„To bi bila sasvim drugačija Švedska”

Šveđani će danas glasati na neizvjesnim izborima koji su se praktično pretvorili u referendum o tome da li krajnje desne Švedske demokrate treba da uđu u vladu i tako zaokruže put od političkih odmetnika do pouzdanih partnera u zemlji koja je nekada smatrana jednom od najliberalnijih u Evropi.

Ta stranka, čiji korijeni sežu do marginalnih neonacističkih krugova, prema posljednjim anketama ima podršku oko 19 odsto birača, a vladajuća manjinska koalicija desnog centra obećala je da će je uključiti u svoj blok kako bi premijeru Ulfu Kristersonu obezbijedila drugi mandat.

“Dogovorili smo se da u kampanju idemo sa platformom formiranja zajedničke većinske vlade i da ću ja predvoditi tu vladu”, kazao je Kristerson za Rojters tokom predizborne kampanje krajem avgusta.

Izbori će pokazati da li švedski birači žele da dodatno prodube politički zaokret koji je već srušio višedecenijski konsenzus o imigraciji i nacionalnom identitetu i pretvorio jedno od najotvorenijih evropskih društava u svojevrsni poligon za strože politike integracije, državljanstva i kontrole granica.

Kristerson je saradnji u parlamentu sa liderom Švedskih demokrata Jimijem Okesonom, koja traje od 2022. godine, pripisao zasluge za privredni rast, niže cijene energije i hrane, smanjenje kriminala bandi i broja pucnjava, kao i za pad broja zahtjeva za azil na rekordno nizak nivo. Obećao je da će nakon izbora dodatno produbiti saradnju i toj stranci ponuditi ministarska mjesta.

Tokom protekle četiri godine, vlada je ukinula mogućnost stalnog boravka za izbjeglice, pooštrila pravila za ostvarivanje socijalnih davanja i povećala broj protjerivanja osoba koje nemaju pravo da ostanu u zemlji.

Broj zahtjeva za azil pao je na najniži nivo u posljednjih 40 godina, a dok Kristerson kaže da će fokus sada biti na integraciji, Švedske demokrate žele da odu i korak dalje.

“U Švedskoj važe švedska kultura, švedski jezik, švedski zakoni, švedske norme, švedski moral i švedske tradicije”, kazao je za Rojters Matijas Karlson, poslanik Švedskih demokrata i jedan od najbližih saradnika Jimija Okesona.

“Ako to ne možete da prihvatite, morate da pronađete neko drugo mjesto za život.”

Uprkos širokoj saglasnosti oko stroge imigracione politike, mnogi Šveđani i dalje osjećaju duboku nelagodu zbog krajnje desnice, a ankete ukazuju na krajnje neizvjesnu izbornu trku. Opozicija lijevog centra, koja za premijerku podržava liderku Socijaldemokrata Magdalenu Anderson, i dalje ima malu, ali sve slabiju prednost.

“Ako Švedske demokrate uđu u vladu, to bi imalo izuzetno negativan uticaj na liberalne ideale naše zemlje”, kazala je Birgita Olson, ministarka za evropske poslove od 2010. do 2014. godine, a sada poslanica Partije centra.

“Već smo vidjeli kakav uticaj imaju dok su izvan vlade, a bilo bi deset puta gore kada bi ušli u nju.”

Novi politički pejzaž

Uspon krajnje desnice preoblikovao je političku scenu Evrope, a takve stranke već učestvuju u vlasti u zemljama poput Finske, Italije, Hrvatske i Češke, dok istovremeno predstavljaju sve veći politički izazov u Francuskoj i Njemačkoj.

Švedske demokrate Jimija Okesona protekle četiri godine bile su glavni parlamentarni oslonac Kristersonove vlade, a pojedini analitičari smatraju da predstojeći izbori možda neće predstavljati toliko prekretnicu koliko potvrdu Okesonovog uspjeha da stranku oslobodi tereta ekstremističke prošlosti. Stranka se 2025. izvinila zbog ranijih neonacističkih i antisemitskih stavova.

“Ovi izbori su referendum o Švedskim demokratama - o tome da li ćemo nastaviti da idemo putem krajnje desnice”, kazao je za Rojters Jan Gijou, pisac i politički komentator.

Politike koje bi prije desetak godina mnogi Šveđani doživjeli kao odbacivanje liberalnih vrijednosti zemlje danas su prihvaćene u velikom dijelu političkog spektra.

Dva politička bloka približila su stavove i u nekoliko oblasti koje su među najvažnijim pitanjima za birače. Oba obećavaju snažniju socijalnu zaštitu, nastavak podrške Ukrajini, ponovno naoružavanje i mjere za ublažavanje krize troškova života, koja je teško pogodila mnoga domaćinstva.

“Mislim da ćemo vidjeti nastavak normalizacije Švedskih demokrata”, kazao je Lars Tragord, istoričar i autor koji je predvodio rad na vladinoj listi kulturnog nasljeđa, kritikovanjoj svojevremeno kao previše uskoj i isključivoj.

“Vrijeme je da se smanji histerija.”

Dalji zaokret?

Kritičari, međutim, strahuju da bi obećanja Švedskih demokrata da će okončati multikulturalizam, obnoviti tradicionalne švedske vrijednosti i zabraniti pojedine oblike muslimanske odjeće mogla dodatno produbiti društvene podjele i još više pomjeriti političko težište zemlje udesno.

“Plašim se da će više ljudi biti protjerano. Brinem za medije, slobodu govora i pravo na protest”, kazao je Kurdo Baksi, pisac i aktivista protiv rasizma, na marginama skupa podrške imigraciji u Stokholmu.

U poruci objavljenoj u okviru kampanje na Fejsbuku, Anderson je poručila da izbor pred biračima nije samo između nje i aktuelnog premijera Kristersona, već i o tome da li će Švedske demokrate oblikovati politiku u oblastima odbrane, obrazovanja, kulture i finansija.

“To bi bila sasvim drugačija Švedska”, kazala je.

Čak i ako pobijedi, Anderson će imati izuzetno težak zadatak da formira stabilnu koaliciju.

Četiri opozicione stranke, Socijaldemokrate, Zeleni, Ljevica i Partija centra, uglavnom se slažu oko povećanja socijalnih davanja i javne potrošnje.

Međutim, razilaze se oko ključnih pitanja, od uvođenja poreza za milijardere do toga da li Švedska treba da gradi nove nuklearne reaktore, dok Partija centra odbija da bude u istoj vladi sa Ljevicom.

( N.B. )