Milioni pod lupom: SDT izviđa da li je Opština Budva preplatila zgradu nekadašnjeg JRB-a

Predmet formiran na osnovu krivične prijave lidera “Pokreta za grad” i odbornika te grupe građana u budvanskom parlamentu Đorđa Zenovića, koji navodi da je pričinjena višemilionska šteta po budžet...

6538 pregleda5 komentar(a)
Kupljena oronula zgrada, ali ne i zemlja, Foto: Vuk Lajović

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet i otvorilo izviđaj u slučaju kupovine oronule zgrade nekadašnjeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB) nadomak Staroga grada, koju je Opština Budva trgovala za 7,1 milion eura.

“Predmet za koji se interesujete je formiran po krivičnoj prijavi podnijetoj u junu ove godine. U toku je izviđaj, kako bi se prikupili dokazi, podaci i obavještenja potrebni za donošenje odluke”, kazao je “Vijestima” specijalni tužilac, portparol SDT-a Vukas Radonjić.

Predmet je formiran na osnovu krivične prijave koju je podnio lider “Pokreta za grad” i odbornik te grupe građana u budvanskom parlamentu Đorđe Zenović, i na njemu, kako je rečeno “Vijestima”, radi tužiteljka Ana Perović Vojinović.

“Vijesti” su ranije objavile da je Zenović podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv stečajnog sudije, stečajnog upravnika i odbora povjerilaca stečajnog dužnika “Vektra Montenegro”, procjenitelja tržišne vrijednosti nepokretnosti, kao i ostalih NN lica zbog prodaje zgrade JRB Opštini Budva za 7,1 milion eura. Time je, kako je naveo, stvorena direktna šteta po budžet grada u višemilionskom iznosu.

Opština Budva kupila je samo zgradu JRB od 815 kvadrata za 7,1 milion eura, ali ne i zemljište od 5.454 metara kvadratnih koje okružuje zgradu.

“Postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanja službene isprave, krivičnim djelom navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja, krivičnim djelom nesavjesnog rada u službi, krivičnim djelom prevare u službi sa elementima organizovanosti”, piše u krivičnoj prijavi u koju su “Vijesti” imale uvid.

U obrazloženju Zenović navodi da je stečajna uprava “Vektre Montenegro” u avgustu 2025. godine oglasila prodaju dijela imovine u Budvi, uključujući stambene zgrade, stanove i poslovne prostore, po početnoj cijeni od 6.902.789,20 eura.

“Opština Budva je učestvovala u postupku i dostavila pisanu ponudu za kupovinu nepokretnosti koje su ponuđene na prodaju, a na osnovu Odluke o davanju ovlašćenja predsjedniku Opštine koja je usvojena na sjednici SO Budva održanoj 25. avgusta 2025. ponudivši najnižu, početnu cijenu. Nakon toga, a po informacijama koje su nam bile dostupne putem medijskih navoda, pomenuti oglas biva poništen. U daljem postupku prodaje imovine, Stečajna uprava, odnosno Odbor povjerilaca stečajnog dužnika, prihvatila je zahtjev Opštine Budva za prodaju pomenute imovine neposrednom pogodbom. Stečajna uprava je uputila ponudu Opštini Budva za zaključenje Ugovora o kupovini nepokretnosti u vlasništvu stečajnog dužnika ‘Vektre Montenegro’ neposrednom pogodbom za iznos od 7.152.789,20 eura. Opština Budva se saglašava sa takvom ponudom i Skupština opštine Budva na sjednici održanoj 31. decembra 2025. godine donosi novu Odluku o davanju ovlašćenja predsjedniku Opštine čime se daje saglasnost predsjedniku Opštine da zaključi ugovor o kupovini predmetnih nepokretnosti za iznos od 7.152.789,20 eura”, naveo je Zenović.

Sumnja da je počinjeno više krivičnih djela: Zenovićfoto: Vuk Lajović

On je ocijenio da je prilikom procjene vrijednosti JRB došlo do značajnog odstupanja od pravila i metodologije kojom se obračunava tržišna vrijednost, ali i drugih pozitivnih propisa, čime je stvorena direktna šteta po budžet Opštine Budva u višemilionskom iznosu.

