Tri „ruke” do apsolutne većine za pad Mandića: Nastavlja da raste podrška inicijativi za smjenu šefa parlamenta

Najmanje 38 poslanika, prema do sada javno saopštenim stavovima, trebalo bi da glasa za razrješenje šefa parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija).

Za njegovu smjenu nije potrebna apsolutna većina (najmanje 41 glas od ukupno 81), već većina prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine ukupnog broja njih. Međutim, to ne znači da 38 najavljenih glasova garantuje “pad” Mandića - jer će broj “ruku” potreban za razrješenje zavisiti od toga koliko će skupštinara biti u plenarnoj sali - ali značajno povećava šanse za to. Za sada su tri glasa potrebna za apsolutnu većinu, koja bi garantovala smjenu Mandića.

Predlog za njegovo razrješenje, zbog saučešća koje je uputio povodom smrti osuđenog za ratne zločine Ratka Mladića, inicirala je Demokratska partija socijalista (DPS), a potpisalo ga je 35 poslanika, saznaju “Vijesti”. Šesnaest iz DPS-a, šest iz Bošnjačke stranke (BS), četiri iz Građanskog pokreta (GP) URA, tri iz Evropskog saveza (ES), poslanik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka, poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović, nezavisni poslanici Miodrag Laković i Nikola Janović, kao i Artan Čobi iz Albanskog foruma i Ilir Čapuni iz Albanske alijanse.

Da će podržati inicijativu DPS-a, “Vijestima” je juče potvrdila nezavisna poslanica Jevrosima Pejović. Ona je poručila da će glasati za Mandićevu smjenu jer joj, kako je navela, “zdrav razum tako govori”.

Uz navedene stranke i poslanike, podršku inicijativi - bez potpisa - najavio je i poslanik s liste PES-a Seid Hadžić, te Albanski forum za svog drugog predstavnika Nikolu Camaja (potpredsjednik Skupštine).

To znači da predlog DPS-a trenutno ima sigurnu podršku 38 parlamentaraca.

O tome kako će glasati, “Vijesti” juče nijesu mogle da dobiju stav nezavisnih poslanica Maje Vučelić i Radinke Ćinćur.

Mandić je do sada dva puta “preživio” inicijative za smjenu - u martu 2024. i početkom juna 2025. Obje je, kao i aktuelnu, bio podnio DPS

Vladajući Pokret Evropa sad (PES), Demokrate i Socijalistička narodna partija (SNP), te opozicione Demokratska narodna partija (DNP) i Ujedinjena Crna Gora najavili su da neće glasati za Mandićevo razrješenje.

Iz PES-a su nedavno “Vijestima” kazali da je saučešće Mandića lični i partijski stav, a ne stav Vlade, te naglasili da poštuju pravosnažne presude međunarodnih sudova.

“Kad je riječ o Ratku Mladiću, naš stav je jasan: poštujemo pravosnažne presude međunarodnih sudova, kao i principe međunarodnog prava i pravde, pa u našem pokretu ne postoji prostor za relativizaciju činjenica da je pravosnažno osuđen za genocid i ratne zločine”, kazali su iz najjače vladajuće stranke.

Camaj nije dao potpis, ali će navodno glasati

Lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, saopštio je juče da Nikola Camaj neće potpisati inicijativu DPS-a, ali da će glasati za razrješenje Mandića. Camaj je prethodno ranije juče rekao listu da ostaje pri ranije izrečenom stavu da neće podržati inicijativu.

“Kao što sam već najavio, zadnja odluka pripada partiji, ali i uz njihovu saglasnost ja neću podržati inicijativu DPS-a”, naveo je, dodajući da je činjenica da neće staviti potpis - “najbolji dokaz da je čovjek od riječi”.

Đeljošaj je pojasnio da se Camajev stav odnosi na potpisivanje, ali ne i na glasanje. On je saopštio da je, na osnovu jednoglasne odluke Predsjedništva Albanskog foruma, Čobi parafirao inicijativu, dok će oba poslanika (Čobi i Camaj) glasati za razrješenje.

