"Barska plovidba" neuspješno zaključila skupštinu akcionara, četvrti put bez kvoruma
Skupština akcionara "u cilju obezbjeđivanja kontinuiteta upravljanja i redovnog poslovanja" produžila mandat aktuelnom Odboru direktora, na čelu s Ljubišom Tadićem, sve do izbora novog sastava
Kompanija u većinskom državnom vlasništvu "Barska plovidba" danas ponovo, po četvrti put, nije uspjela da održi sjednicu Skupštine akcionara na kojoj je trebalo da se usvoji novi statut i imenuje novi odbor direktora jer za to nije imala veliku većinu, pa tako još nije ispunila obaveze shodno novom Zakonu o privrednim društvima za šta je rok istekao 15. juna a zbog iscrpljene mogućnosti odlaganja, morala je da zaključi sjednicu.
Potvrdili su to "Vijestima" iz "Barske" i saopštili da je Skupština akcionara "u cilju obezbjeđivanja kontinuiteta upravljanja i redovnog poslovanja" produžila mandat aktuelnom Odboru direktora, na čelu s Ljubišom Tadićem, sve do izbora novog sastava.
Taj bord direktora zadužen je da sazove vanrednu sjednicu Skupštine akcionara kako bi se još jednom pokušalo usklađivanje staututa s novim zakonom, što skupština "Barske plovidbe" ne uspijeva od početka juna jer manjinski akcionari ne dolaze i ne daju potreban kvorum.
Na sjednici je bilo povećanje akcionara u iznosu manjem od jedan odsto jer su na prethodnoj, 1. spetembra, imali kvorum od 56, 6 odsto a danas 57, 3 odsto, mada ipak ne preko 66 odsto, koliko je potrebno za glasanje o tačkama koje se odnose na statut i odbor direktora.
U "Barskoj plovidbi", na čijem čelu je Boris Mihailović, država ima 51,9 odsto kapitala, manjinski akcionari 48,1 odsto, a Vlada je Skupštini akcionara predložila da se za članove Odbora direktora izaberu Mihailović, Tadić, Marko Maraš, i Adem Husović.
Zakonom o privrednim društvima koji je Skupština usvojila prošlog ljeta predviđene su izmjene u dosadašnjem načinu upravljanja preduzećima, kroz jednodomni ili dvodomni model na način da će iz reda odbora direktora kod jednodomnog modela, jedan od članova odbora direktora biti izvršni direktor i uz mogućnosti da do tri člana odbora budu izvršni direktori, a četiri neizvršna. Kod dvodomnog modela je predviđeno da nema odbora direktora, već nadzorni organ i institut generalnog direktora iz upravnog odbora.
( Marija Pešić )