PISA 2025: Rezultat bolji, ali šanse nejednake

Djevojčice u Crnoj Gori na PISA 2025 testiranju iz čitalačke pismenosti imaju čak 41 bod više od dječaka, što Ispitni centar izjednačava sa dvije godine učenja, dok detaljna analiza rezultata pokazuje da tek 38,6 odsto petnaestogodišnjaka dostiže najmanje osnovni nivo znanja istovremeno u nauci, čitanju i matematici. Istovremeno, više od četvrtine učenika smatra da je škola gubljenje vremena, a gotovo 30 odsto je u dvije sedmice najmanje tri puta zakasnilo na nastavu.

Ti nalazi, koji nijesu bili u prvom planu prilikom jučerašnjeg objavljivanja PISA rezultata, dio su opsežne analize Ispitnog centra koja, uz rast Crne Gore u sve tri testirane oblasti i rekordnih 435 bodova iz prirodnih nauka, ukazuje i na velike razlike po polu i socioekonomskom statusu, slabu motivaciju dijela učenika i mali broj đaka na najvišim nivoima postignuća.

Crnogorski petnaestogodišnjaci osvojili su 435 bodova iz prirodnih nauka, 418 iz čitanja i 411 iz matematike. U odnosu na 2022. godinu, to je rast od 32 boda u nauci, 13 u čitanju i pet u matematici. Ipak, najmanje osnovni nivo dostiže 60,2 odsto učenika iz nauke, 54,6 odsto iz čitanja i svega 44,7 odsto iz matematike, dok taj prag istovremeno u sve tri oblasti prelazi samo 38,6 odsto učenika.

PISA 2025 obuhvatila je više od 760.000 petnaestogodišnjaka, koji predstavljaju oko 33 miliona vršnjaka iz 90 zemalja i regija. U Crnoj Gori testirano je 6.436 učenika iz 68 osnovnih i srednjih škola, odnosno 93,6 odsto populacije petnaestogodišnjaka.

Rad se isplati, ali ima još posla

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović kazala je “Vijestima” da posebno ohrabruje činjenica da se Crna Gora prvi put našla na sredini liste zemalja učesnica, iako još nije dostigla OECD prosjek.

“U odnosu na 2022. godinu ostvaren je napredak u svim oblastima, a posebno raduje značajan iskorak u prirodnim naukama. To potvrđuje da aktivnosti koje smo sprovodili daju rezultate i da taj model treba primijeniti i u drugim oblastima”, kazala je Jakšić Stojanović.

Među projektima koji su, prema njenim riječima, doprinijeli rezultatu izdvojila je “Nauku u fokusu”, koji su realizovali Zavod za školstvo i Ispitni centar uz podršku Ministarstva. Projekat je bio usmjeren na obuku nastavnika, primjenu PISA principa i funkcionalne pismenosti, kao i veće uključivanje praktičnog, istraživačkog i eksperimentalnog rada u nastavu.

Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić kazao je da je programom obuhvaćeno više od 200 osnovnih i srednjih škola i više od 1.500 nastavnika STEM predmeta.

“Radili smo na tome da učenici naučeno znanje razumiju, povezuju i primjenjuju u realnim životnim situacijama. Rezultati PISA 2025 pokazuju da takav pristup daje rezultate - prosječan rezultat Crne Gore iz prirodnih nauka povećan je za 32 boda”, kazao je Trivić “Vijestima”.

On je ocijenio da je to potvrda da kontinuiran i sistemski rad sa nastavnicima i učenicima može donijeti mjerljiv napredak.

Jakšić Stojanović je navela i da su škole u prethodnom periodu opremljene savremenom ICT opremom, dok je u 116 škola uvedena EdTech oprema, uključujući laboratorije namijenjene praktičnom i istraživačkom radu.

