Rusi stežu kaiš dok ekonomija posustaje
Visoke cijene, manjak radnika i skupi krediti pritiskaju građane, dok Kremlj na izborima mjeri zamor od rata
Kao užurbano turističko središte na Volgi, čiji se centar i putevi obnavljaju državnim novcem, slikoviti srednjovjekovni Jaroslavlj možda je bolje zaštićen od ekonomske stagnacije koja pogađa veći dio Rusije.
Ali i ovdje, oko 250 kilometara sjeveroistočno od Moskve, građani koji ove nedjelje izlaze na parlamentarne izbore suočavaju se sa sve dužim spiskom problema u svakodnevnom životu i poslovanju, bez obzira na to da li ih povezuju sa ratom u Ukrajini, piše Rojters.
U strogo kontrolisanom političkom okruženju, u kojem su antiratni kandidati uglavnom isključeni iz izborne trke, malo ko očekuje da će izbori mnogo toga promijeniti. Kremlj, međutim, izbore posmatra kao test zamora od rata koji je već duboko ušao u petu godinu.
Rojters navodi da su uporno visoka inflacija, skupo zaduživanje, stagnacija proizvodnje i nestašice goriva dio svakodnevice ruske ekonomije. Ipak, privrednici u Jaroslavlju kažu da bi mogli da opstanu, samo kada bi uspjeli da nađu radnike.
"Imamo mnogo posla", rekla je Anđelika, vlasnica lanca krojačkih radnji koja je navela samo ime. "Problem je što nema radnika", dodala je, ukazujući na manjak mladih koji su spremni da se bave tim poslom uprkos pristojnim platama.
S tim se slaže i poslastičar Žil Valter, koji kaže da teško nalazi radnike za svoj obližnji proizvodni pogon.
"Ne znaju čak ni da naprave omlet ili skuvaju tjesteninu", rekao je Valter, Francuz koji se doselio u Rusiju devedesetih, govoreći o svršenim učenicima lokalne ugostiteljske škole koje je pokušao da zaposli.
"Veoma malo ljudi ovdje je spremno da počne da radi u tri ujutro kako bi svježi kroasani bili gotovi na vrijeme."
Ni Anđelika ni Valter nijesu željeli da manjak radne snage povežu sa masovnim regrutovanjem u vojsku i velikim gubicima u borbama, o čemu svjedoče stotine novih grobova na lokalnom vojnom groblju, sa podignutim zastavama u čast poginulih u ratu.
Međutim, uz zvaničnu stopu nezaposlenosti od tek nešto iznad dva odsto, drugi nedostatak mladih koji ulaze na tržište rada povezuju sa stalnim padom stope nataliteta u Rusiji. Neki strahuju da će se situacija dodatno pogoršati jer se ljudi, dok rat traje, sve teže odlučuju da imaju djecu.
Ljubov, prodavačica mesa iz sela Djudkovo, oko 50 kilometara od Jaroslavlja, prisjeća se da je u maju 2012, kada se porodila, u selu rođeno četvoro djece. Sada je, kaže, za dvije godine rođeno samo jedno.
"Ljudi jednostavno ne žele da imaju djecu dok ovo traje", rekla je, misleći na rat u Ukrajini.
Na centralnoj pijaci u Jaroslavlju, 68-godišnja penzionerka Varvara prodaje sušene vrganje, ubrane u šumama izvan grada, kako bi dopunila penziju od 17.000 rubalja (oko 175 eura), za koju kaže da nije dovoljna za život.
Dok traži prave riječi, instinktivno prelazi na ukrajinski, zacrveni se i tiho kaže da joj je ukrajinski maternji jezik, dodajući da se prije 40 godina doselila iz Poltave.
"Sušene pečurke su postale luksuz. Ljudi ove godine kupuju manje, kupovna moć im je oslabila", izjavila je za Rojters.
