Evropska bezbjednost sa oznakom "Made in Israel"

Uprkos tome što iz Evrope sve češće stižu otvorene poruke neslaganja sa zvaničnom politikom Izraela, u svjetlu ratova u Gazi i Libanu, saradnja evropskih država sa izraelskim odbrambenim sektorom ne pokazuje znake usporavanja.

Dok Evropa ubrzano radi na ponovnom naoružavanju, za oružje, tenkove i avione uglavnom se oslanjala na Sjedinjene Države. Međutim, kada je riječ o mnogim manje vidljivim sistemima koji se danas nalaze u središtu savremene bezbjednosti - senzorima, presretačima i tehnologijama za nadzor - vlade se sve više okreću Izraelu, piše "Politiko" i kao najnoviji primjer navodi Grčku koja je krajem avgusta sa Izraelom potpisala sporazum, koji će postati jedan od najvećih izvoznih poslova u oblasti odbrane u istoriji obje zemlje.

Sporazum vrijedan tri milijarde eura, nazvan "Ahilov štit", obezbijediće Grčkoj paket izraelskih tehnologija za zaštitu od širokog spektra prijetnji, uključujući rakete, avione i dronove, navodi briselski portal.

Zavisnost evropskih država od izraelske odbrambene industrije postaje sve veća čak i dok politički odnosi Evrope sa Izraelom postaju sve zategnutiji.

"Ako sada pogledamo naše odnose sa Evropskom unijom, da, postoje izazovi", kazao je za Politiko Avi Nir-Feldklajn, ambasador Izraela pri EU. "Ali kada pogledate šta radimo na bilateralnom nivou sa državama članicama EU, konstruktivna i praktična saradnja je intenzivna i napreduje."

Snaga izraelskog odbrambenog sektora počiva na tijesnoj povezanosti vojske i industrije. Inženjeri i stručnjaci iskustvo stiču u elitnim vojnim i sajber jedinicama, a potom često prelaze u odbrambene kompanije ili pokreću sopstvene startape, čime se znanje sa terena brzo prenosi u razvoj novih tehnologija. Istovremeno, najveće izraelske odbrambene kompanije imaju snažne veze sa državnim i vojnim strukturama.

"Izrael je odličan primjer koliko su kompanije iz odbrambenog i privatnog sektora dobro povezane i integrisane", kazao je Kaupo Rosin, šef estonske spoljne obavještajne službe. "Upravo ih to čini veoma sposobnim."

Potpunu sliku o ulozi Izraela u evropskom odbrambenom sektoru teško je utvrditi, navodi Politiko i ističe da mnogi ugovori nijesu javno dostupni zbog razloga nacionalne bezbjednosti, dok pojedine izraelske kompanije posluju preko evropskih podružnica. Ipak, desetine unosa u evropskoj bazi javnih nabavki koje je analizirao briselski portal pokazuju da izraelske firme postaju sve važniji dobavljači sistema za vojnu komunikaciju, nadzor i elektronsko ratovanje.

Mnogi javno dostupni ugovori - uključujući i grčki sporazum vrijedan tri milijarde eura - dodijeljeni su direktno izraelskim kompanijama, bez otvaranja postupka za konkurentske ponude, što je inače model kojem pravila EU daju prednost, navodi se u dokumentima o javnim nabavkama.

Poslove sa izraelskim odbrambenim kompanijama bez javnog tendera dodjeljivale su i druge evropske države. Holandsko Ministarstvo odbrane je 2025. kompaniji Elbit Systems dodijelilo ugovor vrijedan 25 miliona eura za sisteme upravljanja na bojnom polju, uz obrazloženje da su mu bile potrebne dodatne usluge postojećeg dobavljača.

Španija je godinu ranije kompaniji Rafael Advanced Defense Systems bez otvorenog nadmetanja dodijelila posao vrijedan 1,17 miliona eura, tvrdeći da je riječ o jedinom dobavljaču koji može da obezbijedi traženu opremu.

Sličan aranžman imala je i Danska, koja je u septembru 2025. njemačkoj podružnici Elbita dodijelila ugovor od 6,5 miliona eura za uređaj za obradu i analizu elektronskih signala. Takvi direktni ugovori mogu dodatno produbiti zavisnost država od pojedinačnih proizvođača, naročito kada samo prvobitni dobavljač može da održava ili nadograđuje specijalizovane sisteme.