“Plan je da do kraja 2027. sve škole u Crnoj Gori budu opremljene na ovaj način. Počelo je i opremanje STEM kabineta, čime dodatno unapređujemo uslove za savremenu i istraživački orijentisanu nastavu”, kazala je ministarka.

Među aktivnostima usmjerenim na razvoj naučne i digitalne pismenosti izdvojeni su i program GLOBE, u koji su uključene škole iz Berana i Ulcinja, kao i projekti “Robotika za najmlađe” i “Robotika bez granica”. Ministarka je kazala da se nauka nastoji približiti djeci i van redovne nastave, kroz radionice, takmičenja, naučne škole i Festival nauke i inovacija.

Ovogodišnji, kazala je, 14. Festival nauke i inovacija biće održan od 22. do 25. septembra u Baru, a Ministarstvo je za programske sadržaje opredijelilo 50.000 eura. Biće predstavljeno 15 odabranih projekata.

“Cilj je da djeca nauku ne doživljavaju samo kao školski predmet, već kao prostor za istraživanje, kreativnost, rješavanje problema i budući profesionalni razvoj”, kazala je Jakšić Stojanović.

Trivić je podsjetio i na projekat “PISA ambasadori”, u okviru kojeg su učenici obilazili škole koje su učestvovale u testiranju i vršnjacima približavali značaj funkcionalnih znanja i vještina.

“PISA ne mjeri samo usvojeno znanje, već prije svega sposobnost učenika da to znanje razumiju, povežu i primijene u svakodnevnom životu”, kazao je Trivić.

Jakšić Stojanović je ocijenila da rezultati pokazuju da je obrazovni sistem na dobrom putu, ali da najveći dio posla tek predstoji.

“Suštinske i dugoročne promjene možemo očekivati kroz punu reformu obrazovnog sistema, predviđenu Strategijom reforme obrazovanja od 2025. do 2035”, zaključila je ona.

Trivić je poručio da rezultati PISA 2025 nijesu kraj procesa, već “obaveza za dalji rad”.

Djevojčice u čitanju 41 bod ispred dječaka

Jedan od najupečatljivijih nalaza analize Ispitnog centra odnosi se na razlike u postignućima između djevojčica i dječaka.

Djevojčice su iz čitalačke pismenosti u prosjeku osvojile 440 bodova, a dječaci 399. Ispitni centar konstatuje da razlika od 41 boda “predstavlja dvije godine učenja”. Ona je znatno veća od rodnog jaza na nivou Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), gdje djevojčice imaju 30 bodova prednosti.

“Kada su u pitanju postignuća učenika po nivoima i polu, uočava se da djevojčice postižu mnogo bolje rezultate od dječaka na svim nivoima. Ipak, posebno zabrinjava veoma nizak procenat i dječaka i djevojčica u Crnoj Gori koji postižu najbolje rezultate, odnosno dostižu nivoe 5 i 6”, navodi se u analizi Ispitnog centra i dodaje da su razlike značajne i u korist djevojčica i u zemljama regiona.

Djevojčice su uspješnije i u prirodnim naukama - imaju prosječno 442 boda, a dječaci 429, odnosno 13 bodova manje. Za poređenje, na nivou OECD-a razlika je svega jedan bod u korist djevojčica. Ispitni centar navodi i da je takav obrazac prisutan u svim državama regiona.

Posebno je izražena razlika u sposobnosti vrednovanja naučnih informacija za donošenje odluka - djevojčice u Crnoj Gori imaju 440, a dječaci 417 bodova. Kad je u pitanju matematika, slika je drugačija - djevojčice imaju prosječno 412, a dječaci 411 bodova, pa ukupne razlike praktično nema. Međutim, među učenicima koji dostižu najviše nivoe matematičke pismenosti dječaka je, prema analizi Ispitnog centra, 2,2 puta više nego djevojčica.

