Presuda koja bi mogla odrediti budućnost Kosova

Specijalni sud u Hagu sjutra će izreći presudu bivšem predsjedniku Kosova Hašimu Tačiju, optuženom za ratne zločine počinjene na Kosovu i u Albaniji 1998. i 1999. godine, u procesu koji je ponovo ogolio duboke podjele i još svježa sjećanja na ratove tokom raspada Jugoslavije.

Tužilaštvo traži kazne od po 45 godina zatvora za Tačija (58) i trojicu bivših visokih komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Zajedno sa Tačijem, za zločine nad Srbima, Romima i Albancima u više od 40 pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji optuženi su Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići. Svi su u vrijeme obuhvaćeno optužnicom bili vodeći članovi Glavnog štaba OVK. Oni negiraju sve optužbe, a njihovi advokati zatražili su oslobađajuće presude.

Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje i ubistva.

Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine. Prema optužnici, oni su bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, prenijela je agencija Beta.

Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala “protivnicima”.

Presudu će izreći sudsko vijeće kojim predsjedava Čarls Smit iz SAD, a u kojem su članovi Kristof Barte iz Njemačke, Ginel Metro iz Švajcarske i rezervni sudija Fergal Gejnor iz Republike Irske.

Suđenje je bilo proglašeno završenim 18. februara, a vijeće je dva puta produžilo rok za izricanje presude zbog složenosti i obima postupka. Vijeće je preciziralo da razmatra iskaze oko 270 svjedoka, datih u sudnici ili napismeno, kao i 5.497 dokaznih predmeta.

Tačijevi advokati tvrdili su da su optužbe neosnovane i da predstavljaju pokušaj prekrajanja istorije. Naveli su da ne postoje dokazi koji Tačija direktno povezuju sa bilo kojim od navodnih zločina, niti da je imao kontrolu nad drugim komandantima OVK.

U odbranu Tačija svjedočilo je sedam svjedoka, bivših britanskih i američkih zvaničnika, poput generala Veslija Klarka i ambasadora Kristofera Hila, koji su se sa njim susretali i vodili razgovore 1998-99.

Ti svjedoci su, kako navodi Beta, dali gotovo istovjetne iskaze da Tači nije bio vojni komandant, već politički predstavnik OVK i da on nije mogao biti vinovnik zločina iz optužnice.

Po svjedocima odbrane, OVK nije ni bila organizovana vojska sa centralnom komandom i komandnim lancom.

Na pitanja tužilaca, Klark, Hil i drugi svjedoci Tačijeve odbrane potvrdili su, međutim, da u to vrijeme nisu imali podrobnije informacije o unutrašnjoj organizaciji i djelovanju OVK na terenu, niti o otimanju i pritvaranju civila.

Ukoliko Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići budu proglašeni krivim, sve žrtve koje učestvuju na suđenju imaće pravo na obeštećenje.

Ishod suđenja Tačiju mogao bi uticati na odnose Kosova sa Zapadom, posebno sa njegovim saveznikom Sjedinjenim Državama, i dodatno zaoštriti odnose sa Srbijom, gdje je prošlonedjeljna masovna sahrana generala bosanskih Srba Ratka Mladića u Beogradu pokazala da su podjele u javnosti oko ratova na Balkanu devedesetih i dalje duboke.

U više gradova na Kosovu postavljeni su veliki ekrani na kojima se odbrojava vrijeme do izricanja presude, zakazanog za 10 sati u Hagu. U subotu su hiljade ljudi prisustvovale skupu u Prištini, zahtijevajući oslobađanje optuženih.

Američka ambasada u Prištini upozorila je juče državljane SAD da izbjegavaju kretanje u blizini mjesta na kojima su za sjutra najavljene demonstracije. U saopštenju ambasade navodi se da nekoliko organizacija planira velike demonstracije u centru Prištine i drugim većim gradovima na Kosovu.

Dalje se navodi da bi te demonstracije mogle izazvati velika okupljanja ljudi, zatvaranje puteva i ozbiljne poremećaje u saobraćaju, prenijela je Beta.

Specijalizovana vijeća Kosova, u kojima rade međunarodne sudije i pravnici, veoma su nepopularna na Kosovu. Sud je 2015. osnovala Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.

Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.

“Za nas je Hašim Tači heroj Kosova, borac za slobodu. Treba da se vrati na Kosovo”, rekao je za Rojters Mentor Plakaj, stanovnik Prištine.

Tači je bio predsjednik Kosova od 2016. do 2020. godine, a premijer od 2008. do 2014.

