Đokaj: Nijedan sistem, nijedna država, nijedan privatni sektor ne može reći da je 100 odsto siguran
Državni sekretar Ministarstva javne uprave Naim Đokaj istakao je da Crna Gora radi na prvoj strategiji za vještačku inteligenciju, navodeći da su međuresorske konsultacije završene, kao i da će u narednom periodu uslijediti javna konsultacija u kojoj će biti uključeni akademska zajednica, privreda i stručnjaci iz ove oblasti
Vještačka inteligencija može doprinijeti digitalnom suverenitetu, efikasnijoj javnoj upravi i demokratskoj otpornosti samo ako se uvodi planski, uz bezbjednu i interoperabilnu infrastrukturu podataka, razvijen digitalni identitet, stručne kapacitete, transparentnost i jasnu odgovornost institucija, jer u suprotnom njena ad hoc primjena može proizvesti više rizika nego koristi.
To je, prenosi PR Centar, saopšteno tokom trećeg panela "Digitalni suverenitet i upravljanje: Vještačka inteligencija kao alat za zaštitu informacionog prostora EU, ekonomske bezbjednosti i demokratske otpornosti", održanog u okviru Regionalnog foruma o antikorupcijskoj politici "Izgradnja demokratske otpornosti na Zapadnom Balkanu: Od zarobljavanja države do digitalnog suvereniteta", koji je organizovao Centar za monitoring i istraževanje (CeMI).
Državni sekretar Ministarstva javne uprave Naim Đokaj istakao je da Crna Gora radi na prvoj strategiji za vještačku inteligenciju, navodeći da su međuresorske konsultacije završene, kao i da će u narednom periodu uslijediti javna konsultacija u kojoj će biti uključeni akademska zajednica, privreda i stručnjaci iz ove oblasti.
Kako je rekao, cilj je da strategija predstavlja osnovu za razvoj pravnih i drugih mehanizama za razvoj vještačke inteligencije u Crnoj Gori.
Đokaj je naglasio da digitalizacija ne može biti odvojena od pitanja bezbjednosti.
"Ne možemo se upustiti u bilo kakvu digitalizaciju bez jake bezbjednosti", kazao je Đokaj, podsjećajući na sajber napade na državnu upravu 2022. godine.
Kako je kazao, osim nacionalnog CIRT-a u okviru Ministarstva, koji prati bezbjednost državne mreže, formirana je i nacionalna Agencija za sajber bezbjednost, čiji je zadatak da prati kritičnu infrastrukturu.
"Nikad ne možemo reći da smo 100 odsto sigurni. Nijedan sistem, nijedna država, nijedan privatni sektor ne može reći da je 100 odsto siguran", rekao je Đokaj.
Govoreći o jačanju stručnih kapaciteta, Đokaj je ocijenio da Podgorica postaje regionalni centar kada je riječ o sajber bezbjednosti. Podsjetio je da su Crna Gora, Francuska i Slovenija u Podgorici osnovale Regionalni centar za razvoj kapaciteta, čiji je cilj jačanje kadrova ne samo u Crnoj Gori već i u regionu.
Govoreći o vještačkoj inteligenciji, Đokaj je naglasio da su podaci osnova njenog razvoja i da AI ne treba da zamijeni čovjeka u donošenju odluka.
"U mnogim sektorima državne uprave vještačka inteligencija ne može zamijeniti čovjeka. Njena uloga treba da bude prvenstveno pomoć državnim službenicima, posebno kada je riječ o analizi velikih količina podataka i dokumenata. Nije važno koliko je taj AI mehanizam brz, već koliko smanjuje i skraćuje vrijeme građaninu", kazao je Đokaj.
Istakao je da prilikom digitalizacije servisa treba voditi računa o tome šta je građanima zaista potrebno.
Đokaj je naveo da pojedini resori već koriste određene alate vještačke inteligencije, kao i da početni mehanizmi postoje na zvaničnim internet stranicama Vlade i Ministarstva, kroz sisteme koji građanima omogućavaju da dobiju potrebne informacije.
Budućom strategijom, kako je rekao, trebalo bi analizirati šta se od AI alata već koristi u državnoj upravi, ali i šta bi moglo biti korišćeno u budućnosti.
