Jutjuber, apologete Izraela, „lovci” na Mladića...: Ko su ljudi s kojima se Knežević sastao prilikom druge posjete SAD

Knežević se sreo s bivšim članovima SFOR-a koji su tražili Mladića po BiH, a juče je, po povratku iz SAD-a, položio vijenac na grob tog ratnog zločinca, na čijoj sahrani nije bio upravo zbog odlaska u Ameriku

10244 pregleda19 komentar(a)
Milan Knežević, Foto: DNP/Fejsbuk

Protivnici prava na abortus, izraelski “lobisti”, jutjuber, zagovornici podizanja zida na granici SAD-a i Meksika - to je, između ostalog, “društvo” s kojim se delegacija Demokratske narodne partije (DNP), predvođena liderom stranke Milanom Kneževićem, sastala u SAD-u prilikom posjete toj zemlji.

Delegacija DNP-a bila je prethodnih dana ponovo u Americi, drugi put u posljednjih mjesec i po dana, gdje je prisustvovala konvenciji Republikanske stranke, u Dalasu.

U svom obraćanju iz tog grada u saveznoj državi Teksas, Knežević je poručio da sprovodi još jednu “diplomatsku ofanzivu” pod nazivom - “Učinimo Crnu Goru velikom”, što je parafraza poznatog slogana predsjednika SAD-a Donalda Trampa: “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (“Make America great again”).

Jedan od prvih političara s kojim je Knežević objavio da se sreo tokom druge posjete SAD-u, bio je senator Rik Skot sa Floride. Prije dolaska u zakonodavni dom SAD-a, bio je guverner te američke savezne države. Prema podacima sa sajta njegove kampanje, podržava ograničavanje prava na abortus i zastupnik je ideje “Amerika na prvom mjestu” (“America first”).

Prije politike bavio se biznisom. Kompanija u kojoj je bio jedan od rukovodilaca bila je akter pravosudnog slučaja na federalnom nivou, zbog lažnog obračunavanja zdravstvenih usluga. Ipak, prije nego što je slučaj okončan poravnanjem, Skot je napustio kompaniju.

Zanimljivost je da u njegovom programu piše da će njihovi (američki) međunarodni saveznici “morati da plate svoj pravičan dio troškova sopstvene odbrane”, te da Amerikanci “neće slati svoju djecu da rade ono što djeca njihovih saveznika nijesu spremna da rade”, ali i da će “uvijek braniti svoje saveznike - počevši od Izraela”.

Takođe, u programu navodi da je Trampov plan za podizanje zida na granici s Meksikom dobar, dok se, u ekonomskom dijelu, zalaže za smanjenje poreza.

Neki crnogorski mediji osporili su da se desio sastanak sa Skotom, navodeći da im je saradnik američkog senatora odgovorio da nije bilo nikakvog sastanka s delegacijom DNP-a, te da su oni prekinuli Skota dok je davao intervju. Iz Kneževićeve partije su to negirali, kazavši da su sačekali senatora da završi dva intervjua prije nego što su mu prišli.

U delegaciji DNP-a, osim Kneževića, bili su visoki funkcioneri stranke Maja Vukićević i Milun Zogović, te portparolka DNP-a Jovana Todorović.

“Mirovnjaci” iz BiH

Knežević i Zogović sastali su se i s kongresmenom iz Pensilvanije Skotom Perijem. Ovaj republikanski političar je skoro četiri decenije radnog vijeka proveo u Kopnenoj vojsci SAD-a i došao do čina brigadnog generala. Tokom tog angažmana, učestovovao je u ratu u Iraku, ali je bio raspoređen i u BiH 2003. godine - kao dio Stabilizacionih snaga (SFOR).

Paradoksalno, Knežević se sastao s bivšim članom jedinica koje su tražile Ratka Mladića po susjednoj državi s ciljem da ga isporuče Hagu, a juče je, po povratku iz SAD-a, položio vijenac na grob tom ratnom zločincu, na čijoj sahrani u Beogradu nije bio upravo zbog odlaska u SAD.

Prema pisanju “Filadelfija inkvajera”, Peri je bio jedan od vodećih aktera u pokušaju da se ponište glasovi Pensilvanije na predsjedničkim izborima 2020. Naime, on je, prema tvrdnjama tog medija, imao važnu ulogu u pokušaju Trampa da poništi rezultate izbora, povezujući ga s Džefrijem Klarkom. Tramp je htio da postavi Klarka na čelo ministarstva pravde, kako bi taj resor podržao tvrdnje o navodnoj izbornoj krađi. “Filadelfija inkvajera” piše da je Peri više puta vršio pritisak na tadašnjeg Trampovog šefa kabineta da sprovede plan čiji je cilj bio da se izazove sumnja u rezultate izbora.

“Si-En-En” je pisao da je Peri pobornik “teorije zamjene” po kojoj bijeli ljudi u SAD bivaju “zamijenjeni” manjinama.

Peri je jedan od kongresmena koji je kopokrovitelj predloga zakona kojim bi se ljudski život pravno regulisao od trenutka začeća, što znači da je protivnik abortusa.