Fotografije Tačija i drugih koji se u Hagu suočavaju sa sličnim optužbama izložene su širom zemlje uz natpis: “Heroji rata i mira.”

“Presuda je tektonski događaj”, rekao je Agon Maljići, nerezidentni viši saradnik Atlantskog savjeta.

Ako Tači bude oslobođen i pušten na slobodu, to bi moglo da promijeni odnos snaga u kosovskoj politici u korist njegove prozapadne opozicione stranke i obnovi povjerenje u jačanje saradnje sa Zapadom u oblasti regionalne bezbjednosti, kazao je on za britansku agenciju.

Kosovska politika je duboko podijeljena, naročito kada je riječ o odnosima sa Zapadom, rekao je Maljići. Ako Tači bude proglašen krivim, Kosovo bi se moglo još više udaljiti od šireg Zapada nego što je to već učinilo pod premijerom Aljbinom Kurtijem, dodao je.

“Ishod presude imaće i neposredan uticaj na već zategnute međuetničke odnose unutar Kosova, jer će emocije biti snažne, a radikalne snage, uključujući spoljne aktere, mogle bi imati podsticaj da raspiruju tenzije”, rekao je Maljići.

Dugoročno, to bi moglo da utiče i na izglede za trajni mir sa Srbijom, u zavisnosti od reakcije Beograda, rekao je on.

Čak i ako Tači bude oslobođen optužbi za ratne zločine, malo je vjerovatno da bi odmah bio pušten na slobodu, jer je tužilaštvo u odvojenom postupku, zbog optužbi da je odavao identitet zaštićenih svjedoka, ometao postupak i pokazao nepoštovanje suda zatražilo kaznu od šest godina zatvora. Suđenje u tom predmetu je završeno, a prema tužilaštvu, eventualnu kaznu u tom predmetu Tači bi služio nakon kazne koja bi mu mogla biti izrečena sjutra u glavnom procesu.

Od Zmije do Haga

Rođen 24. aprila 1968. godine, Tači je još kao tinejdžer prihvatio ideju nacionalnog osamostaljenja Kosova i postao predsjednik studentske unije Univerziteta u Prištini, prije nego što se 1995. pridružio brojnoj kosovskoj dijaspori u Švajcarskoj, gdje je u Cirihu studirao istoriju i međunarodne odnose.

Ubrzo se vratio na Kosovo i postao jedan od vodećih ljudi OVK, koja se 1997. pojavila kao oružani pokret za nezavisnost, nakon godina neuspješne pasivne borbe protiv represije srpskih vlasti. Tači je prije i tokom rata često tajno ulazio i izlazio sa Kosova. Zbog sposobnosti da izmakne srpskoj policiji i vojsci dobio je nadimak “Zmija”, koji ga je pratio kroz čitavu političku karijeru.

Jednu od ključnih uloga imao je početkom 1999. godine, kada je predvodio kosovsku delegaciju na mirovnim pregovorima u Rambujeu, u Francuskoj. Delegacija Kosova prihvatila je zapadni prijedlog za okončanje sukoba, ali ga je Srbija odbila. Nekoliko sedmica kasnije NATO je pokrenuo 78-dnevnu kampanju bombardovanja, poslije koje su se srpske snage povukle sa Kosova.

Po završetku rata Tači je iz vojničke prešao u političku ulogu. Osnovao je Demokratsku partiju Kosova, PDK, koja je postala glavna politička organizacija nastala iz redova OVK. Bio je premijer privremene vlade, a nakon pobjede PDK-a na parlamentarnim izborima 2007. parlament ga je u januaru 2008. izabrao za premijera.

Samo mjesec kasnije, u februaru 2008, Tači je kao premijer proglasio nezavisnost Kosova od Srbije. Nezavisnost je od tada priznalo više od 100 država, uglavnom zapadnih, uključujući Sjedinjene Države, dok je Srbija, Rusija i Kina i dalje ne priznaju.

Za predsjednika Kosova izabran je u februaru 2016, a dužnost je preuzeo dva mjeseca kasnije. U međuvremenu je, pod snažnim pritiskom SAD i Evropske unije, Kosovo 2015. pristalo na formiranje Specijalizovanih vijeća, suda zaduženog za istragu i procesuiranje navoda o ratnim zločinima pripadnika OVK.

U novembru 2020. protiv Tačija je potvrđena optužnica za ratne zločine. Istog dana podnio je ostavku na mjesto predsjednika i otišao u Hag, gdje je smješten u pritvorsku jedinicu suda.

( N.B. )