Đeljošaj je naveo da su time ispoštovali Camajevu riječ da neće potpisivati inicijative DPS-a, ali da će glasanje biti u skladu sa odlukom Predsjedništva Albanskog foruma.

Camaj je još na dan kada je DPS najavio pokretanje inicijative kazao “Vijestima” da je njegov lični stav da se, u slučaju Mandićevog saučešća povodom smrti Ratka Mladića, radi o “privatnoj poruci”.

“Dok god je lično, a ne u ime Skupštine, nek sam snosi odgovornost. Radi se o ličnom stavu”, rekao je tada.

Međutim, Predsjedništvo Albanskog foruma u međuvremenu je odlučilo da podrži razrješenje Mandića, ocjenjujući da to pitanje nije samo glasanje za ili protiv jednog funkcionera, niti podrška DPS-u kao predlagaču, već odnos prema veličanju ratnih zločinaca, žrtvama i evropskim vrijednostima.

Camaj nije juče, nakon obraćanja Đeljošaja, odgovorio na pitanje - hoće li glasati za “rušenje” Mandića.

O inicijativi za 15 dana

Dvadeset devet predstavnika opozicije podnijelo juče Skupštini zahtjev da se 24. septembra sazove vanredna sjednica na kojoj će se raspravljati o smjeni Mandića.

Prema Poslovniku, sjednicu vanrednog zasjedanja predsjednik parlamenta će sazvati u vrijeme i s dnevnim redom naznačenim u zahtjevu za vanredno zasjedanje, što znači da će sjednica biti održana 24. septembra.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić rekao je u utorak na konferenciji za novinare da je, osim saučešća povodom smrti Ratka Mladića, uzrok inicijative protiv Mandića i način vođenja parlamenta.

“Smatramo da je pređena granica, preko koje se ne može preći”, ocijenio je Nikolić.

Mandić je do sada dva puta “preživio” inicijative za smjenu - u martu 2024. i početkom juna 2025. Obje je, kao i aktuelnu, bio podnio DPS.

Prvi put je ta stranka to predložila tvrdeći da Mandić nije dostojan funkcije, između ostalog, zato što “nijednom nije priložio dokaze da je u legalnom posjedu crnogorskog državljanstva”. Tada je za njegovo razrješenje glasalo 27 poslanika, uključujući BS (koji u tom trenutku nije bio u vlasti), dok su protiv bila 44 parlamentarca.

Drugi put, Mandić je opet izašao kao “pobjednik”, a tu inicijativu DPS-a i Socijaldemokrata (sadašnji Evropski savez) podržalo je 20 poslanika, dok je 41 bio protiv. Predstavnici BS-a nisu bili u sali kad se glasalo.

Glavni razlog za tadašnju inicijativu o smjeni bio je slučaj bratanića šefa parlamenta, Danila Mandića, koji je u međuvremenu prvostepeno osuđen zbog neovlašćene upotrebe vozila Skupštine, ali je oslobođen optužbi da je 19. aprila prošle godine u centru Podgorice ranio dvije osobe, kao i optužbi za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja.

Saučešće Mandića povodom smrti haškog osuđenika izazvalo je novu buru i u odnosima Crne Gore i Hrvatske, otvarajući pitanje političkih posljedica slavljenja ratnih zločinaca u zemlji koja želi u Evropsku uniju (EU).

Evropska komisija poručila je da veličanju ratnih zločinaca nema mjesta ni u EU ni u državama kandidatima za članstvo u tom bloku.

S druge strane, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Mandićev potez okarakterisalo je kao neprihvatljiv i suprotan vrijednostima EU, poručujući da će ta zemlja u pristupnim pregovorima insistirati na suočavanju s prošlošću, procesuiranju ratnih zločina, poštovanju presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedskim odnosima.

( Biljana Matijašević, Aljoša Turović )