Derik van Orden, još jedan Republikanac s kojim su se predstavnici DNP sastali, karijeru je započeo kao pripadnik specijalnih snaga američke mornarice, tzv. “mornaričkih foka”, u kojima je došao do čina višeg glavnog podoficira.

I on je bio u misiji u BiH, ali sedam godina prije Perija - 1996.

Jedan je od učesnika skupa “Sačuvajmo Ameriku” koji je rezultirao napadom na Kapitol u Vašingtonu, ali je medijima rekao da nije ušao u samu zgradu. U martu je Van Orden ocijenio kao “apsolutno neprihvatljivo” to što su gotovo polovina ljekara na specijalizaciji u jednom programu u bolnici u Teksasu bili Pakistanci, dok se na mreži “Iks” usaglasio s objavom u kojoj piše da je “Njujork osvojen”.

“Ljudi moraju da shvate simboliku ovoga. Islam se u velikoj mjeri zasniva na simbolici i demonstriranju svoje dominacije. Njujork je osvojen, a Mamdani to poručuje islamskom svijetu”, stoji u objavi koju je podijelio uz poruku “tačno”, a na kojoj je prikazan gradonačelnik Njujorka Zoran Mamdani u džamiji.

Van Orden je abortus jednom prilikom uporedio s genocidom.

Palestinu bi kao Hirošimu

Predstavnici DNP-a sastali su se i s Rendijem Fajnom, prvim, kako pišu američki mediji, “jevrejskim republikancem koji je izabran u Kongres, sa Floride”. U jednoj izjavi za “Foks njuz”, govoreći u ratu u Gazi, Fajn je kazao da je “jedini način da se okonča sukob - totalna predaja onih koji podržavaju muslimanski terorizam”.

“U Drugom svjetskom ratu nijesmo pregovarali predaju s nacistima, nijesmo pregovarali s Japancima. Gađali smo ih nuklearnom bombom da bismo dobili bezuslovnu predaju. Isto moramo uraditi ovdje”, poručio je on.

U jednoj svojoj izjavi negirao je postojanje palestinske nacije, a na godišnjicu terorističkog napada na “Kule bliznakinje” (11. septembar 2001) na “Iksu” je objavio da je “3.000 Amerikanaca ubijeno u ime islama”, ali i da “zlo postoji” i da se moraju “boriti protiv njega svakog dana”.

Nakon što su Norveška, Španija i Irska saopštile da će priznati Palestinu, najavio je da će predložiti donošenje zakona koji će kompanijama iz svih država koje priznaju tu zemlju (Crna Gora je jedna od njih) otežati poslovanje na Floridi.

“Jerusalem post” Fajna naziva jednim od “najglasnijih i najbeskompromisnijih saveznika Izraela u Vašingtonu”.

“Crna Gora za Trampa”

Klaudija Teni, još jedna američka parlamentarka s kojom se Knežević sastao, ima u vezu s ovim prostorima - bila je jedini američki državljanin zaposlen u konzulatu Jugoslavije i poznaje srpsko-hrvatski jezik. Takođe, bila je posrednik između kanala ABC Sports (preteča ESPN) i jugoslovenske Vlade uoči Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984.

I ona je pobornica politike “Amerika na prvom mjestu”, ali i veće saradnje s Izraelom.

Teni podržava podizanje zida na granici sa Meksikom, ali i veće deportacije ilegalnih migranata iz SAD-a.

Predstavnici DNP-a s njom su se sastali na skupu organizacije “Srbi za Trampa”, a u saopštenju koje su dali tim povodom naveli su da je ta partija spremna da u narednom periodu u SAD-u učestvuju u formiranju organizacije “Crna Gora za Trampa”, što je, kako su kazali, Teni “oduševljeno prihvatila i pozdravila”.

Jedan od političara s kojim su se Knežević i njegovi partijski drugovi sreli je republikanski kandidat za Kongres, Brendon Herera.

Slavu je stekao kao jutjuber, a na svom kanalu priča o oružju, tj. karakteristikama raznih modela pušaka i pištolja, propisima o oružju... Tokom karijere, “istakao se” i uvredljivim komentarima na račun žena.

Delegacija DNP-a sastala se u SAD-u i s predsjednikom konzervativne organizacije “Amerikanci za poresku reformu” (Americans for Tax Reform - ATR) Groverom Norkvistom. Ovaj pokret nastao je na inicijativu bivšeg američkog predsjednika Ronalda Regana 1985, a radi na ograničavanju veličine i troškova vlasti i protivi se višim porezima, te podržava poresku reformu koja ide u pravcu toga da se dohodak koji se troši oporezuje jednom, po jednoj poreskoj stopi.

Pripada starijoj generaciji konzervativnih političara. Javnosti je poznat i po aferi iz 2005, kad je njegova organizacija bila dio skandala lobiste Džeka Abramofa. Naime, Abramof je domorodačkom plemenu Čoktou, u Misisipiju, pružao lobističke usluge usmjerene protiv konkurentskih mogućnosti za kockanje u susjednoj Alabami. Norkvist je tražio da bude uključen u posao, a pripadnici plemena su uplatili novac ATR-u. On je ta sredstva proslijedio konzervativnim organizacijama koje su se protivile otvaranju državne lutrije, a nijesu smjele prihvatiti novac od kazina, pa je Norkvist prikrio izvor novca.