Od vakcine "bježe" u skupe čuvaonice: Više od pola djece u Baru nije primilo prvu dozu MMR vakcine
Iako veliki broj djece ide u igraonice, čuvaonice i školice kao alternativu vrtiću, iz Ministarstva prosvjete kažu da ta preduzeća nijesu u nadležnosti Prosvjetne inspekcije, jer se radi o firmama, a ne predškolskim ustanovama R oditelji ovu varijantu biraju zbog slobode u odlučivanju povodom vakcinacije MMR vakcinom, a tu “privilegiju” plaćaju i do 300 eura mjesečno
Više od polovine djece u Baru koja su u obaveznoj grupi - navršenih 12 mjeseci života nije primilo prvu dozu MMR vakcine, dok je prvih dana septembra državni vrtić pohađala tek oko trećina upisanih. Iako iz vrtića poručuju da mala posjećenost nije samo posljedica novih pravila o obaveznoj imunizaciji, roditelji tvrde da dio djece završava u privatnim “čuvaonicama”, igraonicama i nelicenciranim vrtićima, gdje se vakcinalni status ne provjerava, a iz Ministarstva prosvjete kažu da takvi subjekti nijesu u njihovoj nadležnosti.
Iz Ministarstva zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun, “Vijestima” su rekli da prema podacima iz elektronskog registra, koji se odnose na djecu rođenu od 2020. godine do 10. marta 2025. godine, odnosno na djecu koja su uzrastom dospjela za vakcinaciju, obuhvat BCG vakcinom u Baru iznosi 74,9 odsto, obuhvat sa tri doze DTP vakcine 74,3 odsto, dok obuhvat prvom dozom MMR vakcine iznosi 46,7 odsto. Treću dozu DTP vakcine nije primilo 653 djece, dok prvu dozu MMR vakcine nije primilo 1.354 djece.
“Podaci ukazuju da je najveći vakcinalni jaz prisutan kod MMR vakcinacije, budući da prvu dozu ove vakcine nije primilo više od polovine djece iz analizirane ciljne kohorte”, kazali su listu.
Ustavni sud za danas je zakazao javnu raspravu u postupku ocjene ustavnosti zakonskog rješenja kojim je vakcinacija propisana kao uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama.
Nije uslov za upis, jeste za boravak
Više roditelja obratilo se redakciji tokom prve dvije sedmice septembra, tvrdeći da je u javnu predškolsku ustanovu “Vukosava Ivanović Mašnović” u tom primorskom gradu primljeno mnoštvo nevakcinisane djece koja nijesu u mogućnosti da pohađaju vrtić, te da su vrtići poluprazni, slali su primjedbe u vezi s “presumjeravajem” djece u privatne igraonice, čuvaonice i nelicencirane vrtiće u kojima djeca i roditelji ne podilaze nikakvim provjerama u vezi s vakcinacijom.
Direktorica JPU “Vukosava Ivanović Mašanović” Bar Ivana Milenković ispričala je redakciji da je postupak upisa djece za školsku 2026/2027. godinu sproveden je u okviru jedinstvenog postupka upisa u predškolske ustanove. Konkurs za upis trajao je od 23. maja do 15. juna ove godine, u rokovima koje je utvrdilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). Potpisivanje ugovora o međusobnim pravima i obavezama u tom vrtiću je realizovano od 19. do 24. avgusta 2026. godine.
“Posebno ističemo da vakcinalni status djeteta nije bio uslov za rangiranje djece niti kriterijum na osnovu kojeg se odlučivalo sa kojim će djetetom biti zaključen ugovor. Jedini osnov za prijem djeteta u predškolsku ustanovu je bila blagovremeno podnijeta prijava za upis i navršena godina dana života”, naglasila je, odgovarajući na tvrdnje pojedinih roditelja upućene redakciji - da ta JPU potpisuje ugovore s roditeljima nevakcinisane djece, naspram onih koja su uredni.
Milenković kaže da je važno jasno razgraničiti upis i zaključivanje ugovora od faktičkog boravka djeteta u predškolskoj ustanovi - Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (“Službeni list Crne Gore”, broj 2/2026), u članu 42, propisano je da je sprovedena obavezna vakcinacija uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama, osim u slučaju postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju. Potvrdu o sprovedenoj obaveznoj vakcinaciji može izdati samo izabrani pedijatar za djecu nadležnog doma zdravlja.
Vrtić, naglašava direktorica, nema niti može imati ovlašćenje da samostalno tumači zdravstvenu dokumentaciju ili procjenjuje medicinsku opravdanost kašnjenja u sprovođenju imunizacije, već postupa isključivo prema sadržaju potvrde izabranog pedijatra i zvaničnim uputstvima nadležnih državnih organa. Ukoliko je u potvrdi navedeno da vakcinalni status nije uredan, dodala je, iz njenog sadržaja mora jasno proizilaziti da li postoji medicinski opravdan razlog za kašnjenje u sprovođenju imunizacije.