"Uprkos političkoj situaciji i netrpeljivosti između Izraela i Evropske unije, kada je riječ o bezbjednosnoj dimenziji, zapanjujuće je to što je saradnja uvijek bila veoma dobra", kazao je za Politiko Šaron Pardo, profesor međunarodnih odnosa na izraelskom Univerzitetu Ben-Gurion.

Kritičari upozoravaju da bi Evropa mogla da stvara novu zavisnost upravo u trenutku kada tvrdi da nastoji da postigne veću autonomiju, dok sukobi na Bliskom istoku dodatno opterećuju odnose sa Izraelom.

"Ako je cilj jačanje evropske autonomije i suvereniteta, onda jednu vrstu zavisnosti ne možete zamijeniti drugom", kazala je Li Anderson, finska poslanica ljevice u Evropskom parlamentu.

Anderson je ukazala i na to da pojedine izraelske bezbjednosne kompanije svoje proizvode reklamiraju kao testirane u stvarnim operativnim uslovima - u nekim slučajevima i na Palestincima koji žive pod izraelskom okupacijom.

"Trebalo bi da bude jasno da ne smijemo da učestvujemo u trgovini oružjem niti u odbrambenoj saradnji sa akterom za kojeg je više različitih institucija u više navrata utvrdilo da krši i zanemaruje najosnovnija pravila i principe međunarodnog prava", kazala je ona.

Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar oštro je odgovorio predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen u septembru 2025, nakon što je predložila sankcije i djelimičnu suspenziju trgovine između EU i Izraela zbog postupanja Izraela u Gazi. Saar je kazao da je takva procjena zasnovana na "lažnim optužbama i pravnim nedostacima" i insistirao da Izrael poštuje međunarodno pravo, tvrdeći da bi predložene mjere samo ojačale Hamas.

Hana Nojman, njemačka poslanica Zelenih u Evropskom parlamentu, upozorila je da evropske zemlje rizikuju da geopolitički oslabe sopstvenu poziciju.

Što se evropske vlade više oslanjaju na Izrael, to će im biti teže da nametnu političku cijenu za poteze njegove spoljne politike, kazala je ona.

"Više bih voljela da njemački resursi i politička energija budu usmjereni na jačanje evropske autonomije", dodala je.

Ove kritike međutim zasad nijesu značajnije usporile saradnju u oblasti odbrane i sajber bezbjednosti. Njemačka i Izrael su u januaru potpisali memorandum o razvoju "sajber kupole" zasnovane na izraelskoj tehnologiji, dok su Izrael, Grčka i Kipar mjesec kasnije otvorili Centar za pomorsku sajber bezbjednost u Nikoziji. Politiko kao posebno upečatljiv primjer navodi Španiju.

Uprkos tome što je vlada Pedra Sančeza otkazala odbrambene ugovore sa Izraelom vrijedne milijardu eura u okviru, kako je naveo, potpunog embarga na oružje zbog rata u Gazi, regionalne vlasti Madrida su istovremeno zatražile pomoć izraelske sajber uprave u zaštiti kritične infrastrukture. Italija je, s druge strane, izraelsku sajber tehnologiju formalno izjednačila sa proizvodima iz EU i NATO-a u dijelu javnih nabavki.

Niklas Herbst, njemački poslanik desnog centra koji je član Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Izraelom, kazao je da Izrael nudi ono što evropskoj odbrambenoj industriji nedostaje, naročito kada je riječ o sajber prijetnjama i protivvazdušnoj odbrani.

"U interesu Evrope je da u tom pogledu ima stabilan i pouzdan odnos sa Izraelom", kazao je Herbst za Politiko. Osvrćući se na kritike da Evropa koristi tehnologiju koja je testirana na Palestincima, naveo je da vlade uglavnom ulažu u "veoma specijalizovani softver i senzorske sisteme" namijenjene odbrambenoj upotrebi.

"Pitanje je šta želimo da kupimo", kazao je. "Da li želimo da kupimo mirnu savjest ili odbrambene proizvode?"

( N.B. )