PISA: Alarmantan pad rezultata iz čitanja i matematike

Program za međunarodno ocjenjivanje učenika, poznatiji kao PISA, globalno je istraživanje kojim se mjeri koliko petnaestogodišnji učenici umiju da primijene znanje i vještine iz čitanja, matematike i prirodnih nauka u situacijama iz stvarnog života. Test je osmišljen tako da mjeri sposobnost rješavanja problema, a ne da provjerava koliko učenici pamte školsko gradivo, što znači da za njega ne mogu da se pripremaju učenjem napamet.

Prvi put sproveden 2000. godine, PISA se smatra najuticajnijim svjetskim mjerilom obrazovnih rezultata.

Godine 2025. test je polagalo više od 760.000 učenika u 91 zemlji i obrazovnom sistemu.

Studija u svoje rangiranje uvijek uključuje prosjek međunarodne grupe od 38 razvijenih zemalja sa visokim prihodima koje su članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OESR, engleska skraćenica OECD).

Pad rezultata učenika

U periodu od 2015. do 2025. godine, rezultati iz čitanja zabilježili su najveći pad: u zemljama OESR-a pali su za 28 bodova, a u ostalim zemljama i obrazovnim sistemima koje učestvuju u istraživanju za 16 bodova.

Rezultati iz matematike pali su u prosjeku za 22 boda u zemljama OESR-a, dok je u ostatku svijeta zabilježen pad od osam bodova.

U prirodnim naukama, koje su bile u središtu PISA procjene za 2025. godinu, u zemljama OESR-a zabilježen je pad od sedam bodova, dok su rezultati u ostalim zemljama i obrazovnim sistemima uglavnom ostali stabilni.

Gotovo trećina učenika u zemljama OESR-a ima slabe rezultate.

Najnovija PISA studija pokazuje da se procjenjuje da oko 29 odsto petnaestogodišnjaka u zemljama OESR-a sada ima slabe rezultate u sve tri oblasti. Šta to znači?

Kada je riječ o prirodnim naukama, oni imaju teškoća da protumače jednostavne podatke ili razumiju grafikon. U čitanju teško pronalaze informacije u jednostavnim tekstovima. U matematici, na primjer, možda nisu u stanju da razumiju odnos između jedinice mjere i cijene - osnovne vještine potrebne, recimo, pri kupovini namirnica.

Pad rezultata iz čitanja u svijetu najviše zabrinjava

U zemljama OESR-a rezultati iz čitanja pali su u prosjeku za 25 bodova.

Studija navodi da je 20 bodova približno jednako jednoj godini učenja. To znači da je većina petnaestogodišnjih učenika ostvarivala rezultate na nivou koji se uobičajeno očekuje od četrnaestogodišnjaka. Među zemljama OESR-a najveći pad zabiležen je na Islandu i u Sloveniji, gdje su rezultati pali za više od 50 bodova.

Rezultati iz čitanja poboljšani su samo u pet zemalja: Kataru (za 11 bodova), Bruneju Darusalam (18), Kambodži (26), Filipinima (27) i Zambiji (50). Iako su obrazovni sistemi tih zemalja i dalje ispod proseka OESR-a, studija navodi da "zaslužuju priznanje zbog ostvarivanja mjerljivog napretka uprkos širem globalnom padu".

Nisu sve škole u Njemačkoj jednake

U nekim zemljama, kao što su Island, Kambodža i Finska, na primjer, razlike u rezultatima među školama veoma su male i čine manje od 10 odsto ukupnih razlika u rezultatima učenika. Ali u deset zemalja, među kojima je i Njemačka, razlike među školama čine najmanje 50 odsto ukupnih razlika u rezultatima.

Studija navodi da te zemlje vjerovatno imaju škole namijenjene učenicima sa boljim rezultatima, zbog čega nesrazmjerno veliki broj učenika sa slabijim rezultatima pohađa druge škole. Za autore PISA studije to je problem koji treba shvatiti ozbiljno: "Tamo gdje se takvo razvrstavanje učenika prema školskom uspjehu prepliće sa društvenim poreklom, ono može dodatno produbiti nejednakosti, jer stvara džepove izvrsnosti i ne uspijeva da obezbijedi ujednačene rezultate učenja u čitavom obrazovnom sistemu.“

PISA šok u Njemačkoj

Prva PISA studija sprovedena je 2000. godine. Kao jedna od 31 zemlje učesnice, Njemačka je bila šokirana kada je ustanovljeno da su njeni petnaestogodišnjaci ostvarili rezultate ispod međunarodnog prosjeka.