U školskoj 2026/2027. godini zahtjev za upis u JPU “Vukosava Ivanović Mašanović” Bar podnijet je za 1.684 djece, dok je zaključeno 1.476 ugovora a Milenković ocjenuje da “se ovi podaci ni na koji način ne mogu tumačiti kao rezultat selekcije djece prema vakcinalnom statusu”.
Kad je riječ o djeci rođenoj 2025. godine, precizirala je da se na čekanju nalazi 25 djece koja do početka radne godine nijesu navršila godinu dana života a Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisuje da vrtić može upisati djecu uzrasta do jedne godine ukoliko za to postoje prostorno-tehnički uslovi.
“Tokom prva tri dana septembra evidentiran je zanemarljiv broj slučajeva u kojima dijete nije moglo započeti boravak u predškolskoj ustanovi dok roditelji ne dopune ili dodatno razjasne potvrdu o vakcinalnom statusu. U takvim situacijama roditelji su upućivani isključivo izabranom pedijatru, jer zaposleni u Ustanovi nijesu ovlašćeni da tumače medicinsku dokumentaciju niti da procjenjuju da li je određeno odstupanje u imunizaciji medicinski opravdano”, kazala je Milenković.
Tome da broj ovakvih slučajeva bude veoma mali značajno je doprinijela prethodna informisanost roditelja, dodala je i navela da su vaspitačice prije početka radne godine održale roditeljske sastanke, na kojima su roditelji, staratelji i hranitelji detaljno upoznati s dokumentacijom koju je potrebno obezbijediti prije dolaska djeteta u Ustanovu, načinom postupanja prilikom prijema, kao i sa značajem saradnje sa Ustanovom pa su sva djeca s urednom i jasnom dokumentacijom mogla nesmetano boraviti u toj ustanovi.
Broj nije slika vakcinacije
Prvog dana septembra u vaspitnim jedinicama barskog državnog vrtića boravilo je 528 djece, drugog 593 djece, a trećeg 615 djece, što ukazuje na rast broja prisutne djece.
Milenković je naznačila da podatak o broju djece koja se u određenom trenutku nalaze u objektima ne može se poistovjetiti s raspoloživim kapacitetima jer je početak septembra period adaptacije, naročito u novoformiranim jasličnim i vrtićkim grupama.
“Djeca u tom periodu dolaze postepeno, a veliki broj njih, u skladu sa stručnom procjenom i dogovorom sa roditeljima, boravi kraće nego što će se boraviti nakon završetka perioda adaptacije. Zbog toga posmatrač koji nije upoznat sa organizacijom rada predškolske ustanove može steći pogrešan utisak da su pojedini objekti ili grupe ‘poluprazni’, odnosno da postoje dodatni slobodni kapaciteti. Broj djece zatečenih u objektu u jednom trenutku nije pokazatelj broja upisane djece niti odraz raspoloživog kapaciteta vaspitnih grupa”, ocijenila je.
Najveći izazov u primjeni novih pravila kako je Milenković kazala “Vijestima”, predstavlja potreba da se u veoma kratkom periodu obezbijedi jednoobrazno i potpuno jasno postupanje svih učesnika - zdravstvenih ustanova, roditelja i predškolskih ustanova.
JPU “Vukosava Ivanović Mašanović” Bar u tom procesu postupa isključivo u okviru svojih nadležnosti i prema instrukcijama nadležnih državnih organa, kazala je, a s roditeljima se svakodnevno komunicira i svaki konkretan slučaj razmatra s posebnom pažnjom.
Primjedbe roditelja timski razmatraju, svjesni činjenice da vrtić ne može preuzeti nadležnosti zdravstvenih organa niti odstupati od obavezujućih propisa i zvaničnih uputstava, a posebno ističe dobru saradnju s predsjednicom Savjeta roditelja, s kojom su u kontinuiranom kontaktu, kao i činjenicu da se sve relevantne informacije blagovremeno prenose roditeljima putem roditeljskih sastanaka, Vajber grupa, društvenih mreža, lokalnih portala i drugih raspoloživih kanala komunikacije.
“Cilj ustanove nije isključivanje bilo kojeg djeteta, već jednaka primjena propisa prema svim korisnicima, zaštita zdravlja djece i obezbjeđivanje bezbjednog i zakonitog funkcionisanja ustanove”, zaključila je Milenković.
Igraonice, čuvaonice
“Vijesti” su razgovarale s nekoliko roditelja iz Bara čija djeca, umjesto državnog vrtića, pohađaju privatne “čuvaonice”, dnevne centre i “školice”, ali i vrtiće za koje znaju da rade “na divlje”, u kojima borave jedan do osam sati. Pojasnili su da su se za tu varijentu odlučili zbog veće sigurnosti, “bolje usluge”, ali i činjenice da još nijesu donijeli odluku po pitanju vakcinacije MMR vakcinom.
