Koliko su međunarodne sportske federacije zaista zaštićene od korupcije?

Studija Marka Begovića otvorila pitanje efikasnosti antikorupcijskih mehanizama u sportu

408 pregleda0 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva

Međunarodne sportske federacije imaju razvijena pravila i procedure za borbu protiv korupcije, ali brojni mehanizmi koji bi trebalo da obezbijede finansijski integritet i institucionalnu odgovornost i dalje pokazuju ozbiljne slabosti.

To je jedan od ključnih zaključaka novog naučnog rada Marka Begovića sa Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, objavljenog u časopisu The International Sports Law Journal.

Studija se bavi pitanjem koliko su antikorupcijski sistemi olimpijskih međunarodnih sportskih federacija usklađeni sa standardima Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC). Istraživanje je obuhvatilo šest federacija iz različitih sportova - Union Cycliste Internationale (UCI), Badminton World Federation (BWF), Fédération Internationale de Basketball (FIBA), World Sailing, International Shooting Sport Federation (ISSF) i International Weightlifting Federation (IWF).

Za potrebe istraživanja razvijen je poseban analitički instrument zasnovan na UNODC okviru za prevenciju i suzbijanje korupcije. Na taj način omogućeno je sistematsko poređenje postojećih pravila i mehanizama u federacijama sa međunarodno prepoznatim standardima.

Rezultati pokazuju da postojanje formalnih pravila samo po sebi nije dovoljno da bi se obezbijedio efikasan sistem zaštite od korupcije. Iako federacije imaju propisane obaveze, pravila kojima se definišu nedozvoljena ponašanja i disciplinske procedure, istraživanje je ukazalo na niz važnih nedostataka u njihovoj institucionalnoj i praktičnoj primjeni.

Posebno su problematične oblasti finansijske kontrole, nadzora i praćenja, zaštite zviždača, sprečavanja pranja novca i prijavljivanja sumnjivih aktivnosti. Studija ukazuje i na slabosti u postupcima nezavisnog istraživanja mogućih nepravilnosti, kao i u mehanizmima kojima bi trebalo obezbijediti odgovornost institucija i njihovih struktura.

Nalazi istraživanja, prema tome, otvaraju šire pitanje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju međunarodnim sportom. Federacije mogu imati detaljno uređene propise i formalno razvijene institucionalne strukture, ali to ne znači nužno da raspolažu dovoljno snažnim mehanizmima za otkrivanje, sprečavanje i sankcionisanje koruptivnih i drugih finansijskih nepravilnosti.

Rad Marka Begovića predstavlja doprinos raspravi o tome kako međunarodne sportske organizacije mogu dodatno unaprijediti svoje antikorupcijske politike i uskladiti ih sa međunarodnim standardima, posebno u oblastima finansijskog integriteta, nezavisnog nadzora i institucionalne odgovornosti.