Prije uslovljavanje nego češljanje sporazuma: Šta je svrha zahtjeva koje Đeljošaj planira da isporuči Spajiću?

Dok sagovornici “Vijesti” tvrde da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj vrlo svjesno izabrao trenutak u kojem će od premijera Milojka Spajića tražiti ispunjavanje niza zahtjeva u vezi s pravima Albanaca, nastojeći da maksimalno kapitalizuje svoju poziciju taktičkim pritiskom, Đeljošaj poručuje da je tajming apsolutno nebitan, te da je u pitanju “periodična analiza” koalicionog sporazuma o formiranju vlasti.

Đeljošaj, koji je lider Albanskog foruma (AF), rekao je prekjuče Televiziji Vijesti da će od Spajića tražiti ispunjavanje više zahtjeva vezanih za prava Albanaca u Crnoj Gori, kao i da će, ako se to ne sprovede u konkretnim rokovima, predsjedništvo AF-a odlučiti o daljim potezima.

On će, između ostalog, zahtijevati da Ulcinj dobije status grada i da se smijeni nedavno imenovana direktorica Srednje mješovite škole u Ulcinju Snežana Živanović, za koju Đeljošaj tvrdi da ne zna albanski jezik, a što je jedan od uslova za direktorsko mjesto u školama u manjinskim sredinama.

Tražiće i da se upravljanje morskim dobrom vrati primorskim opštinama, da se realizuju kapitalni projekti u manjinskim sredinama, “autentičnu političku zastupljenost Albanaca”, slobodnu upotrebu nacionalnih simbola i albanskog jezika, proporcionalnu zastupljenost Albanaca u institucijama, podjelu imovine između Tuzi i Podgorice i poboljšanje graničnih prelaza.

Iz premijerovog kabineta juče nijesu odgovorili na pitanja lista - koji je Spajićev stav povodom zahtjeva AF-a, te da li će se o njima pregovarati.

Đeljošaj: U skladu sa sporazumom

Na pitanje zašto je njegova partija odlučila da baš sad uputi zahtjeve Spajiću, Đeljošaj je “Vijestima” rekao da ovo nije prvi put da AF analizira sprovođenje koalicinog sporazuma o vlasti, dodajući da je “tajming apsolutno nebitan”.

“Periodično analiziramo njegovu realizaciju i prirodno je da, godinu prije završetka mandata, s partnerima razgovaramo o rokovima za ispunjavanje potpisanih obaveza. Ono što je u medijima predstavljeno kao lista zahtjeva, nije usvojeni dokument AF-a, već skup tema o kojima sam javno govorio tokom posljednjih šest mjeseci”, pojasnio je on.

Naveo je da će “zvanične sugestije” potvrditi organi AF-a na osnovu sporazuma o formiranju aktuelne Vlade, kazavši da je bilo planirano da one najprije budu predmet komunikacije između dva politička subjekta (AF-a i Spajićevog Pokreta Evropa sad), ali da će, pošto je javna debata već otvorena, biti i javno predstavljene.

On tvrdi da zahtjevi nijesu suprotni koalicionom sporazumu, koji predviđa odgađanje rješavanja identitetskih pitanja po strani do ulaska u Evropsku uniju (EU).

“Naprotiv, riječ je o poštovanju dogovorenog. Ovo nije nacionalno, ni identitetsko pitanje, već odnos dva politička partnera i realizacija zajednički preuzetih obaveza. Cilj je da kroz dijalog definišemo realne rokove, unaprijedimo međusobne odnose i, kroz realizaciju potpisanog sporazuma, stvorimo osnovu za dugoročnu saradnju i nakon izbora 2027. godine”, ocijenio je Đeljošaj.

Upitan da li se po pitanju sadržaja zahtjeva konsultovao s ostalim liderima albanskih stranaka u državi, Đeljošaj je odgovorio da nema potrebe za takvim konsultacijama, kao i da je AF najveći albanski politički subjekt u Crnoj Gori, s jasnim izbornim i političkim legitimitetom.

“O svojim političkim odlukama razgovaramo u organima AF-a, i za njih (odluke) odgovaramo građanima koji su nam dali povjerenje”, podvukao je on.

Perović: Šira dimenzija

Politikolog Miloš Perović rekao je “Vijestima” da misli da ne treba svaku temu koja se tiče manjinskih prava automatski proglašavati predizbornom, dodajući da su neka od tih pitanja realna i dugogodišnja, te da ih država mora rješavati bez obzira na izbore.

