Šuković: Ne očekuju se nagle promjene u kretanju kamatnih stopa

Povećanje kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) moglo bi usporiti dosadašnji trend njihovog smanjenja u Crnoj Gori, ali u ovom trenutku ne postoje faktori koji bi ukazivali na značajnije ili nagle promjene, saopštila je direktorica Udruženja banaka (UBCG), Marija Šuković.

„Ne očekuju se nagle promjene, jer krediti sa varijabilnom stopom čine svega 6,12 odsto ukupnih, dok se domaće banke dominantno finansiraju iz depozita građana i privrede. U ovom trenutku ne vidimo faktore koji bi ukazivali na značajnije ili nagle promjene“, kazala je Šuković u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona je podsjetila da kretanje kamatnih stopa, prije svega, zavisi od monetarne politike ECB, inflatornih kretanja i uslova na finansijskim tržištima, kao i da su one u prethodnom periodu u Crnoj Gori pokazivale trend smanjenja.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa u julu je, prema riječima Šuković, iznosila 6,12 odsto, što je pola procentnog poena manje nego prije dvije godine, a gotovo dva procentna boda niže nego prije deset godina.

„Naravno, međunarodno okruženje i dalje karakteriše određeni stepen neizvjesnosti, pa je teško davati precizne prognoze. Ipak, očekujemo da će konkurencija među bankama ostati jedan od važnih faktora koji doprinosi povoljnijim uslovima finansiranja za građane i privredu“, poručila je Šuković.

Ona je dodala da trenutno ne vidi ni pokazatelje koji bi ukazivali na sistemski problem prezaduženosti građana, te da je učešće takozvanih nekvalitetnih kredita na najnižem nivou od 2010. godine.

„Kreditna aktivnost prema stanovništvu posljednjih godina bilježi rast, ali trenutno ne vidimo pokazatelje koji bi ukazivali na sistemski problem prezaduženosti građana“, rekla je Šuković.

Učešće nekvalitetnih kredita na kraju jula je iznosilo 2,4 odsto i na najnižem je nivou od 2010. godine. Prema njenim riječima, uspostavljen je i funkcioniše sistem u kojem regulator kontinuirano prati kretanja, prepoznaje rizike u nastajanju i djeluje preventivno makroprudencijalnim mjerama, prije nego što potencijalno suviše snažan rast kreditiranja i eventualno prekomjerno preuzimanje rizika postane problem.

„Važno je da kreditni rast prati odgovorno kreditiranje. Zajednički je interes i banke i klijenta da se kreditne obaveze uredno servisiraju tokom cijelog perioda otplate, a upravo zbog toga se velika pažnja posvećuje procjeni mogućnosti otplate prije odobravanja kredita. U tom smislu, finansijska pismenost i odgovorno zaduživanje ostaje važna društvena i ekonomska tema, ali trenutno ne vidimo razloge za zabrinutost sa aspekta stabilnosti sistema“, kazala je Šuković.

Ona je saopštila i da tržišni podaci pokazuju da je interesovanje za stambene kredite i dalje izraženo, iako je zabilježen rast cijena u odnosu na prethodni period.

„Kupovina stana za veliki broj građana ostaje jedno od najvažnijih životnih pitanja, pa potražnja za tim vidom finansiranja ostaje stabilna“, navela je Šuković.

Na veću pristupačnost kredita pozitivno su, prema njenim riječima, uticale i podsticajne mjere koje su banke u Crnoj Gori realizovale 2024. godine u skladu sa svojom cjenovnom politikom, a na inicijativu Centralne banke (CBCG), u cilju očuvanja životnog standarda građana. Konkretan efekat je vidljiv kroz niže kamatne stope na najtraženije vrste kredita.

„Kada posmatramo istorijske podatke, jasan je zaključak da postoji kontinuiran trend približavanja kamatnih stopa na kredite koje banke u Crnoj Gori odobravaju klijentima i nivoa kamatnih stopa u EU. Konkretno, kada govorimo o novoodobrenim stambenim kreditima, razlika u kamatnim stopama je oko 1,5 procentnih poena u odnosu na prosjek u EU“, objasnila je Šuković.

Kada je riječ o stanju bankarskog sektora u Crnoj Gori, ona smatra da on posljednjih godina prolazi kroz intenzivnu transformaciju koju, prije svega, podstiču evropske integracije, ubrzana digitalizacija i sve složeniji regulatorni i tehnološki zahtjevi.

„Usklađivanje sa evropskim standardima dodatno podstiče modernizaciju poslovanja i zahtijeva veća ulaganja u razvoj tehnologija, sistema i ljudskih resursa. Istovremeno, banke posluju u okruženju sve izraženije konkurencije“, navela je Šuković.

Ona je dodala da će pristupanjem jedinstvenom evropskom tržištu finansijskih usluga ta konkurencija dodatno jačati, dok klijenti očekuju sve brže, jednostavnije i sigurnije usluge.

„Banke zato paralelno ulažu u razvoj novih servisa, unapređenje korisničkog iskustva i povećanje operativne efikasnosti. Dodatni izazov predstavlja i promjena strukture prihoda. Modernizacija platnih sistema i primjena evropskih standarda donose značajne koristi građanima i privredi kroz jeftinija i brža plaćanja, ali istovremeno vrše pritisak na pojedine tradicionalne izvore prihoda banaka“, saopštila je Šuković.

Banke su, prema njenim riječima, snažno fokusirane na digitalizaciju, optimizaciju procesa i efikasno upravljanje troškovima, a taj trend će se nastaviti i u narednom periodu.

„U uslovima rastuće konkurencije i pritiska na kamatne margine i druge tradicionalne izvore prihoda banaka, kvalitet poslovanja finansijske institucije prvenstveno će zavisiti od efikasnijeg upravljanja resursima, boljeg korišćenja tehnologije i kontinuiranog unapređenja internih procesa“, kazala je Šuković.

Ona smatra da je crnogorski bankarski sistem značajno otporniji nego što je bio prije deset ili 15 godina.

„Snažna kapitalna pozicija, visok nivo likvidnosti i nisko učešće nekvalitetnih kredita predstavljaju važnu osnovu za očuvanje stabilnosti i u zahtjevnijim okolnostima. Koeficijent adekvatnosti kapitala nalazi se značajno iznad regulatornog minimuma, dok kvalitet kreditnog portfolija potvrđuje visok nivo otpornosti sektora“, rekla je Šuković.

Kada je riječ o rizicima, oni se, kako je navela, najvećim dijelom nalaze izvan samog bankarskog sektora. To su prije svega geopolitičke neizvjesnosti, usporavanje ekonomskih aktivnosti u Evropi, eventualni inflatorni pritisci i sve izraženije sajber prijetnje.

„Upravo zbog toga banke danas značajno ulažu u digitalnu otpornost, sajber bezbjednost i unapređenje sistema upravljanja rizicima. Na osnovu svih raspoloživih pokazatelja, smatramo da bankarski sektor raspolaže kapacitetom da odgovori na potencijalne izazove i nastavi da pruža adekvatnu podršku građanima i privredi“, zaključila je Šuković.

( MINA )