Od kupusa do ChatGPT-a: Zablude koje odlažu pravi oporavak i odlazak kod fizioterapeuta
Govoreći o položaju fizioterapeuta u zdravstvenom sistemu Crne Gore, Ćetković je kazala da je struka doživjela ekspanziju u posljednjih 10 do 15 godina, ali da, prema njenim riječima, institucije i dalje ne prepoznaju fizioterapeute na način na koji bi trebalo
Danas se obilježava Međunarodni dan fizioterapeuta, a fizioterapeutkinje Milica Ćetković i Maja Bobičić iz Kliničkog centra Crne Gore poručile su da građani pomoć najčešće potraže tek kada bol postane učestala i nesnosna.
Gošće "Boje jutra" na Teleiziji Vijesti govorile su o značaju pravovremene fizioterapije, najčešćim zabludama, ali i položaju fizioterapeuta u zdravstvenom sistemu. Međunarodni dan fizioterapeuta obilježava se 8. septembra.
"Kad boli postane učestalo, ali nesnosno, onda se ljudi kod nas javljaju", kazala je Ćetković.
Kako je objasnila, građani početne tegobe često zanemaruju, misleći da će same proći, a fizioterapeutu se obraćaju tek kada se pojave ozbiljniji problemi poput ukočenosti, vrtoglavice ili ograničenja u svakodnevnim aktivnostima.
Fizioterapeut može, kako navodi Ćetković, već na osnovu načina na koji osoba sjedi, ustaje ili hoda prepoznati određene promjene koje mogu ukazivati na problem.
"Možemo da primijetimo kada neko koristi zaštitni položaj da bi sakrio bol koji mu je prisutan, način na koji ustaje, na koji hoda", kazala je ona.
Ipak, takvo posmatranje nije dovoljno za postavljanje dijagnoze, već su potrebni dodatni pregledi i razgovor sa pacijentom.
Dugotrajno sjedenje veliki problem
Na pitanje koju bi svakodnevnu naviku najradije "zabranila" zbog njenog uticaja na tijelo, Ćetković je izdvojila dugotrajno sjedenje.
"To bi definitivno bilo neko dugotrajno sjedenje", kazala je.
Problem, kako je objasnila, nije samo sjedenje, već dugotrajno zadržavanje tijela u istom položaju, što je često posljedica rada za računarom, korišćenja telefona i kancelarijskih poslova.
Takvi položaji vremenom mogu dovesti do promjena i različitih problema sa tijelom.
"Kupus za otok" i savjeti sa interneta
Fizioterapeutkinje upozoravaju i na samoinicijativno liječenje, odnosno terapije koje pacijenti primjenjuju na osnovu savjeta sa interneta, reklama ili preporuka prijatelja i komšija.
Na pitanje o najneobičnijim metodama sa kojima se susrijeću, Ćetković je kroz šalu kazala:
"Kupus je ovako baš djelotvorna terapija".
Kako je objasnila, pacijenti nerijetko pričaju da su otok pokušavali da tretiraju kupusom umotanim u streč foliju. Pored toga, koriste različite preparate i "mazalice" koje pronađu putem interneta.
Fizioterapeutkinje savjetuju da se građani prije primjene bilo kakve terapije konsultuju sa stručnim licima.
"Pročitali su na ChatGPT-u i to je to"
Kao novi izazov navode i sve češće oslanjanje pacijenata na informacije koje dobijaju od vještačke inteligencije.
"Oni kažu: pročitali su na ChatGPT-u. On im je rekao – to je to, amin. Ne postoji ništa dalje od toga", kazala je Ćetković.
Upozorila je da dostupnost informacija ne znači da je određeni savjet odgovarajući način liječenja, posebno jer svaki pacijent ima drugačije zdravstveno stanje i pridružene bolesti.
Fizioterapeut nije samo aparat ili masaža
Ćetković je naglasila da je jedna od najvećih zabluda da je fizioterapeut prvenstveno osoba koja koristi aparate ili pruža masažu.
"Fizioterapeut prvenstveno nije aparat i prvenstveno nije maser", poručila je.
Osnovna uloga fizioterapeuta je procjena stanja, vraćanje funkcije i pomoć pacijentu da se nakon bolesti ili povrede vrati svakodnevnom životu.
"Mi smo nekako sve ono što se usljed određene dijagnoze, povrede ili bilo čega desilo, da to vratimo za normalno funkcionisanje i u svim aktivnostima dnevnog života", objasnila je.
Kako je dodala, cilj je da pacijent ponovo funkcioniše bez bola i ograničenja pokreta, ali i da ima dovoljno snage za svakodnevne aktivnosti.
"Nije fizioterapeut neko koji ima čarobni štapić pa da pacijent dođe samo i da legne“, kazala je Ćetković, ističući da veliki dio oporavka zavisi i od aktivnog učešća pacijenta.
Sve više ih prepoznaju pacijenti, ali ne i institucije
Govoreći o položaju fizioterapeuta u zdravstvenom sistemu Crne Gore, Ćetković je kazala da je struka doživjela ekspanziju u posljednjih 10 do 15 godina, ali da, prema njenim riječima, institucije i dalje ne prepoznaju fizioterapeute na način na koji bi trebalo.
Navela je da ih zdravstveni sistem i dalje tretira kao stručne saradnike, a ne kao zdravstvene radnike.
"Mi smo i dalje u poziciji diskriminacije i zdravstveni sistem nas i dalje ne prepoznaje kao medicinske radnike“, kazala je Ćetković.
Bobičić se saglasila sa koleginicom, navodeći da su građani sve više svjesni značaja fizioterapije jer raste potreba za njihovim uslugama.
"Od strane pacijenta smo sve više prepoznati zato što sve više ljudi ima potrebu za našim uslugama“, kazala je Bobičić.
Ona smatra da bi veće institucionalno prepoznavanje fizioterapeuta doprinijelo i tome da građani bolje razumiju njihovu ulogu.
Ima li dovoljno fizioterapeuta?
Na pitanje da li u javnom zdravstvu ima dovoljno fizioterapeuta, Četković je kazala da ih trenutno ima dovoljno za postojeće kapacitete, ali da potrebe za njihovim uslugama rastu.
Ukazala je na savremeni način života, sve veći broj saobraćajnih udesa i različitih dijagnoza koje zahtijevaju rehabilitaciju.
"U 21. vijeku imamo previše saobraćajnih udesa, dijagnoza koje nekad nisu bile toliko aktuelne", kazala je.
Iz KCCG su danas, povodom Međunarodnog dana fizioterapeuta, takođe poručili da fizioterapija ima važnu ulogu u očuvanju pokretljivosti, smanjenju bola i oporavku nakon povreda i bolesti, te da su fizioterapeuti važan dio multidisciplinarnog zdravstvenog tima.
Ćetković i Bobičić poručile su da građani ne bi trebalo da čekaju da bol postane nesnosna, već da se na vrijeme obrate stručnjacima i izbjegavaju samoinicijativno liječenje.
( Bojana Bojović Golijanin )