"Jedan od ključnih preduslova za dalji razvoj digitalizacije i vještačke inteligencije jeste interoperabilnost podataka. Podaci moraju biti interoperabilni. To je najvažnije. To je ključ svake moguće digitalizacije i razvoja vještačke inteligencije", kazao je Đokaj.
On je naveo da građani u Crnoj Gori trenutno mogu elektronski podnijeti zahtjev u brojnim upravnim postupcima, ali da u određenim slučajevima ne mogu elektronskim putem dobiti rješenje ili dokument od državne uprave.
Kao jedan od razloga naveo je nedovoljno razvijen digitalni identitet, kao i potrebu za razvojem digitalnog sandučeta građanina.
Prema njegovim riječima, važnu osnovu za razvoj vještačke inteligencije predstavljaće i jedinstveni registri podataka, odnosno povezivanje baza različitih institucija.
Đokaj je ukazao i na razlike u stepenu digitalne razvijenosti lokalnih samouprava.
"Glavni grad Podgorica raspolaže finansijskim, ljudskim i tehnološkim kapacitetima za digitalnu transformaciju, dok pojedine manje razvijene opštine, posebno na sjeveru, nemaju ni osnovne tehnološke uslove za takav proces", naveo je Đokaj.
Zbog toga, kako je pojasnio, razvoj digitalnih servisa i budućih AI mehanizama treba da bude zasnovan na interoperabilnosti podataka.
"Interoperabilnost će, prema njegovim riječima, biti važna i za razvoj digitalnog novčanika, kao i za povezivanje država regiona kako bi građani mogli da koriste prednosti digitalnih servisa", zaključio je Đokaj.
Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, Almir Badnjević je, govoreći o primjeni AI u javnoj upravi, naglasio da prije korišćenja takvih sistema mora biti jasno gdje će se oni koristiti, zbog čega i na osnovu kojih podataka.
"Ukoliko to ne znamo i ukoliko nemamo metode kako ćemo to da radimo, nećemo ni dobiti korist od vještačke inteligencije", kazao je Badnjević.
Posebno je ukazao na procese koji su od velikog značaja za građane, navodeći da se u takvim slučajevima sve ponovo svodi na osnovnu infrastrukturu i tačne podatke.
"Za takve procese neophodni su kritična infrastruktura, digitalni identitet i kontrola nad podacima. Tek kada to imamo, kada to kontrolišemo i kada imamo jednu vrstu digitalnog suvereniteta, možemo da govorimo o primjeni vještačke inteligencije na tim podacima i procesima", naveo je Badnjević.
On je upozorio i na razliku između komercijalnih AI alata i sistema koje koristi država.
Dok građani komercijalne alate mogu koristiti na ličnu odgovornost, prema njegovim riječima, situacija je drugačija kada država uvede sistem zasnovan na vještačkoj inteligenciji.
"Ukoliko država nešto pusti što je zasnovano na AI, to više ne može da bude na vlastitu odgovornost, jer država stoji iza toga", kazao je Badnjević.
Badnjević je objasnio da je Agencija riješila dva važna koraka u komunikaciji građana sa javnom upravom: digitalnu identifikaciju i kvalifikovani elektronski potpis.
"Građani koji koriste te servise više ne moraju fizički dolaziti na šalter kako bi se identifikovali ličnim dokumentom, već to mogu učiniti digitalno. Takođe, dokumente mogu potpisivati kvalifikovanim elektronskim potpisom, a oba servisa su besplatna", rekao je Badnjević.
On je naglasio da digitalna transformacija donosi i veću mogućnost kontrole procesa, jer ostaju elektronski tragovi o tome kada je zahtjev predat, ko je radio na predmetu i koje su radnje preduzete.
Ekspert za digitalnu transformaciju iz SCiDEV-a Erjon Curaj je ocijenio da je teško očekivati koncentrisane i dobro planirane AI inicijative na nacionalnom nivou ukoliko države nemaju odgovarajuće strategije i jasno definisane prioritete.
Podsjetio je i na značaj regionalnih inicijativa, poput sajber bezbjednosnog centra i Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, navodeći da takvi mehanizmi mogu imati važnu ulogu u izgradnji kapaciteta.
Prema njegovim riječima, problem nastaje kada se vještačka inteligencija uvodi bez dovoljno prethodnog planiranja i procjene tehničkih, pravnih i društvenih uslova.