“U svim oblastima udio socioekonomski najugroženijih učenika koji ne dostižu osnovni nivo pismenosti veći je od strateški planirane vrijednosti od 50 odsto. Najveće odstupanje zabilježeno je u matematičkoj pismenosti (68,4%), zatim u čitalačkoj (57%), dok je rezultat u naučnoj pismenosti (51,5%) najbliži postavljenom cilju. Ovi rezultati ukazuju na potrebu za dodatnom podrškom učenicima iz nepovoljnijeg socioekonomskog okruženja, posebno u razvoju matematičke pismenosti”, ocijenjeno je u analizi.

Svaki peti đak najmanje tri puta pobjegao sa časa

Učenici su popunjavali i upitnik o svom porodičnom okruženju, stavovima, uvjerenjima i iskustvima u školi, a upravo ti odgovori daju možda i najoštriju sliku izazova pred obrazovnim sistemom.

“Približno svaki peti učenik je pobjegao sa nekih časova u posljednje dvije sedmice tri ili više puta. Skoro 30 odsto ih je, u istom periodu, zakasnilo na nastavu tri ili više puta…Više od četvrtine naših učenika smatra da je škola gubljenje vremena”, navodi se u analizi Ispitnog centra.

Ta obrazovna institucija ocjenjuje da ti podaci “dosta govore o odnosu učenika prema obavezama, ali i o motivaciji za učenje”.

“Kvalitet odnosa između učenika i nastavnika igra ključnu ulogu u učenju učenika. Učenici treba da osjećaju da ih njihovi nastavnici podržavaju i brinu o njima i njihovim postignućima kako bi se u potpunosti uključili u nastavne aktivnosti i davali sve od sebe. Prethodna istraživanja sugerišu da podržavajući odnosi između nastavnika i učenika pozitivno utiču na postignuća učenika, motivaciju, angažovanost u učenju i blagostanje. Kvalitetan odnos između učenika i nastavnika takođe može potencijalno zaštititi učenike od povlačenja iz ponašanja u školi”, naglašeno je u analizi.

Prema tom dokumentu, gotovo polovina učenika problematizuje i ono što od škole dobija za život nakon učionice. Na tvrdnju da je “škola malo uradila kako bi me pripremila za život odraslih po završetku škole” odgovor “slažem se” dalo je 34 odsto, a “potpuno se slažem” 13,9 odsto učenika.

Više od trećine učenika bez mnogo optimizma

Analiza pokazuje i koliko porodične okolnosti ostaju povezane sa školskim rezultatom.

Među četvrtinom socioekonomski najugroženijih učenika čak 68,4 odsto ne dostiže osnovni nivo iz matematike, dok je među četvrtinom učenika iz najpovoljnijih porodica taj udio 35,8 odsto. U čitanju je odnos 57 prema 27,9 odsto, a u nauci 51,5 prema 23,1 odsto.

Gotovo 38 odsto petnaestogodišnjaka vjeruje da svoj društveni položaj ne može mnogo promijeniti. Na tvrdnju da je njihov društveni status nešto što u stvarnosti ne mogu mnogo promijeniti, 31,2 odsto učenika odgovorilo je da se slaže, a 6,62 odsto da se potpuno slaže.

S druge strane, 67,3 odsto učenika ima takozvani razvojni način razmišljanja - vjeruje da se sposobnosti mogu razvijati trudom i učenjem. Ti učenici ostvaruju i znatno bolje rezultate: oni koji snažno odbacuju stav da sposobnosti ne mogu da se mijenjaju imaju prosječno 460 bodova, naspram 416 kod učenika sa čvrstim uvjerenjem da su njihove sposobnosti unaprijed određene.

Razvojni način razmišljanja zastupljen je kod 72,8 odsto djevojčica i 61,7 odsto dječaka. Češći je i među učenicima boljeg socioekonomskog statusa i gimnazijalcima nego među socioekonomski ugroženijim učenicima i đacima stručnih škola.

