ASK dobila pristup računima funkcionera, ne i odriješene ruke: Ovlašćenja moraju ostati u zakonskim granicama

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) od 8. avgusta ima zakonsko pravo da, bez posebne saglasnosti javnih funkcionera, pristupa podacima sa njihovih bankarskih računa i računa članova zajedničkog domaćinstva, ali za punu primjenu tog ovlašćenja tek treba donijeti podzakonske akte kojima će biti uređen način pristupa i obrade tih podataka.

Dok ASK i Ministarstvo pravde pripremaju podzakonske akte, sagovornici “Vijesti” pojašnjavaju da je zakon usklađen sa Zakonom o kreditnim institucijama koji predviđa da se podaci koji predstavljaju bankarsku tajnu mogu učiniti dostupni trećim licima kada je takva mogućnost propisana zakonom. Profesor dr Miloš Vukčević, advokat, potvrđuje da zakoni nijesu u koliziji, ali i upozorava da nova ovlašćenja ne treba tumačiti kao neograničeno pravo ASK da pregleda kompletan finansijski život funkcionera.

Iz Ministarstva pravde saopšteno je “Vijestima” da je u postupku formiranja radnog tima koji će pripremati i usklađivati podzakonske akte sa izmijenjenim Zakonom o sprečavanju korupcije, koji je stupio na snagu 8. avgusta ove godine.

Prema odgovoru Ministarstva, zakonski rok za usklađivanje tih akata je šest mjeseci od stupanja izmjena na snagu.

“Posebno imajući u vidu odredbe člana 27a Zakona, kojima je Agenciji za sprečavanje korupcije omogućen pristup podacima na računima javnih funkcionera i članova njihovog zajedničkog domaćinstva koji predstavljaju bankarsku tajnu, neophodno je obezbijediti jasan i funkcionalan normativni okvir za ostvarivanje ovog prava, uz istovremeno puno poštovanje propisa kojima se uređuju zaštita podataka o ličnosti, bankarska tajna i druga pitanja od značaja za zaštitu prava građana”, naveli su iz Ministarstva.

Dodali su da će podzakonske akte uskladiti i donijeti u zakonskom roku.

“Na taj način biće obezbijeđeni neophodni uslovi za punu i nesmetanu primjenu novih zakonskih rješenja, uključujući i odredbe koje se odnose na pristup podacima o računima javnih funkcionera”, saopštilo je Ministarstvo pravde.

Profesor Vukčević u odgovoru “Vijestima” ističe da član 27a Zakona o sprečavanju korupcije sadrži nekoliko važnih ograničenja - pristup je dozvoljen radi konkretne svrhe, provjere podataka prijavljenih u izvještaju. Precizira da Zakon određuje kategorije podataka kojima se može pristupiti i govori o pojedinačnom stanju depozita, kao i o stanju i prilivima na pojedinačnim računima.

Vukčević podsjeća na to da novi propis precizira i to da se dobijeni podaci mogu koristiti samo radi provjere prijavljenih podataka i ne mogu se koristiti u druge svrhe.

“Ovlašćenje Agencije ne treba tumačiti kao generalno i neograničeno pravo da ‘češlja’ cjelokupan finansijski život javnog funkcionera. Ako zakon govori o stanju i prilivima, takvo ovlašćenje ne može se bez jasnog zakonskog osnova proširivati na sve odlive, svaku kartičnu transakciju, svako pojedinačno plaćanje ili druge podatke koji nijesu obuhvaćeni zakonom”, kazao je Vukčević.

CBCG: Provjera u skladu sa propisima

Centralna banka Crne Gore (CBCG) smatra da sa stanovišta bankarske tajne nema pravne prepreke da ASK koristi novo ovlašćenje i da zbog njega nije bilo potrebno mijenjati Zakon o kreditnim institucijama.

Iz CBCG su “Vijestima” kazali da član 204 stav 3 tačka 18 tog zakona već propisuje da se podaci i informacije koji predstavljaju bankarsku tajnu izuzetno mogu učiniti dostupnim “drugim licima u skladu sa zakonom”.

“Imajući u vidu navedenu odredbu, Zakon o kreditnim institucijama predviđa mogućnost da se podaci koji predstavljaju bankarsku tajnu mogu učiniti dostupnim drugim licima kada je takva mogućnost propisana zakonom”, naveli su iz CBCG.

U ovom slučaju taj poseban pravni osnov uveden je članom 27a izmijenjenog Zakona o sprečavanju korupcije.

Njime je propisano da ASK, radi provjere podataka iz izvještaja o prihodima i imovini, ima pristup podacima koji se odnose na pojedinačno stanje depozita javnog funkcionera i članova njegovog zajedničkog domaćinstva, kao i podacima o stanju i prilivima na njihovim pojedinačnim računima u kreditnim i drugim finansijskim institucijama.

“Dakle, za ostvarivanje novih ovlašćenja Agencije nije bilo potrebno mijenjati Zakon o kreditnim institucijama, budući da je mogućnost da se podaci i informacije koji predstavljaju bankarsku tajnu učine dostupnim već bila predviđena tim Zakonom, dok je konkretan osnov za pristup predmetnim podacima ustanovljen izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije”, naveli su iz CBCG.

Podsjetili su na to da je tim Zakonom ograničen i krug osoba unutar ASK-a koje mogu pristupati tim podacima - pravo uvida imaju direktor Agencije, ovlašćeni službenik i službenik ASK-a koji prema opisu posla obrađuje lične podatke javnih funkcionera.

“Ti podaci mogu se koristiti samo u svrhu provjere podataka prijavljenih u izvještaju i u druge svrhe se ne mogu koristiti”, naglasili su iz CBCG.

