Fabrika dronova sa Izraelom: 'Misteriozno' otvaranje u Beogradu

Srbija pokušava da ojača kapacitete na više frontova kako bi modernizovala vojsku poput drugih država, ukazuje Zain Husein sa Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI)

1397 pregleda5 komentar(a)
Foto: BBC/Jakov Ponjavić/Getty

U vreme predizborne kampanje, kada otvaraju nova radna mesta, političari obično vode novinare da bi se pohvalili novim uspesima, ali to nije bio slučaj sa fabrikom dronova u Beogradu.

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, otvorio je fabriku za sklapanje dronova izraelske proizvodnje u kojoj će, tvrdi na Instagramu, biti zaposleno oko sto radnika, i proizvoditi bespilotne letelice za Vojsku Srbije i armije drugih zemalja.

Adresa fabrike za sada nije poznata, niti je u video snimku rečeno gde se nalazi.

U spoljnoj politici Srbije, koja se poslednjih godina zasniva na sedenju na više stolica, vojna saradnja sa Izraelom nije novina, iako veliki broj država izbegava ovu vrstu aranžmana s obzirom na sukob u Pojasu Gaze i optužbe da je izraelska vojska počinila genocid, što vlasti ove zemlje negiraju.

„Partnerstvo sa Izraelom može pomoći srpskim proizvođačima da dostignu jednak nivo kvaliteta, ali je važnije pitanje kakve će biti posledice šireg diplomatskog zbližavanja Srbije sa njim", kaže Stiven Feldstin, saradnik vašingtonske Karnegi fondacije, za BBC na srpskom.

Srbija pokušava da ojača kapacitete na više frontova kako bi modernizovala vojsku poput drugih država, ukazuje Zain Husein sa Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

„Najveći je vojni potrošač na Zapadnom Balkanu i ističe se kao jedna od zemalja koje nastavljaju odbrambenu saradnju sa Izraelom uprkos genocidu u Gazi", dodaje istraživač Programa za transfer oružja u pisanim odgovorima za BBC.

U objavi o otvaranju fabrike, vide se Vučić, ambasadorka Izraela i inženjeri koji objašnjavaju kako funkcionišu dronovi.

Zbog „poverljivosti postupka proizvodnje" novinari nisu pozvani u obilazak postrojenja za koju su ranije istraživački portal BIRN i izraelski Harec pisali da će biti napravljeno u saradnji sa izraelskim odbrambenim gigantom, kompanijom Elbit sistems, koja bi trebalo da bude većinski vlasnik.

Elbit, Ministarstvo odbrane Srbije, kao i Jugoimport, državno preduzeće za promet naoružanja, nisu odgovorili na pitanja BBC-ja o fabrici.

Šta je rečeno na 'misterioznom otvaranju'?

Sa izraelskim partnerima biće otvorene „još najmanje tri fabrike", rekao je Vučić tokom obilaska postrojenja SDS technologies, čiji je sajt još u izradi.

„Ovi dronovi idu kroz prozore, jure protivnika, neverovatno su efikasni i možete da vidite kako se trenira i vežba ono što proizvodimo ovde u Beogradu, mnogo sam srećan što smo do ovog nivoa došli", kaže u video snimku.

„Što je važno, bojevu glavu ovde pravi Krušik“, fabrika namenske industrije iz Valjeva, dodao je Vučić.

BBC na srpskom zatražio je komentar od Ambasade Izraela u Beogradu.

Beograd ovom saradnjom nastavlja multivektorsku spoljnu politiku i pokušava da ostvari još jednu vezu sa Zapadom i van njega, objašnjava Vuk Vuksanović, predavač na Odeljenju za ratne studije londonskog Kraljevskog koledža.

„Tu je dimenzija i vladajuće strukture koja se vodi time da će im prijateljstvo sa Izraelom doneti pristup njihovim lobi grupama, a samim tim i administraciji američkog predsednika Donalda Trampa", kaže za BBC.