Preporuke

Ispitni centar je u analizi preporučio dodatnu podršku učenicima iz nepovoljnijih socioekonomskih sredina, sigurnije i podržavajuće škole, smanjenje izostanaka, bolje međuljudske odnose i nastavu koja će učenicima biti zanimljivija i bolje ih pripremati za život.

Jedna od ključnih preporuka odnosi se na samu prirodu nastave - programe treba usklađivati sa zahtjevima PISA tako da se “od pukih informacija, činjenica, definicija” ide ka “analizi i primjeni znanja”.

Ispitni centar preporučuje i sistematsku primjenu zadataka koji povezuju školsko gradivo sa realnim situacijama, kao i razvoj istrajnosti, samokontrole, odgovornosti, radoznalosti i emocionalne stabilnosti učenika.

Posebno naglašava značaj kritičkog mišljenja u digitalnom prostoru, napominjući da učenike treba obučavati da samostalno procjenjuju kvalitet i vjerodostojnost onlajn izvora, uočavaju protivrječnosti i izvode zaključke.

Za čitalačku pismenost preporučuje se da se učenici, osim književnim djelima, mnogo više bave tekstovima sa kojima se susreću u svakodnevnom životu - redovima vožnje, deklaracijama proizvoda, uputstvima za ljekove i uređaje…, ali i da istovremeno analiziraju više tekstova o istoj temi koji nude suprotstavljene stavove.

PISA 2025: Slab prosjek i zemalja OECD-a

Kad je riječ o zemljama regiona, prema broju bodova iz nauke crnogorski đaci su iza Slovenije (484) i Hrvatske (482), izjednačeni sa petnaestogodišnjacima iz Albanije (435), a bolji od vršnjaka iz Srbije (429), Sjeverne Makedonije (378) i Kosova (357). Crnogorski đaci iz čitalačke pismenosti osvojili su 418 bodova, a time su ispred petnaestogodišnjaka iz Srbije (415), Albanije (408), Sjeverne Makedonije (357), Kosova (341), ali iza vršnjaka iz Slovenije (445) i Hrvatske (453).

Slika je, međutim, drugačija u matematici - Crna Gora je sa 411 bodova iza Albanije (433), Srbije (417), Hrvatske (455) i Slovenije (460), a ispred Sjeverne Makedonije (380) i Kosova (351).

U vrhu u sve tri oblasti su Singapur, Kineski Tajpej, Japan, Makao, Koreja, Estonija, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo... I pored boljih rezultata, učenici iz Crne Gore ostali su ispod prosjeka zemalja OECD-a u sve tri oblasti. Prosjek OECD-a u čitalačkoj pismenosti je 461 bod, matematici 463, a nauci 482.

Prema uporednim podacima, i prosjek OECD-a slabiji je u odnosu na testiranje iz 2022, kada je u čitalačkoj pismenosti bio 482 boda, matematike 480, a nauke 491.

Njemački Dojče vele (Deutsche Welle - DW) piše da su u periodu od 2015. do 2025. godine, rezultati iz čitanja zabilježili najveći pad. U zemljama OECD-a zabilježen je pad od 28 bodova, a u ostalim zemljama i obrazovnim sistemima koje učestvuju u istraživanju za 16 bodova. Rezultati iz matematike pali su u prosjeku za 22 boda u zemljama OECD-a, dok je u ostatku svijeta zabilježen pad od osam bodova. U prirodnim naukama, koje su bile u središtu PISA 2025, u zemljama OECD-a zabilježen je pad od sedam bodova, dok su rezultati u ostalim zemljama i obrazovnim sistemima uglavnom ostali stabilni. Prema pisanju DW, PISA 2025 pokazuje da se procjenjuje da oko 29 odsto petnaestogodišnjaka u zemljama OECD-a sada ima slabe rezultate u sve tri oblasti.

OECD okuplja 38 država članica koje se smatraju ekonomski razvijenim zemljama s visokim prihodima i naprednim tržišnim ekonomijama.

( Tina Popović )