Vlada otvara još sedam lokacija za vađenje kamena
Iz Ministarstva energetike su kazali da je plan dopunjen na zahtjev investitora i to firmi “Mrvaljević Co” i “ ŽM Narcis” iz Nikšića i “Ema Kop” iz Ulcinja Ministarstvo je objasnilo da će za svaki pojedinačni lokalitet pripremiti poseban koncesioni akt, sprovesti javnu raspravu i pribaviti sva propisana mišljenja nadležnih organa prije upućivanja koncesionog akta Vladi na odlučivanje
Vlada je dopunila ovogodišnji plan davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina sa 11 novih lokaliteta, otvarajući mogućnost da se na tim područjima pokrenu postupci za dodjelu koncesija.
Dopunom su obuhvaćeni Varine, Kozica i Kolijevka u Pljevljima, Štitovo II–B, Stubički dolovi, Kličevac i Prijeko brdo u Nikšiću, Suk i Pješivački do u Danilovgradu, Brdela u Baru i Potoci u Podgorici.
Od 11 novih lokacija, sedam je predviđeno za tehničko-građevinski kamen – Suk i Pješivački do u Danilovgradu, Brdela u Baru, Stubički dolovi, Kličevac i Prijeko brdo u Nikšiću, te Potoci u Podgorici. Na Suku i Prijekom brdu planirana je i eksploatacija arhitektonsko-građevinskog kamena.
Eksploatacija tehničko-građevinskog kamena posljednjih godina dobila je na značaju i zbog pokretanja velikih infrastrukturnih projekata, poput novih dionica auto-puta, na čije je potrebe za ovom sirovinom i samo Ministarstvo energetike i rudarstva ukazivalo u ranijim koncesionim aktima, poput koncesionog akta za lokalitete “Darza” kod Ulcinja i “Skrbuša” kod Kolašina od kojih se u međuvremenu odustalo zbog protivljenja lokalnih zajednica.
Preostale četiri lokacije namijenjene su drugim mineralnim sirovinama: Varine u Pljevljima za rude bakra, Kozica i Kolijevka, takođe u Pljevljima, za rude olova i cinka, a Štitovo II-B u Nikšiću za crveni boksit.
Do dopune plana došlo je, između ostalog, nakon zahtjeva investitora. U Vladinom dokumentu se navodi da je Ministarstvu energetike i rudarstva, nakon usvajanja prvobitnog plana za 2026. godinu, dostavljen određeni broj inicijativa zainteresovanih kompanija za dodjelu koncesija na lokalitetima koji nijesu bili obuhvaćeni važećim planom.
“Vijesti” su pitale Ministarstvo energetike, kojim rukovodi ministar Admir Šahmanović, koje su kompanije tražile dopunu plana.
“Inicijative su podnijeli “Mrvaljević Co” iz Nikšića, “ŽM Narcis” iz Nikšića i “Ema Kop” iz Ulcinja. Naš cilj je da interesovanje investitora pretvorimo u konkretne investicije, ali uz potpuno transparentne procedure i zaštitu javnog interesa. Crna Gora ima vrijedne mineralne resurse i želimo da od njih korist imaju i država i lokalne zajednice”, kazali su “Vijestima” iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata firma “Mrvaljević Co” iz Nikšića i “Ema Kop” iz Ulcinja su registrovane kao građevinske kompanije, a “ŽM Narcis” za uslužne djelatnosti.
U dopunjenom planu Ministarstvo energetike navodi da se usvajanjem dopune Godišnjeg plana ne dodjeljuju se koncesije niti se odobrava izvođenje geoloških istraživanja ili eksploatacije, već se stvara planski osnov za pokretanje pojedinačnih postupaka dodjele koncesija.
“Za svaki pojedinačni lokalitet Ministarstvo će, u skladu sa Zakonom o koncesijama, pripremiti poseban koncesioni akt, sprovesti javnu raspravu i pribaviti sva propisana mišljenja nadležnih organa, uključujući organe nadležne za zaštitu životne sredine, zaštitu kulturnih dobara i druga nadležna tijela, prije upućivanja koncesionog akta Vladi na odlučivanje. Realizacijom planiranih aktivnosti očekuje se povećanje investicija u sektor geoloških istraživanja i rudarstva, otvaranje novih radnih mjesta, povećanje prihoda budžeta države i opština kroz koncesione naknade, unapređenje geološke istraženosti teritorije Crne Gore, kao i efikasnije korišćenje resursa mineralnih sirovina uz primjenu savremenih standarda zaštite životne sredine i održivog razvoja”, navodi se u planu.
U dokumentu je pojašnjeno da je, nakon analize inicijativa i raspoložive geološke dokumentacije, ocijenjeno da predložene lokacije imaju potencijal za eksploataciju mineralnih sirovina. Od novih koncesija očekuju se investicije, nova radna mjesta i veći prihodi države i opština.
Poseban fokus pri izboru lokacija, kako se navodi, bio je na kritičnim mineralnim sirovinama koje su prepoznate Akcionim planom Evropske unije za kritične mineralne sirovine. Među njima su bakar i crveni boksit, ali i nalazišta olova i cinka uz koja se procjenjuje mogućnost prisustva drugih vrijednih sirovina, poput srebra, kobalta, nikla, galijuma i metala rijetkih zemalja.
Koncesije za kamenolome već su izazivale protivljenje lokalnih zajednica i investitora. Vlada je krajem avgusta poništila tender za “Skrbušu” u Kolašinu zbog grešaka u tenderskoj dokumentaciji, dan nakon što je upozorena da je u blizini planirana gradnja turističko-ugostiteljskog kompleksa. Protivljenje je pratilo i planiranu eksploataciju “Darze” kod Ulcinja, gdje su Opština i mještani upozoravali na moguće posljedice po životnu sredinu, poljoprivredu, puteve i bezbjednost saobraćaja, poručujući da neće dozvoliti otvaranje kamenoloma.
( Marija Mirjačić )