Podatke odavali, ali nema krivice: Viši sud odbacio optužnicu protiv takozvane Mijajlovićeve grupe

Jedan od navodnih vođa takozvanog Grand klana Aleksandar Mijajlović, bivši funkcioneri tajne i javne policije Drago Spičanović, Vladan Lazović i Milovan Pavićević, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić i bivši ministar odbrane Predrag Bošković neće odgovarati po optužnici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), jer je Viši sud u Podgorici ocijenio da nema dovoljno dokaza da su počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Krivično vijeće Višeg suda rješenjem od 8. septembra odlučilo je da nema mjesta optužbi po optužnici SDT-a od 6. jula i obustavilo krivični postupak u tom slučaju.

Sud je, između ostalog, zaključio da u spisima nema dovoljno dokaza da je Mijajlović organizovao kriminalnu organizaciju tako što je, radi ostvarivanja kriminalnog plana, koristeći komunikacione platforme Viber i WhatsApp, lično angažovao i u kriminalnu organizaciju uključio Boškovića, Spičanovića, Lazovića, Pavićevića i Nastić, kao i druga za sada neidentifikovana lica.

Nema dovoljno dokaza, prema ocjeni suda, ni da im je Mijajlović odredio uloge i zadatke, niti da su ih oni prihvatili.

Krivično vijeće posebno se bavilo optužbama za zloupotrebu službenog položaja, odnosno stavom SDT-a da je Mijajlović na izvršenje tog krivičnog djela podstrekavao Spičanovića, koji se teretio da mu je dostavljao podatke kojima raspolaže Uprava policije ili koji su pribavljeni tokom obavljanja policijskih poslova.

Sud je, međutim, ocijenio da se samo dobijanje takvih podataka ne može podvesti pod pojam materijalne ili nematerijalne koristi.

“Samo posjedovanje određenih podataka, bez njihove dalje valorizacije, ne može predstavljati korist u smislu člana 416 KZCG”, zaključilo je vijeće.

Prema stavu suda, raspolaganje takvim podacima moglo bi predstavljati privilegiju ukoliko bi ih organizator kriminalne organizacije upotrijebio ili dostavio trećem licu koje bi na osnovu njih steklo neku korist, ali za to u spisima predmeta nema dokaza.

Na sličan način sud je rezonovao i kada je riječ o Milovanu Pavićeviću, kojem je SDT optužnicom stavio na teret zloupotrebu službenog položaja.

Krivično vijeće ocijenilo je da bi se u slučajevima Spičanovića i Pavićevića, neprihvatljivo širokim tumačenjem pojma koristi, njihova disciplinska odgovornost kao službenih lica proširila na krivičnu odgovornost, čime bi se, suprotno načelu zakonitosti, proširilo biće krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.

Sud je odbacio i optužbe SDT-a za odavanje tajnih podataka protiv Spičanovića, Lazovića i Nastić.

Vijeće je zaključilo da je riječ o krivičnom djelu sa blanketnom dispozicijom, koja se dopunjuje odredbama Zakona o tajnosti podataka kao posebnog zakona.

Prema članu 12 tog zakona, kako navodi sud, odavanje podataka označenih stepenom tajnosti “Interno” ne može prouzrokovati štetne posljedice po bezbjednost Crne Gore.

Zbog toga, prema ocjeni Višeg suda, ne postoji ni osnovana sumnja da su Spičanović, Lazović i Nastić počinili po jedno krivično djelo odavanje tajnih podataka koje im je SDT stavio na teret.

Isti stav sud je zauzeo i u odnosu na još jedno krivično djelo odavanje tajnih podataka koje je optužnicom bilo stavljeno na teret Lazoviću.

Viši sud je na kraju zaključio da dokazi koje je SDT priložio uz optužnicu ne opravdavaju stepen sumnje neophodan da bi predmet bio iznijet na glavni pretres.

“Kod takvog činjeničnog stanja, po nalaženju suda, dokazi priloženi uz optužnicu ne opravdavaju onaj stepen sumnje koji je neophodan da bi se jedna krivična stvar iznijela na glavni pretres”, navodi se u saopštenju.

Kako nema dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da su okrivljeni počinili krivična djela za koja ih SDT tereti, Viši sud je, pozivajući se na član 294 stav 1 tačka 3 Zakonika o krivičnom postupku, obustavio krivični postupak protiv Mijajlovića, Spičanovića, Lazovića, Pavićevića, Nastić i Boškovića.

Sud i ranije ukazivao na nedostatke

Viši sud je i početkom jula vratio SDT-u optužnicu protiv Mijajlovića i ostalih, tražeći da tužilaštvo u roku od tri dana otkloni nedostatke.

Sud je tada ukazao da u optužnici nije dovoljno određeno opisano na koji način je izvršeno krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, ali i na nedostatke u vezi s pojmom “koristi”, kao elementom krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.

Vijeće je problematizovalo i optužbe za odavanje tajnih podataka, ukazujući da je riječ o krivičnom djelu sa blanketnom dispozicijom i da je pojam podatka označenog stepenom tajnosti “Interno” definisan Zakonom o tajnosti podataka, o čemu SDT, prema tadašnjoj ocjeni suda, nije vodio računa u činjeničnom opisu optužnice.

SDT je potom dostavio ispravljenu optužnicu, ali je Viši sud sada zaključio da ni dokazi priloženi uz nju ne opravdavaju stepen sumnje potreban da bi predmet bio iznijet na glavni pretres.

SDT: Odluka nezakonita i opasna za Crnu Goru

Specijalno državno tužilaštvo žaliće se protiv odluke Višeg suda u Podgorici, saopštio je specijalni tužilac Vukas Radonjić.