Jedan roditelj je ispričao da njegovo dijete pohađa tzv. “dnevni boravak za razvoj”, u koji je išlo od druge godine. Prema njegovim riječima, planirali su da svoje dijete od treće godine upišu u državni vrtić, ali su od toga odustali usljed “novonametnutnih pravila obavezne vakcinacije”.
Drugi tvrdi da su se za nelicencirani privatni vrtić odlučili zbog toga što njihovo dijete ima godinu i mjesec dana i nije, još uvijek, razvilo govor pa će s vakcinacijom MMR vakcinom sačekati dok ono ne progovori jer su sumnjičavi u pogledu neželjenih dejstava.
Usluge ovih firmi koje obavljaju djelatnost, između ostalog, vrtića, prema informacijama redakcije, koštaju od 120 do 300 eura mjesečno u zavisnosti od “paketa” i vremena boravka djeteta. Od januara ove godine Opština Bar subvencioniše boravak i ishranu djece u vrtićima u tom gradu do 50 eura pa je državni vrtić, na taj način, besplatan, dok su dva licencirana privatna jeftiniji za isti iznos.
Iz MPNI koje vodi ministarka Anđela Jakšić Stojanović redakciji su kazali da se obrazovanje i vaspitanje ostvaruje isključivo u jasno definisanim ustanovama: predškolskoj ustanovi, školi, obrazovnom centru, resursnom centru, kod organizatora za obrazovanje odraslih i u domu učenika.
“Ove ustanove se osnivaju kao javna ili privatna ustanova, u skladu sa zakonom. S obzirom na to da tzv. edukativne škole i radionice nijesu obuhvaćene navedenim kategorijama iz člana 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, njihovo osnivanje i djelovanje nije u nadležnosti Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija”, naveli su iz tog resora Vlade.
Tako se one ne smatraju ustanovama obrazovanja i vaspitanja u smislu ovog zakona, već su u pravnom smislu privredni subjekti koji obavljaju uslužne djelatnosti (ili slične forme) pa se njihov status najčešće definiše Zakonom o privrednim društvima, a njihova djelatnost se registruje kod Poreske uprave/Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS).
“Nadzor nad njihovim opštim poslovanjem i bezbjednošću djece nije u nadležnosti MPNI, odnosno Prosvjetne inspekcije”, kazali su i pojasnili da je to zbog toga što Zakona o prosvjetnoj inspekciji propisuje da inspekcijski nadzor u pogledu pridržavanja zakona, drugih propisa i opštih akata u ustanovama iz oblasti: predškolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja i vaspitanja, srednjeg opšteg obrazovanja, stručnog obrazovanja, visokog obrazovanja i nauke, vaspitanja i obrazovanja lica s posebnim potrebama, obrazovanja odraslih i učeničkog i studentskog standarda vrši ministarstvo nadležno za poslove prosvjete i nauke.
Kod subjekata koji su registrovani kao društvo s ograničenom odgovornošću (DOO), rekli su iz MPNI, ne radi se o subjektima koji su javna ili privatna obrazovno-vaspitna ustanova, već je riječ o firmama, pa se time “isključuje mogućnost daljeg vršenja inspekcijskog nadzora od strane prosvjetne inspekcije i eventualno preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti iste, uprkos činjenici da pomenuti subjekti realizuju jedan vid rada sa djecom”.
Igraonicama ne treba licenca
Kad su u pitanju razni oblici bavljenja djecom pod šifrom privredne djelatnosti kao što su igraonice, rođendaonice, čuvanje djece, razni vidovi animacije djece..., iz Ministarstva prosvjete su kazali redakciji da uslovljavanje početka rada prethodno pribavljenim odobrenjem za obavljanje djelatnosti ne postoji, jer ne postoji poseban propis kojim je to predviđeno.
Ministarstvo vodi registar licenciranih privatnih predškolskih ustanova na teritoriji Crne Gore, a na području Bara trenutno postoje dvije licencirane privatne predškolske ustanove.
Licenciranje privatne predškolske ustanove podrazumijeva ispunjavanje niza zakonom propisanih uslova koji se odnose, između ostalog, na osnivački akt, program rada, stručni kadar, prostor, opremu, higijensko-tehničke uslove i druge standarde.
“Važno je naglasiti da Ministarstvo ne može izdati licencu subjektu koji ne ispunjava propisane uslove, niti se činjenica da određeni objekat pruža uslugu čuvanja djece može sama po sebi smatrati dokazom da je riječ o privatnoj predškolskoj ustanovi”, zaključili su.
( Marija Pešić )