Parlamentarni izbori u nedjelju u Švedskoj, najnovijoj članici NATO-a

U Švedskoj se u nedjelju održavaju izbori koji će odlučiti da li konzervativni lider ostaje na čelu vlade i krajnje desna partija prvi put dobija ministarsko mjesto u njoj, ili će se lijevi centar vratiti na vlast.

Premijer Ulf Kristerson kandiduje se za drugi četvorogodišnji mandat na čelu Vlade te članice Evropske unije, koja je najnovija članica NATO-a, dok se njegova prethodnica Magdalena Anderson nada da će uspjeti da se vrati na to mjesto. Pitanje ko će vladati zauzelo je više prostora od stvarnih političkih tema.

Više od osam miliona građana u toj zemlji sa 10,6 miliona stanovnika ima pravo da glasa za poslanike Parlamenta sa 349 mjesta u Stokholmu – za Riksdag koji bira narednog premijera.

Kristerson vlada Švedskom od 2022. godine sa tropartijskom koalicijom desnog centra. Ona se za parlamentarnu većinu oslanja u Parlamentu na podršku Švedskih demokrata, antiimigrantske partije koja ima ekstremno desne korijene, ali se pomjerila ka političkom mejnstrimu. Ako desnica bude ponovo izabrana, ona ovog puta može očekivati mjesta u vladi.

Njegova konkurentkinja je Magdalena Anderson iz Socijaldemokratske partije lijevog centra, partije koja je više puta bila na čelu švedskih vlada od Drugog svjetskog rata. Anderson je bila premijerka od 2021. dok nije izgubila vlast na posljednjim izborima.

Stručnjaci kažu da je kampanja bila rasparčana i nekoherentna, a pitanja politike, kao na primjer kako treba organizovati zdravstvo, potisnuta su time koje partije će moći da sastave Vladu.

„Kriminal se smanjio, inflacija je opala, tako da ova pitanja nisu stvarno nešto o čemu ljudi govore“, rekao je Zet Isakson, sociolog za izborno ponašanje pri Univerzitetu u Stokholmu i nastavnik političkih nauka na Institutu Evropskog univerziteta u Firenci u Italiji.

„Ljudi govore o tome ko će biti u vladi, i o tome se radi na ovim izborima“, rekao je on.

Postoje dva vodeća politička bloka: jedan sa četiri partije na desnoj strani političkog spektra i drugi sa četiri partije na lijevoj. Tako da je veliko pitanje ne toliko koja stranka će pobijediti, već koja strana će moći da sastavi većinu. Pojedinačne partije moraju da osvoje najmanje četiri procenta da pređu prag za ulazak u Parlament.

„Bila bi senzacija kada opozicione partije koje su uglavnom vodile u anketama posljednje četiri godine od posljednjih izbora, sada ne bi osvojile većinu“, rekao je Nikolas Ajlot, pridruženi profesor političkih nauka na univerzitetu Sedertorn.

On je ipak dodao da „ekstremno defanzivna“ kampanja Socijaldemokrata njih možda koštala dijela podrške i ostavila neke glasače u nedoumici da li da podrže tu stranku. S druge strane, nada desnog bloka da će ubijediti glasače da su više ujedinjeni od rivala je moguće imala malo uticaja, rekao je on.

Jedna važna stvar je drugačija u ovim izborima: Švedske demokrate, koje su 2022. godine osvojile 20,5 odsto glasova i postale najveća stranka na desnici, mogu da očekuju mjesta u vladi ako vlast ostane nepromijenjena.

Kristerson je objavio u aprilu da će njegovi konzervativni Umereni dozvoliti Demokratama da uđu u vladu ako desnica bude imala većinu, mada bi on ostao premijer čak i ako bi Švedske demokrate bile jača stranka.

Švedske demokrate osnovane su 1980-ih, a osnivači su bili aktivni u desničarskim ekstremističkim grupama, uključujući neonaciste. Oni su ublažili retoriku i izbacili otvoreno rasističke članove pod Jimijem Okesonom (Jimmie Akesson), koji ih predvodi od 2005. i koji je predvodio njihov rast od nekada marginalne stranke.

„Ima određenog, ne bih rekao straha, već zabrinutosti zbog mogućnosti da bude ministara iz redova Švedskih demokrata“, rekao je Ajot, a Socijaldemokrate su nedavno pokušale to da iskoriste.

Ali dok partije na populističkoj desnici jačaju drugdje u Evropi, kao ekstremni desničari na izborima u jednoj njemačkoj saveznoj državi, švedski izbori bi mogli da naglase utisak da su Socijaldemokrate do neke mjere dostigle svoj vrhunac, kaže Isakson.

Ajot je rekao da je najveća prijetnja Švedskoj rat u Ukrajini i da postoji gotovo potpuni konsenzus o podršci Ukrajini i dubokoj antipatiji prema Rusiji.

Švedska agencija za psihološku odbranu ocijenila je da izbori u toj zemlji nisu na vrhu ruskih prioriteta, pošto ta široka podrška koju daju Ukrajini smanjuje podsticaj Moskvi da se miješa.

Poslije više decenija neutralnosti nakon Drugog svjetskog rata i vjekova šire nesvrstanosti sa vodećim silama, Švedska se pridružila NATO-u 2024. kao 32. član te transatlantske vojne alijanse. Potez za ulazak u NATO pokrenula je vlada Magdalene Anderson kada je Rusija počela opštu invaziju Ukrajine 2022. godine, a pridruživanje je završeno pod Kristersonom.

( BETA )