Na posljednjem PISA testu, održanom 2022. godine, a čiji su rezultati objavljeni 2023. godine, rezultati njemačkih učenika pali su na novi minimum. U najnovijoj studiji rezultati su pali još niže.

Između 2022. i 2025. godine, rezultati iz čitanja strmoglavo su pali za 15 bodova, a iz matematike za 11 bodova, dok su rezultati iz prirodnih nauka pali za sedam bodova.

Prvih šest mjesta na rang-listi iz čitanja zauzimaju azijske zemlje. Njemačka je jedva iznad prosjeka OESR-a i nalazi se na 24. mjestu. Sjedinjene Američke Države su na 13. mjestu, Poljska na 14, a Turska na 18. mjestu.

U matematici je Njemačka ispod prosjeka OESR-a i zauzima 26. mjesto, samo jedno mjesto iznad Sjedinjenih Američkih Država. Svih prvih sedam mjesta zauzimaju azijske zemlje, a na osmom mjestu je Estonija.

U prirodnim naukama Njemačka je samo dva boda iznad prosjeka OESR-a i zauzima 23. mjesto. Turska je u ovoj oblasti ostvarila značajan napredak i sada zauzima 19. mjesto, uz povećanje od 18 bodova u odnosu na studiju iz 2022. godine.

Zašto obrazovni rezultati u cijelom svijetu generalno opadaju?

Sami podaci ne mogu da objasne pad rezultata iz čitanja, ali autori studije napominju da, iako zatvaranje škola zbog kovida 19 može biti jedan od faktora, ne postoji direktna veza između dužine zatvaranja škola tokom pandemije i rezultata učenika iz čitanja.

U mnogim zemljama pad rezultata počeo je mnogo prije izbijanja pandemije, navodi se u studiji. Ovi dugoročni padovi u znanju "ukazuju na dublje strukturne probleme unutar obrazovnih sistema, sa izazovima na nivou škola i sistema", navodi se u studiji. Među tim izazovima su uticaj digitalnih ometanja na učenike i sve veća nezainteresovanost za čitanje knjiga.

Vještačka inteligencija imala je neposredan uticaj na učenje. PISA studija za 2025. godinu pitala je učenike o njihovoj upotrebi veštačke inteligencije u školskim zadacima; više od 40 odsto njih reklo je da je koristi za izradu nacrta tekstova za pismene zadatke jednom ili dvaput nedjeljno, ili čak svakog dana. Učenici koji su naveli da koriste četbotove zasnovane na vještačkoj inteligenciji u prosjeku su imali slabije rezultate iz prirodnih nauka od onih koji ih nisu koristili.

"Sve u svemu, podaci ukazuju na slabosti u načinu na koji se obrazovni sistemi prilagođavaju društvenim, tehnološkim i ekonomskim promjenama", navodi se u sažetku studije. "Gledajući unaprijed, izazov za kreatore obrazovne politike nije samo da nadoknade izgubljeno, već i da obezbijede da škole odgovore na zahtjeve svijeta koji se brzo mijenja. Kao što PISA pokazuje, to nije lak zadatak".

Dok čeka reakciju kreatora obrazovne politike, studija sugeriše da roditelji mogu doprinijeti razvoju potencijala svoje djece tako što će im pružati podršku, pokazivati interesovanje za njihovo školovanje i pomagati im da razviju pozitivan odnos prema školi. "Čak je i nešto tako jednostavno kao što je pitanje djece šta su naučila ili radila u školi, otprilike jednom nedjeljno ili češće, povezano sa prosječnim povećanjem rezultata iz prirodnih nauka od 26 bodova, kada se uzme u obzir socioekonomski status".

( Deutsche Welle )