Sjedinjene Američke Države su jedna od retkih zemalja koja još čvrsto stoji uz Izrael i premijera Benjamina Netanjahua tokom trogodišnjeg sukoba na više frontova na Bliskom istoku - u Gazi, Libanu i protiv Irana.

Najavljenom saradnjom sa Srbijom, Izrael nastavlja doktrinu kojom pokušava da uspostavi diplomatsko-bezbednosna partnerstva u široj periferiji mimo neposredne sfere islamskih suseda i proširi prostor za delovanje, kaže Vuksanović.

„Ovim će ojačati lanac snabdevanja, a skloniti se sa tog uvek, a i trenutno, vrlo užarenog prostora Bliskog istoka", ističe on.

Posao nosi i potencijalne bezbednosne posledice po Srbiju, jer se „postavlja pitanje i da li bi ta fabrika mogla da bude meta potencijalne špijunaže, sabotaže ili posredničkih militantnih grupa", dodaje Vuksanović.

Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija (UN) saopštila je da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi, a Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Benjamina Netanjahua, izraelskog premijera.

Južnoafrička republika je tužila Izrael za genocid Međunarodnom sudu pravde, ali presude još nema.

Izrael sve optužbe negira.

Fonet/Instagram AV

Stari vojno-trgovinski saradnici

FONET

U aprilu 2026. Srbija i Izrael su potpisali bezbednosni sporazum o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka u oblasti odbrane.

Vrednost izvoza municije i naoružanja iz Srbije u Izrael je od 2023. do kraja 2025. dostigla 114 miliona evra, uprkos brojnim pozivima stručnjaka Ujedinjenih nacija (UN) da se prodaja obustavi, pisao je istraživački portal BIRN.

Većina ovog izvoza realizovana je preko Jugoimporta SDPR koji bi upravo u najavljenoj fabrici trebalo da ima 49 odsto udela.

Krajem juna 2025, zaustavljen je izvoz municije i za sve su potrebne posebne odluke, saopštio je Vučić.

Zvanični Beograd već je sarađivao i sa Elbitom, kupivši napredne artiljerijske sisteme PULS i borbene dronove Hermes 900 vredne za 335 miliona dolara.

Ovo će biti među najskupljim ugovorima namenske kompanije iz Izraela, objavio je Džerusalem post.

Koje dronove Srbija već proizvodi?

Reuters

Srbija trenutno razvija i proizvodi više bespilotnih sistema, uglavnom za domaće potrebe.

Dronovi Komarac 1 i 2 se od 2024. prave na Vojnotehničkom institutu (VTI) u Beogradu zajedno sa domaćom odbrambenom industrijom.

Komarac 1 sa bojevom glavom kalibra 50 milimetara namenjen je je oklopnim vozilima, lako utvrđenim metama i vojnim jedinicama, objašnjeno je na sajtu Ministarstva odbrane.

Dronom se upravlja daljinski, a bojevu glavu moguće je aktivirati pri udaru u metu ili preko stanice za upravljanje.

Drugi tip je sa bojevom glavom sa eksplozivom i formiranim projektilom kalibra dvostruko većim od prvog tipa.

Na istom mestu prave se i Vrabac i Osica.

Srbija proizvodi i Pegaz, borbeno-izviđački dron za gađanje ciljeva na zemlji, a prilagođen je za jurišne zadatke uz kinesku tehničku pomoć.

Jugoimport proizvodi i bespilotnu letelicu-projektil Gavran 145 za odvraćanje napada, kao i bespilotni helikopter Stršljen za podršku trupama na zemlji, otkrivanju i uništavanju komandnih položaja neprijatelja, osmatranju bojišta, laserskom obeležavanju ciljeva i protiv elektronskih dejstava.

Iako Vojska Srbije proizvodi dronove, za značajan napredak u njihovom razvoju potrebno je nečije višegodišnje iskustvo, a najbolji izbor za to je Izrael, izjavio je ranije Ilija Životić, stručnjak za bezbednost, za Juronjuz.

