Izvještaj o stanju demokratije u svijetu: Srbija nazaduje

Srbija je u posljednjih godinu dana zabilježila pad u najvećem broju oblasti na rang-listi demokratskog razvoja, naročito po pristupu građana pravdi, slobodi udruživanja i okupljanja, kao i ličnog integriteta i bezbjednosti, pokazao je novi izvještaj Međunarodnog instituta za demokratiju i podršku izborima (IDEA).

U „Izvještaju o globalnom stanju demokratije za 2026.“, objavljenom danas, navodi se da su ti padovi posljedica nedavnih zakona koji slabe autonomiju tužilaštva i ograničavaju građanski prostor.

Ukazuje se da kontinuirani pritisci na građanski prostor, medije i civilno društvo u Srbiji zahtijevaju budnu pažnju. Kako se navodi, s obzirom na to da je Srbija angažovana u procesu pristupanja EU, mjerila za prijem u članstvo koja se odnose na vladavinu prava daju Uniji značajnu moć da traži ukidanje tih ograničenja.

Dodaje se da su se u Srbiji zvaničnici, kako bi opravdali upade u organizacije civilnog društva, pozivali na tvrdnje predsjednika SAD Donalda Trampa da se loše upravljalo američkom Agencijom za međunarodnu pomoć USAID.

U izvještaju je ocijenjeno da su u svijetu tri najoštrija pada demokratskog razvoja zabilježili Avganistan, Mauritanija i Mjanmar, kao zemlje sa i inače slabim učinkom, ali da su među državama koje su pretrpjele najveće pogoršanje i one sa učinkom srednjeg ranga – Gruzija, Izrael, Malavi, Srbija, kao i SAD.

Zemlje su rangirane na osnovu četiri glavne kategorije demokratskih performansi: zastupljenost, prava, vladavina prava i participacija, pri čemu je svaka podijeljena na faktore i podfaktore.

Srbija je po zastupljenosti na 108. mjestu na listi 173 zemlje, po pravima je na 81. mjestu, po vladavini prava na 80, a po participaciji na 87. mjestu, pokazao je novi izvještaj te međuvladine organizacije sa sjedištem u Stokholmu.

Izvještaj pokazuje da demokratija nazaduje u više od polovine zemalja Evrope i da je u proteklih pet godina na tom planu napravljeno više koraka unazad nego naprijed.

Navodi se da je u Evropi od 2020. do 2025. zabilježeno 77 pogoršanja 154 pokazatelja demokratije, a svega 42 poboljšanja.

Više od polovine evropskih zemalja zabilježilo je pogoršanje najmanje jednog faktora, a najčešće su nazadovali građanske slobode, pristup pravdi i integritet izbora.

Najviše pogoršanja (28) je u Istočnoj Evropi, koja uključuje i Rusiju, 18 je u Centralnoj Evropi, 16 u Južnoj Evropi i 15 u Sjevernoj i Zapadnoj Evropi.

Ovogodišnji Izvještaj o globalnom stanju demokratije razmatra dvije međusobno povezane teme.

U prvom dijelu analiziraju se promjene u kvalitetu demokratije u regionima, uključujući detaljnu studiju posljedica opadanja demokratskih standarda u SAD i kako se to odražava na međunarodni poredak zasnovan na vladavini prava.

Drugi dio donosi tematsku analizu međusobnog uticaja demokratskog nazadovanja i nasilnih sukoba, pokazujući kako različiti nivoi demokratije utiču na vjerovatnoću izbijanja sukoba, kako unutar država tako i preko njihovih granica.

Nalazi ukazuju na to da demokratsko nazadovanje može povećati rizik od nasilnih sukoba, dok jake demokratske institucije mogu predstavljati branu nasilju.

( Beta )