Međutim, ističe da tajming (završnica pregovora s EU, ulazak u izbornu godinu...), objedinjavanje tolikog broja zahtjeva i insistiranje na rokovima daju Đeljošajevom potezu mnogo širu političku dimenziju. Prema njegovima riječima, takva odluka liči na klasičan primjer taktičkog političkog pritiska koji ozbiljno testira stabilnost vladajuće koalicije.

“Prepoznavši osjetljiv politički trenutak i sopstvenu težinu u održavanju skupštinske većine, AF nastoji da maksimalno kapitalizuje svoju poziciju i ispostavi račun kroz konkretne ustupke za svoju biračku bazu”, ustvrdio je sagovornik.

Perović je konstatovao da je pred Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad nezgodan politički balans, objašnjavajući da potpuno prihvatanje zahtjeva šalje poruku ostalim koalicionim partnerima da su ucjene s oročenim rokovima najefikasniji metod za ostvarivanje političkih ciljeva. S druge strane, kaže da odbijanje zahtjeva otvara rizik gubitka podrške AF-a, što bi ugrozilo stabilnost parlamentarne većine i narušilo proklamovani proevropski i inkluzivni karakter Vlade.

“Mislim da Đeljošaj bira ovaj trenutak vrlo svjesno, jer se približava period u kom će partije morati da počnu jasnije da se pozicioniraju prema svojim biračima. Ovo ne bih posmatrao samo kao pitanje ostvarivanja legitimnih prava Albanaca - jer su mnogi od zahtjeva koje sada otvara pitanja koja postoje godinama - već prije svega kao pokušaj da se uoči izbora pokaže politički rezultat AF-a i definišu teme oko kojih će ta partija tražiti podršku svog biračkog tijela”, poručio je Perović.

Đeka: Svako svojim putem

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka (Albanska alijansa) kazao je “Vijestima” da se Đeljošaj nije konsultovao s njegovom koalicijom po pitanju sadržaja zahtjeva.

“Ne, nijesmo imali nikakve konsultacije. I ne treba: oni imaju svoj put, mi svoj”, rekao je on.

Upitan kakav je stav Albanske alijanse povodom zahtjeva AF-a, Đeka je odgovorio da misle da je riječ o zauzimanju pozicija pred izbore.

“Razumijemo ih, iako je većina tih zahtjeva sadržana u programskim dokumentima stranaka koje čine našu koaliciju, Albansku alijansu, a o čemu je svih ovih godina u Skupštini istrajno govorio i djelovao naš poslanik Ilir Čapuni. Bez sumnje, mi ćemo znati da realizujemo legitimne zahtjeve koji su u interesu našeg naroda, prije ili kasnije. Bez mnogo buke, i više konzistentnosti u stavovima”, naveo je Đeka.

Albanska alijansa i AF sukobili su se u više navrata, ponajviše zbog pitanja o statusu Ulcinju. Čapuni je tvrdio da bi Ulcinj morao da ima status grada, ali da je prepreka tome Zakon o lokalnoj samoupravi, koji je predložilo Ministarstvo javne uprave, na čijem je čelu Maraš Dukaj (Albanski forum).

Dukaj je odgovorio Čapuniju da “Ulcinj više nema vremena za one koji će da kritikuju”, a šef poslaničkog kluba AF-a Artan Čobi ocijenio je da “problemi Ulcinja ne leže u zakonima, već u nesposobnosti lokalne vlasti”.

Perović: Teško da je riječ o tehničkoj realizaciji sporazuma

Miloš Perović kaže da smatra da je ključno razlikovati ono što su legitimna pitanja manjinskih prava, od načina na koji se ona politički artikulišu, navodeći da Đeljošaj sad pokušava da zahtjeve predstavi kao realizaciju koalicionog sporazuma, a ne kao novo identitetsko uslovljavanje Vlade.

“Međutim, kad u istom paketu imate status Ulcinja, jezik, nacionalne simbole i političku zastupljenost, teško je reći da je riječ isključivo o tehničkoj realizaciji sporazuma”, dodao je.

Ocijenio je da Đeljošaj ima pravo da insistira na pitanjima koja smatra važnim za albansku zajednicu, ali da problem nastaje ako se takva pitanja pokušavaju rješavati mimo mehanizma koji je dogovoren upravo za identitetske teme.

“Ako je dogovor bio da se identitetska pitanja ne rješavaju kroz klasično političko uslovljavanje unutar Vlade, onda to pravilo mora važiti za sve - bez obzira da li zahtjevi dolaze iz albanskog, srpskog ili bilo kojeg drugog političkog korpusa”, poručio je Perović.

( Balša Rudović, Aljoša Turović )