Pogledajte video o vojnoj paradi održanoj u Beogradu 2025. godine

Najnoviji posao sa izraelskom kompanijom Srbija može da iskoristi za proizvodnju sopstvenog programa, kaže Vuksanović.

„Iz perspektive odbrambene i namenske industrije duboko povezane sa vladajućom strukturom oni pokušavaju da uspostave status Srbije kao broj jedan u proizvodnji dronova na Balkanu, ali i da prodru na druga tržišta", tvrdi on.

Crna Gora je u junu 2025. pokrenula projekat proizvodnje dronova u saradnji sa SAD, a prve serije ovih letelica biće namenjene za donacije i podršku ukrajinskim snagama kroz NATO programe, čija je i sama članica.

U Hrvatskoj se prave mini dronovi koje je izvozila i u Ukrajinu, a nabavili su i šest turskih naoružanih bespilotnih letelica barjaktar.

Krajem 2025. godine, Kosovo je napravilo prvi sopstveni dron 'Soko', mesec dana pošto su stigle „hiljade" vojnih dronova-kamikaza iz Turske, čime je dodatno pooštren odnos sa Srbijom.

Bespilotne letelice (jednokratne i višekratne za nošenje tereta) odnedavno pravi i Bosna i Hercegovina.

Severna Makedonija za sada nema domaću proizvodnju dronova.

O Elbitu

EPA-EFE/Shutterstock

Elbit Sistem su kao Elbit Kompjuters Ltd 1966. osnovale Elron elektronik industris (Elron Electronic Industries) i izraelsko Ministarstvo odbrane.

Trenutno je najveća kompanija vojne opreme u Izralu i 24. proizvođač naoružanja na svetu, a najveće tržište posle domaćeg su joj SAD i Evropa.

Međutim, u junu 2025. je u izveštaju specijalne predstavnice Ujedinjenih nacija za ljudska prava označena kao „jedna od kompanija koje najviše profitiraju od genocida u Gazi".

Španija je 2025. otkazala ugovor od oko 700 miliona evra za kupovinu Elbitovog raketnog sistema, a prethodno je uvela zabranu vojne trgovine sa Izraelom, pisala je agencija Frans pres, pozivajući se na zvanični dokument.

Prekida saradnje bilo je i pre rata u Pojasu Gaze.

Norveški penzioni fond je 2009. prodao akcije u Elbit Sistemu zbog njene uloge u isporuci nadzornih sistema za kontroverzni razdvojni zid na Zapadnoj obali , a britanska banka HSBC je povukla investicije, jer je firma preuzela IMI Systems, proizvođača kasetnih bombi.

U više evropskih zemalja aktivisti su protestovali ispred filijala Elbita zbog rata u Gazi, a u junu je u Srbiji privedeno 13 ljudi koji su demonstrirali protiv otvaranja fabrike.

BBC/Slobodan Maričić

Šta Srbija još uvozi od naoružanja, a gde izvozi?

Vučić je prethodnih godina često govorio o jačanju i razvoju namenske industrije zbog čega će Srbija nastaviti prodaju naoružanja „svakome ko je dozvoljeni krajnji korisnik".

Najviše kontroverzi bilo je oko pitanja da li municija iz srpskih fabrika završava u Ukrajini, za šta su optužbe stizale i iz Moskve, sa kojom Beograd čuva dobre odnose

Fabrike namenske industrije, suprotno „neutralnosti" koju je proglasio zvanični Beograd, mesecima su indirektno snabdevali Kijev municijom, saopštila je Spoljna obaveštajna služba (SVR) Rusije.

Kipar, Uganda, Azerbejdžan i Turkmenistan su države gde je Srbija uglavnom izvozila municiju od 2020. do 2025, prema Stokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

Saradnja sa Izraelom je odlična, rekao je Vučić u martu 2026.

„Oni nama prodaju oružje, mi njima prodajemo oružje i to će se nastaviti“.

Srbija je poslednjih godina najviše uvozila orużje iz Rusije, Kine, SAD-a, Francuske, Nemačke i Izraela.

Osim Izraela, Srbija je kupovala dronove i od Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk