Ministarstvo pravde: I bez krivičnog djela za veličanje ratnih zločinaca možemo protiv njihovog slavljenja

Ministarstvo pravde poručilo je da se tek nakon praćenja primjene postojećih i predloženih odredbi Krivičnog zakonika (KZ), stručne procjene nadležne radne grupe i konsultacija s Evropskom komisijom može ocijeniti postoji li potreba da se u taj propis unese krivično djelo kojim se zabranjuje slavljenje ratnih zločinaca.

Iz tog resora "Vijestima" su juče, odgovarajući na pitanje da li bi KZ trebalo izmijeniti tako da se sankcioniše i veličanje osoba pravosnažno osuđenih za ratne zločine, a ne samo javno odobravanje ili negiranje zločina, kazali da član 370 stav 2 KZ-a već uređuje oblast genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Tom odredbom propisana je krivična odgovornost za javno odobravanje, negiranje postojanja ili značajno umanjivanje težine genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih protiv zaštićene grupe ili njenog člana, ukoliko takvo postupanje može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju. To se kažnjava zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Uslov je, podsjećaju iz Ministarstva, da su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda.

Oni ističu da je takvo zakonsko rješenje usklađeno s međunarodnim i evropskim standardima u oblasti suzbijanja rasizma, ksenofobije i govora mržnje, uz potrebu očuvanja ravnoteže sa slobodom izražavanja.

Ipak, u toj odredbi eksplicitno se ne navodi da je i veličanje ratnih zločinaca, a ne samo zločina, kažnjivo, zbog čega takvi slučajevi često završe odbacivanjem krivičnih prijava. Posljednji primjer za to je odluka bjelopoljskog Višeg državnog tužilaštva da odbaci prijave protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija, ocjenjujući da u prošlogodišnjim govorima u kojima je veličao ozloglašenog četničkog komandanta Pavla Đurišića - nema ništa sporno.

Takođe, nedavna smrt Ratka Mladića pokrenula je talas veličanja tog bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, kojeg je Haški tribunal proglasio krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini (BiH).

Njega su slavili i crnogorski političari, kao i jedan dio ovdašnjeg sveštenstva Srpske pravoslavne crkve, dok je šef parlamenta Andrija Mandić saopštio da je povodom Mladićeve smrti uputio telegram saučešća, zbog čega će se 24. septembra odlučivati o njegovoj smjeni s funkcije.

Zbog veličanja Mladića, podgoričko Više državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv Metodija. On je 28. avgusta u Pivskom manastiru kazao da je narod u Mladiću “prepoznao sve one divne i svete odlike srpskih ratnika i vitezova”.

Uvodi se teški govor mržnje

Ministarstvo pravde podsjeća da je Vlada utvrdila i Skupštini dostavila Predlog izmjena KZ-a kojim se uvodi novo krivično djelo - teški govor mržnje.

Cilj je, kako su objasnili, da se omogući krivičnopravna reakcija na najteže oblike javnog izražavanja mržnje koji, imajući u vidu njihov sadržaj, način i kontekst, stvaraju stvarnu opasnost od nasilja ili izazivanja mržnje prema određenoj grupi ili njenom članu.

“Imajući u vidu, s jedne strane, postojeću inkriminaciju iz člana 370 stav 2 KZ-a, a s druge predloženo dodatno jačanje zaštite kroz novo krivično djelo teškog govora mržnje, smatramo da važeći i predloženi pravni okvir već pružaju odgovarajuće instrumente za krivičnopravnu reakciju na društveno najopasnije oblike ovakvog ponašanja”, poručili su iz resora kojim rukovodi Bojan Božović.

Oni navode da bi svaku eventualnu dalju inicijativu za uvođenje novih krivičnih djela ili proširivanje postojećih inkriminacija trebalo prethodno pažljivo razmotriti u okviru radne grupe za izmjene KZ-a i konsultovati s Evropskom komisijom.

“Ovo je naročito važno imajući u vidu potrebu očuvanja pune usklađenosti s međunarodnim i evropskim standardima, načelom određenosti krivičnopravne norme i proporcionalnosti ograničenja slobode izražavanja, kao i potrebu izbjegavanja nepotrebnog preklapanja ili dvostruke inkriminacije istog ili suštinski istovrsnog ponašanja”, kazali su iz Ministarstva.

Kako su naglasili, u ovom trenutku prioritet bi trebalo dati dosljednjoj primjeni postojećih odredbi i predloženih novih mehanizama, uz praćenje njihove primjene u praksi. Tek nakon toga, dodaju, na osnovu rezultata primjene propisa, stručne procjene radne grupe i konsultacija s Evropskom komisijom, moglo bi se ocijeniti postoji li potreba za dodatnim izmjenama KZ-a.

Poslanički klub Evropskog saveza najavio je juče da će predložiti izmjene i dopune KZ-a kojima će se “jasno i nedvosmisleno propisati da javno veličanje lica pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine predstavlja krivično djelo”.

Mnoge zemlje širom Evrope imaju odredbe slične onima u crnogorskom KZ-u, a BiH je jedina koja je eksplicitno zabranila veličanje ratnih zločinaca.

BiH je u svom Krivičnom zakonu (član 145a stav 6) propisala sljedeće:

“Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili sl. licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, opština ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili sl, ili registruje naziv po ili prema licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča lice osuđeno pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine”.

Španija je Zakonom o demokratskom sjećanju, koji djeluje prekršajno, a ne krivično, propisala kazne do 150.000 eura za javno veličanje diktature Fransiska Franka, njenih vođa i simbola.

Sloboda govora ne smije biti paravan za normalizaciju ratnih zločina

Evropski savez najavio je da će izmjene KZ-a narednih dana uputiti u skupštinsku proceduru.

“Naša namjera je da norma bude dovoljno precizna da spriječi zloupotrebe, ali istovremeno dovoljno jasna da veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca više ne može prolaziti kroz pravne praznine”, naveli su u saopštenju.

Dodali su da sloboda govora jeste jedna od temeljnih vrijednosti demokratskog društva, ali da ona ne smije biti paravan za normalizaciju ratnih zločina i ponižavanje njihovih žrtava.

Evropski savez poručio je da očekuje da se o ovom pitanju može postići širok politički konsenzus.

( Balša Rudović, Biljana Matijašević )