"Ako nemate strategiju, dobijate ono što već gledamo, ad hok implementacije", kazao je Curaj.
Kako je objasnio, države u regionu raspolažu podacima, ali ključno pitanje nije samo da li podaci postoje, već koliko su pripremljeni da ih sistemi vještačke inteligencije zaista mogu koristiti.
"Sve ekonomije imaju podatke. Ali koliko su ti podaci spremni da ih koristi vještačka inteligencija – to je potpuno druga priča", rekao je Curaj.
Prema njegovim riječima, osim odgovarajućih podataka i infrastrukture, za uspješnu primjenu AI rješenja, potrebni su i ljudi sa odgovarajućim znanjem i vještinama.
Curaj je upozorio na raskorak između političkih poruka o mogućnostima vještačke inteligencije i stvarne spremnosti institucija da je primijene.
Takvu pojavu opisao je kao svojevrsnu "AI inflaciju", situaciju u kojoj predstavnici vlasti obećavaju da vještačka inteligencija može riješiti veliki broj društvenih i ekonomskih problema, dok tehničke, pravne i institucionalne pretpostavke za takve projekte nijesu dovoljno razvijene.
Posebnu pažnju posvetio je tvrdnjama da se AI može koristiti u borbi protiv korupcije.
Prema njegovim riječima, nije dovoljno saopštiti da će se vještačka inteligencija koristiti, na primjer, u javnim nabavkama kako bi se smanjila korupcija. Potrebno je analizirati i način na koji se sama AI rješenja nabavljaju, ko ih razvija i koliko je cijeli proces transparentan.
"Možda pokušavate da se borite protiv sitne korupcije, dok se velika korupcija odvija iza scene", upozorio je Curaj.
Zbog toga, smatra on, građani ne bi trebalo samo da prihvate obećanja da će vještačka inteligencija donijeti velika poboljšanja, već moraju imati mogućnost da vide na koji način su sistemi razvijeni i uvedeni u rad.
Jedan od ključnih problema, prema ocjeni Curaja, jeste nedovoljan nivo znanja o vještačkoj inteligenciji.
Iako među pojedinim predstavnicima institucija već postoji solidno razumijevanje ove oblasti, to, kako je rekao, nije slučaj na svim nivoima vlasti.
Ipak, posebno je ukazao na nedovoljnu AI pismenost unutar civilnog društva, navodeći da bi ono trebalo da bude svojevrsna protivteža vlastima i da može stručno da procijeni šta institucije rade sa novim tehnologijama.
Zbog toga su potrebni programi razvoja znanja i vještina koji će omogućiti bolji nadzor, veću transparentnost i kvalitetniju primjenu AI inicijativa.
Takav pristup, smatra Curaj, može doprinijeti ne samo razvoju tehnologije, već i zaštiti demokratije, slobode medija i slobode izražavanja.
Govoreći o inovacijama, Curaj je ocijenio da države regiona imaju priliku da kroz nove tehnologije preskoče pojedine razvojne faze, ali samo ukoliko njihov pristup bude dobro osmišljen.
"Imamo priliku da napravimo razvojni skok. Ali ako budemo radili ovako kako sada radimo, nećemo ići naprijed, već nazad", rekao je Curaj.
Smatra da je zbog toga potrebno jasno definisati prioritete.
"Umjesto istovremenog pokretanja velikog broja projekata zato što je određena tehnologija trenutno popularna ili je koriste političari u drugim zemljama, vlasti bi trebalo da odrede oblasti u kojima AI može donijeti najveću korist. To mogu biti digitalni identitet, elektronske državne usluge ili drugi sektori, ali je potrebno ići korak po korak“" kazao je Curaj.
Curaj je kazao da procjena uspješnosti AI politika ne bi trebalo da počinje tek nakon što je određeni sistem uveden.
"Odgovornost mora postojati već u trenutku kada država odlučuje gdje će ulagati novac, vrijeme i stručne kapacitete. Potrebno je odgovoriti na pitanje zašto je izabrana upravo određena AI aplikacija, a ne neko drugo rješenje, i da li će ona zaista doprinijeti ciljevima koje je vlada postavila", naveo je Curaj.
Događaj je realizovan uz finansijsku podršku Evropske unije i Centralnoevropske inicijative, uz doprinos Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije.
( Ne.V. )