjela i nedovoljno razrađena pravila koja nijesu prilagođena današnjem digitalnom tržištu, odnosno mobilnim aplikacijama i onlajn platformama. Za te usluge trebalo bi da bude uveden standardizovani katalog predugovornih informacija prilagođen finansijskim uslugama, a potrošačima bi trebalo da bude omogućena i jednostavna digitalna funkcija za raskid ugovora zaključenog na daljinu.

Raskid ugovora na daljinu

“Potrošač prema važećem zakonu nema zaštitu od manipulativnih tehnika dizajna onlajn interfejsa (tzv. dark patterns, kao što je otežavanje otkazivanja usluge u odnosu na postupak pretplate), niti jednostavnu, digitalizovanu funkciju za raskid ugovora” kojom bi elektronskim putem mogao da raskine ugovor zaključen na daljinu.

Predložena rješenja trebalo bi, prema Ministarstvu, da omoguće potrošaču da ugovor raskine na podjednako jednostavan način na koji ga je i zaključio i da smanje pravnu nesigurnost na digitalnom tržištu.

Iz Ministarstva su pojasnili da se izmjenama i dopunama zakona nacionalno zakonodavstvo modernizuje i dopunjuje novim, konkretnim mehanizmima zaštite koji potrošaču daju stvarna sredstva da bude aktivan, a ne pasivan učesnik na tržištu, čime se materijalno jača njegov pravni položaj u tri ključne oblasti.

“Potrošaču se, po prvi put, daje pravni osnov da od proizvođača zahtijeva popravku robe i van roka zakonske odgovornosti za saobraznost, uz pristup rezervnim djelovima, transparentne cijene popravke i mogućnost da uporedi ponude servisera putem nacionalnog odjeljka Evropske platforme za popravke. Time se, posredno, doprinosi i boljem uređenju i sistematizaciji samog tržišta usluga popravke u Crnoj Gori, koje danas nije na zadovoljavajući način uređeno niti transparentno, čineći ga pristupačnijim i vidljivijim kako potrošačima, tako i nezavisnim serviserima. Dalje, potrošač dobija zaštitu od neprovjerljvih i obmanjujućih tvrdnji o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda i poslovanja trgovca, kao i od prakse planiranog zastarijevanja robe, čime se jača njegova sposobnost da donese informisanu odluku o kupovini zasnovanu na provjerljivim činjenicama, a ne na marketinškim tvrdnjama bez pokrića. Konačno, potrošaču se obezbjeđuje savremen, digitalno prilagođen nivo zaštite prilikom zaključivanja ugovora o finansijskim uslugama na daljinu kroz pravo na razumljivo objašnjenje ponude, zaštitu od manipulativnog dizajna online interfejsa i jednostavnu, elektronsku mogućnost raskida ugovora, čime se otklanja dosadašnja pravna nesigurnost u ovom, sve zastupljenijem, segmentu digitalnog tržišta”, naglasili su iz Ministarstva.

Ko će imati troškove nakon primjene zakona

Za sprovođenje zakona nijesu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta Crne Gore, osim eventualno sredstava potrebnih za uspostavljanje i održavanje nacionalnog odjeljka Crne Gore na Evropskoj onlajn platformi za popravke.

Privreda će imati određene troškove prilagođavanja. Proizvođači, trgovci i pružaoci usluga moraće da uspostave sisteme za prijem i evidentiranje zahtjeva za popravku, objavljuju cjenovnike popravki i rezervnih djelova i, gdje je potrebno, mijenjaju marketinške materijale kako bi izbjegli zabranjene ekološke tvrdnje. Pružaoci finansijskih usluga moraće da prilagode ugovore i predugovorna obavještenja i uvedu elektronsku funkciju za raskid ugovora.

Primjena zakona neće izazvati direktne finansijske troškove za građane, već naprotiv, mogućnost popravke po razumnoj cijeni umjesto kupovine nove robe predstavlja potencijalnu uštedu za potrošače

( Marija Mirjačić )