Vukčević: Saglasnost nije potrebna

Vukčević potvrđuje da nema kolizije između Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o sprečavanju korupcije.

Objašnjava da prvi zakon uspostavlja bankarsku tajnu kao pravilo, ali istovremeno dozvoljava zakonske izuzetke od tog pravila.

“Posebno je značajna odredba člana 204 stav 3 tačka 18, prema kojoj se podaci koji predstavljaju bankarsku tajnu mogu učiniti dostupnim i ‘drugim licima u skladu sa zakonom’. Ovakva formulacija očigledno upućuje na mogućnost da se posebnim zakonima odrede i drugi organi koji imaju pravo pristupa bankarskim podacima”, rekao je Vukčević.

U konkretnom slučaju, kaže, poseban zakon je Zakon o sprečavanju korupcije.

“Zakon o kreditnim institucijama uspostavlja opšti režim zaštite bankarske tajne i dopušta izuzetke utvrđene drugim zakonima, dok Zakon o sprečavanju korupcije, kao posebni zakon - lex specialis, konkretizuje jedan od tih izuzetaka i daje Agenciji pravo pristupa tačno određenim bankarskim podacima”, objasnio je.

To, prema njegovom tumačenju, znači da za provjeru više nije potrebna posebna saglasnost funkcionera.

“Pravni osnov za pristup više nije volja, odnosno saglasnost funkcionera, već neposredno sam zakon”, kazao je Vukčević.

(Ne) mogu da “češljaju” sve

Profesor Vukčević ocjenjuje da je sama koncepcija novog zakonskog rješenja načelno saglasna sa pravom na privatnost iz člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ali da način primjene mora biti jasno ograničen i praćen zaštitom od zloupotrebe.

Prema njegovim riječima, bankarski i finansijski podaci jesu dio privatnog života, pa pristup državnog organa tim podacima predstavlja miješanje u privatnost.

“Teško bi bilo govoriti o djelotvornom sistemu kontrole imovine javnih funkcionera, ukoliko bi mogućnost provjere podataka zavisila od saglasnosti upravo onoga čija se imovina kontroliše”, ocijenio je Vukčević.

On ukazuje i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Ferrieri and Bonassisa protiv Italije”, od 8. januara ove godine.

Objašnjava da se taj slučaj nije odnosio na javne funkcionere niti na antikorupcijski organ, već na pristup italijanske Poreske uprave bankarskim podacima građana u okviru poreske kontrole.

Evropski sud je utvrdio povredu prava na privatnost, ali Vukčević naglašava da razlog nije bila sama činjenica što organ nije imao saglasnost građana.

Problem je, objašnjava, bio u kvalitetu pravnog okvira - organi su imali preširoku diskreciju u pogledu obima i uslova pristupa, bez dovoljnih procesnih garancija protiv arbitrarnosti i zloupotrebe i bez djelotvorne naknadne sudske ili druge nezavisne kontrole.

“Poruka Evropskog suda nije da državni organ ne može bez saglasnosti građanina pristupiti njegovim bankarskim podacima. Poruka Suda jeste da takvo ovlašćenje mora biti uređeno jasnim i predvidivim zakonom, sa precizno određenim obimom ovlašćenja i odgovarajućim garancijama protiv arbitrarnosti”, kazao je Vukčević.

Zbog toga, smatra, za ocjenu crnogorskog modela neće biti presudno pitanje saglasnosti funkcionera.

“Ključno pitanje sa stanovišta Konvencije nije postoji li saglasnost funkcionera, već da li su ovlašćenja Agencije dovoljno precizno uređena zakonom, ograničena na legitimnu svrhu i praćena djelotvornim garancijama protiv zloupotrebe”, zaključio je.

Profesor Vukčević naglašava da borba protiv korupcije zahtijeva efikasnu kontrolu imovine javnih funkcionera.

“Ali ta kontrola istovremeno mora biti sprovedena u okvirima vladavine prava i standarda zaštite privatnosti koje je uspostavio Evropski sud za ljudska prava”, poručio je Vukčević.

ASK priprema pravila, Ministarstvo formira tim

Iz ASK-a su “Vijestima” kazali da su već izradili nacrt Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra prihoda i imovine, dok je u toku priprema izmijenjenog obrasca izvještaja o prihodima i imovini.

Savjet Agencije je, kazali su, na predlog direktorice Kristine Braletić prethodno donio Pravila o radu ASK-a u dijelu provjere prihoda i imovine.

Agencija je posebno ukazala na to da član 27a stav 9 Zakona obavezuje Ministarstvo pravde da bliže uredi način pristupa podacima o računima funkcionera i članova njihovih domaćinstava, kao i način njihove obrade.

“Očekujemo da će ovaj posao biti završen u najkraćem roku, kako bi se nova zakonska rješenja mogla u potpunosti implementirati”, saopštili su iz ASK-a.

ASK je navela da je izmjenama propisano da će akti Agencije doneseni na osnovu Zakona biti usklađeni u roku od 60 dana od stupanja izmjena na snagu.

Ministarstvo pravde, međutim, navodi da će, shodno članu 112a Zakona, podzakonski akti biti usklađeni sa novim rješenjima “u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona”.

Ministarstvo je saopštilo da je trenutno u postupku formiranja radnog tima koji će biti zadužen za pripremu i usklađivanje podzakonskih akata.

“Izradi ovih akata pristupiće se temeljno i odgovorno, uz sagledavanje svih relevantnih aspekata njihove buduće primjene i u konsultaciji sa nadležnim institucijama i zainteresovanim stranama”, poručili su iz Ministarstva pravde.

( Tina Popović )