“Naime, površina predmetnih objekata iznosi 815 kvadrata. Kada se iz ponuđene i realizovane kupovne cijene konkretne imovine od 7.152.789,20 eura izvede ukupna kvadratura objekata dođe se do iznosa od 8.776,50 eura po metru kvadratnom objekta. Važno je naglasiti ključne karakteristike i stanje objekta koji je bio predmet prodaje, odnosno da se radi o objektu koji je izgrađen prije 90 godina, a da je, pretpostavljam, rekonstruisan nakon zemljotresa 1979. godine, kao i da od tada do danas na njemu nije vršena dodatna rekonstrukcija ili druga ulaganja. Samim uvidom sa lica mjesta konstatuje se lako da se zgrada nalazi u jako lošem stanju, oronula je i praktično neuslovna za korišćenje. Već nekoliko decenija u njoj se ne obavlja nikakva poslovna ili druga djelatnost u skladu sa namjenom”, naglasio je Zenović.

ZENOVIĆ IZRAČUNAO DA VRIJEDI TRIPUT MANJE

Kako je dodao, na konkretnoj lokaciji nije dozvoljena bilo kakva gradnja ili proširenje kapaciteta, što dodatno direktno utiče na tržišnu vrijednost konkretnog objekta. Naveo je da je rješenjem o prosječnoj tržišnoj cijeni kvadrata građevinskog objekta za 2025. godinu, Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva utvrdila prosječnu tržišnu cijenu građevinskih objekata po kvadratu za 2024. godinu (koja će se primjenjivati i za obračun poreza za 2025. godinu).

“Prosječna tržišna cijena u iznosu od 2.212,80 eura, za stambeni prostor; 2.581,60 eura, za poslovni objekat, stambeno-poslovni objekat i poslovne prostorije; 1.290,80 eura, za pomoćne objekte, nestambeni prostor, garaže, garažna mjesta, podrume i ostale objekte (krovne terase, tavani, tehničke prostorije); 1.475,20 eura, za objekte u izgradnji; 1.475,29 eura, za nepokretne privremene objekte. U obrazloženju je navedeno da je u postupku određivanja tržišne cijene nepokretnosti (građevinskog objekta) saglasno članu 6, 6b Zakona o porezu na nepokretnost, kojim je propisano da se prosječna tržišna cijena kvadrata građevinskog objekta određuje za stambeni objekat na osnovu podataka o prosječnoj tržišnoj cijeni kvadrata novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, koji objavljuje Uprava za statistiku CG, Monstat, za godinu koja prethodi godini za koju se porez utvrđuje, Upravi lokalnih javnih prihoda je, od 26. marta 2025. godine, dostavljen podatak od Uprave za statistiku od 31. 03. 2025. godine, da prosječna cijena kvadrata stambene površine u novogradnji za 2024. godinu iznosi 1.844 eura. Množenjem te cijene sa korektivnim koeficijentima, a u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnost i Odluke o porezu na nepokretnost došlo se do prosječne tržišne cijene građevinskog objekta po kvadratu koja se koristi za obračun poreza na nepokretnost”, naveo je Zenović.

Smatra da ukoliko bi se prihvatila korigovana tržišna vrijednost po Rješenju o prosječnoj tržišnoj cijeni kvadrata građevinskog objekta za 2025. godinu, odnosno najviša cijena od 2.581,60 eura za poslovni objekat, stambeno-poslovni objekat i poslovne prostorije, i to bez umanjenja zbog starosti objekta i njegove nefunkcionalnosti, množenjem sa kvadraturom predmetne nepokretnosti od 815 kvadrata došli bi do iznosa od 2.104.004 eura.

OPŠTINA: SVE PO ZAKONU

Odmah nakon podnošenja krivične prijave reagovao je kabinet predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića, navodeći da je kupovina zgrade nekadašnjeg JRB obavljena po zakonu, uz napomenu da su netačni podaci da je kvadrat prostora preplaćen.