“Žalba će biti izjavljenja u zakonskom roku, zato što smatramo da je takva odluka nezakonita. Suprotna je dokazima prikupljenim u istrazi, koji su u spisima predmeta, suprotna je dosadašnjoj sudskoj praksi Višeg suda u Podgorici u istim i u istovjetnim slučajevima, i suprotna je sudskoj praksi u uporednom pravu, odnosno sudskoj praksi zemalja okruženja, pa čak i sudskoj praksi zemalja Evropske unije, tu prije svega mislim na Hrvatsku”, kazao je Radonjić za RTCG.

On tvrdi da je ta odluka Višeg suda u Podgorici istovremeno i opasna za Crnu Goru.

“Za njenu bezbjednosnu situaciju, za pravosuđe Crne Gore, jer se ovom odlukom, između ostalog, šalje poruka da je krivično nekažnjivo kada državni tužilac ili policijski službenik odaje drugom neovlašćenom licu podatke do kojih je došao primjenom mjera tajnog nadzora, odnosno kada policijski službenik drugom neovlašćenom licu saopštava podatke koji su sadržani u bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, dakle radi se o ličnim podacima građana”.

Istakao je da ova odluka nije iznenadila SDT.

Radović dvije sedmice ignorisao pitanja

Predsjednik Višeg suda Zoran Radović više od dvije sedmice ignorisao je pitanja “Vijesti” o tome da li je donijeta odluka o optužnici Specijalnog državnog tužilaštva protiv jednog od navodnih vođa takozvanog Grand klana i ostalih.

Za to vrijeme, redakcija je pitanja slala više puta, kontaktirala službu za odnose sa javnošću i direktno se obraćaja predsjedniku suda. Odgovora nije bilo.

“Vijesti” su pitanja prvi put poslale 28. avgusta. Kako odgovor nije stizao, novinarka je kontaktirala savjetnicu za odnose sa javnošću Višeg suda, koja je saopštila da je na odmoru do kraja prve sedmice septembra.

Međutim, ni nakon njenog povratka iz Višeg suda nije stigao odgovor.

Kada je 11. septembra odgovorila na telefonski poziv novinarke, savjetnica je kazala da prvi put čuje za pitanja poslata još 28. avgusta i ustvrdila da elektronsku poštu na adresi na koju su upućena provjerava sekretarica.

Insistirala je da pitanja budu poslata direktno na njen mejl, a ne na adresu sa koje “Vijesti” godinama dobijaju zvanične odgovore Višeg suda.

Istog dana pitanja su poslata predsjedniku suda Zoranu Radoviću.

Ni Radović nije odgovorio.

Novinarka je potom ponovo zatražila od službe za odnose sa javnošću da pribavi odgovore, ukazujući da nije mogla znati da adresu sa koje redakcija godinama dobija zvanične odgovore Višeg suda navodno provjerava isključivo sekretarica.

“S obzirom na to da od 28. avgusta do danas nijesam dobila odgovore na pitanja upućena Višem sudu, najljubaznije Vas molim da pribavite odgovore i dostavite ih redakciji. Nijesam bila upoznata sa tim da na toj adresi elektronske pošte odgovara isključivo sekretarica, niti sam to mogla znati, imajući u vidu da godinama odgovore Višeg suda dobijamo upravo sa te adrese. Zbog toga je bilo sasvim logično očekivati da pristiglu poštu prate i službenici zaduženi za odnose sa javnošću, odnosno da pitanja budu proslijeđena nadležnima”, poslato im je mailom.

Kako odgovora i dalje nije bilo, 15. septembra uslijedilo je novo obraćanje. Ovoga puta pitanja su istovremeno poslata Radoviću, predsjednici Specijalnog odjeljenja Višeg suda Vesni Kovačević i savjetnici za odnose sa javnošću Mariji Milovanović.

“Najljubaznije Vas molim da se neko od Vas udostoji i konačno mi odgovori na pitanja koja sam prvi put uputila 28. avgusta, a potom ponovila 11. septembra”, navodi se u mejlu.

Novinarka je tada prvi put u prepisku uključila i Kovačević, objašnjavajući da joj se ranije nije obraćala, ali da očekuje da će, kao predsjednica Specijalnog odjeljenja, pomoći da redakcija konačno dobije odgovore.

“Izvinjavam se što u ovu prepisku uključujem gospođu Kovačević, kojoj se ovim povodom do sada nijesam obraćala, ali imajući u vidu da je predsjednica Specijalnog odjeljenja Višeg suda, vjerujem da će makar ona pročitati mejl i pomoći da nakon više od dvije sedmice dobijem odgovore na postavljena pitanja.

Ukoliko Viši sud iz bilo kojeg razloga ne namjerava da odgovori na pitanja, molim da me i o tome obavijestite najkasnije sjutra, do kraja radnog vremena”, napisala je novinarka.

Tek nakon više od dvije sedmice, višestrukog slanja pitanja i direktnog obraćanja čelnicima suda, iz Višeg suda stigao je mejl.

Odgovori na pitanja, međutim, nijesu.

Savjetnica za odnose sa javnošću Marija Milovanović obavijestila je “Vijesti” samo da je odluka u predmetu Kvso.br.7/26 donijeta i da je obavještenje objavljeno na internet stranici suda.

“Poštovana Jelena, Ovim putem Vas obavještavam da je odluka u predmetu Kvso.br.7/26 donijeta, o čemu je istaknuto obavještenje na sajtu Višeg suda u Podgorici. Srdačno, Marija Milovanović, savjetnik”, odgovorila je.

( Jelena Jovanović )