Nakon što je privredni rast 2025. naglo usporio na jedan odsto, sa 4,9 odsto godinu ranije, a početkom 2026. uslijedio još jedan blagi pad, vlada za cijelu ovu godinu predviđa rast od 0,6 odsto - ne mnogo niži od 0,9 odsto koliko Evropska centralna banka očekuje za eurozonu.
Rojters, međutim, ističe da je šira slika i dalje sumorna. Ministarstvo ekonomije je ranije ove godine znatno smanjilo prognoze do 2029, očekujući usporavanje industrijske proizvodnje, kapitalnih investicija i potrošnje stanovništva.
Nedostatak mladih koji ulaze na tržište rada dovodi se u vezu sa stalnim padom stope nataliteta u Rusiji. Neki strahuju da će se situacija dodatno pogoršati jer se ljudi, dok rat traje, sve teže odlučuju da imaju djecu
Iako je pala sa prošlogodišnjih dvocifrenih nivoa, inflacija u Rusiji je i dalje nešto iznad šest odsto, zbog čega centralna banka drži kamatnu stopu na visokih 14 odsto, što zaduživanje čini izuzetno skupim i za kompanije i za građane.
Predsjednik Vladimir Putin je kritikovao zvaničnike zbog neuspjeha da ožive privredu, dok je Kremlj ranije ovog mjeseca poručio da ne razmatra novo povećanje poreza kako bi pokrio budžetski deficit veći od planiranog.
Privrednici sa kojima je Rojters razgovarao u Jaroslavlju kažu da su nedavna povećanja poreza, uvedena kako bi se pokrili rastući vojni izdaci, bila bolna, ali da sa njima još mogu da izađu na kraj - pod uslovom da porezi ponovo ne porastu sljedeće godine.
Možda su još veći problem, i teže ih je kontrolisati, rastuće cijene osnovnih proizvoda, od hrane do goriva, koji je posljedica svega, od međunarodnih sankcija i rata u Ukrajini do širih poremećaja, kojima se od februara pridružio i rat u Iranu.
Ovo ljeto je bilo najteže za Ruse od početka rata 2022. godine, pošto su ukrajinski dronovi pogodili samo srce ruske ekonomije, gađajući sektore poput prerade nafte, maloprodaje, elektronske trgovine, poljoprivrede i turizma.
Ljudi su satima čekali u redovima za gorivo, inflacija je naglo porasla, hiljadama malih preduzeća roba je izgorjela u skladištima kompanija za elektronsku trgovinu, domaći turizam pao je šest odsto, a poljoprivrednicima je žito ostajalo neprodato jer je trgovina preko Crnog mora postala previše opasna.
Valerij, penzionisani vojni računovođa koji se sada bavi pčelarstvom, požalio se da se cijena šećera koji kupuje u jesen kako bi hranio pčele pred zimu udvostručila u posljednje dvije godine.
"Za mene je to od presudnog značaja. Plašim se nestabilnosti. Bilo bi bolje da ima više stabilnosti i povjerenja u budućnost", rekao je.
Rojters piše da je centar Jaroslavlja, sa starim crkvama i trgovačkim kućama iz 17. i 18. vijeka, u oštrom kontrastu sa ogromnom rafinerijom na periferiji grada, petom po veličini u Rusiji.
Cijena dodatnih bezbjednosnih mjera koje su sada neophodne jasno je vidljiva: najosjetljiviji djelovi rafinerije zaštićeni su od dronova zidovima od teretnih kontejnera, dok su između cijevi razapete hiljade debelih metalnih sajli kako bi zaustavile dronove koji se približavaju.
Nedaleko od rafinerije, Jevgenij, čija je kuća teško oštećena prilikom pada oborenog drona, kaže da će biti previše zauzet da bi učestvovao na ovonedjeljnim izborima.
Njegov glavni posao, kaže, biće da postavi nova metalna vrata na ono što je ostalo od kuće.
( A.Š. )