Ističu da navodi Zenovića da vrijednost kvadratnog metra stambenog prostora u Budvi iznosi 2.400 eura, godinama ne odgovara stvarnom stanju na tržištu nepokretnosti, posebno kada je riječ o objektu koji posjeduje značajnu istorijsku, urbanističku i simboličku vrijednost za Budvu.

Istakli su da je “još manje utemeljena procjena prema kojoj zemljište u samom centru Budve vrijedi svega 150 eura po kvadratnom metru”.

“Aktuelno rukovodstvo Opštine Budva zastupa potpuno drugačiji pristup. Naš prioritet je zaustavljanje devastacije prostora, odgovorno upravljanje urbanim razvojem i očuvanje autentičnog identiteta Budve. Javni interes za nas predstavlja neprikosnoveno načelo, koje je iznad svakog pojedinačnog političkog interesa, lične ambicije ili privatne vizije komercijalizacije gradskog prostora. Upravo vođeni tim principima donijeli smo odluku o otkupu zgrade nekadašnjeg JRB, objekta koji je decenijama bio zapušten i neiskorišćen u samom centru grada. Naša namjera je da ovaj prostor bude priveden namjeni koja će služiti svim građanima Budve i doprinijeti podizanju urbanističkih, kulturnih i estetskih standarda ovog dijela grada”, ističe se u reagovanju.

Iz Opštine nijesu “Vijestima” odgovorili kada namjeravaju da započnu adaptaciju zgrade JRB i koja će joj biti namjena.

Rađenović: DPS “sindrom procenta” inficirao aktuelnu vlast

Potpredsjednik GP URA i odbornik u budvanskom parlamentu Blažo Rađenović u više navrata je pozivao SDT da se uključi u slučaj.

“Zgrada JRB trebalo je da se vrati u vlasništvo Opštine i to jeste bio ključni dio kampanje GP URA Budva u posljednja tri izborna ciklusa. Međutim, definitivno postoje oni koji iza svake dobre stvari, dobre namjere i opšteg dobra koje treba sprovesti, vide isključivo svoju priliku za procenat.

“Taj ‘fi’ je sindrom i personifikacija za politiku DPS-a, a sada očigledno da je inficirao i izvršnu vlast Budve. Pamtimo svi mnoge afere koje su građane Budve opljačkale i opustošile budžet do te mjere da su u jednom trenutku plate zaposlenima u lokalnoj samoupravi i opštinskim preduzećima kasnile i po godinu i više dana. Od Avale, Zavale, desalinizacije, WTE-a, hotela AS, Trejdjunika, šetališta u Petrovcu, bulevara i mnogih drugih, stigli smo do situacije da se sa pravom pitamo - dokle više? Zar nije bilo dosta krađe? Šta nam je institut o priznanju krivice, ta takozvana nagodba, uopšte donio? Javnost mora da zna poražavajuću finansijsku anatomiju ovog posla i hronologiju cijena koja jasno ukazuje na sumnjive radnje”.

Prema njegovim riječima, skandalozna suština ove trgovine leži u činjenici da je Opština Budva za više od sedam miliona eura kupila samo oronulu zgradu JRB-a od 815 kvadrata, dok je ogromno zemljište od 5.454 m2 koje je okružuje ostalo zarobljeno u sporu.

“Kvadrat nefunkcionalne zgrade plaćen je nevjerovatnih 8.776 eura, što je višestruko više od realne tržišne procjene! Dakle, za iznos novca za koji se na prvim licitacijama mogla uzeti skoro sva višemilionska vrijedna imovina na primorju i sjeveru države (Galeb, Dubrava, Rose, Kolašin), Opština Budva je danas kupila samo jednu jedinu zgradu bez riješenog statusa okolnog zemljišta! Pristali su da plate privatniku ono što je opštinsko i državno, ignorišući pravnu borbu i apele zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države Bojane Ćirović”.