Spajić: Novi rast zarada od januara, minimalne od 1.000 do 1.400 eura
Kabinet premijera saopštio da je na večerašnjoj sjednici Vlade usvojen set zakona koji će omogućiti primjenu novog modela obračuna zarada od januara naredne godine. Spajić najavio i da će se penzije od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada
Premijer Milojko Spajić najavio je novi vladin model povećanja zarada “Euro model” koji će se, kako je saopšteno, primjenjivati od januara 2027. godine.
Kabinet predsjednika Vlade je saopštio da taj model podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura.
Spajić je najavio i da će se penzije od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.
Minimalna zarada u Crnoj Gori trenutno iznosi 600 ili 800 eura, u zavisnosti od nivoa kvalifikacije obrazovanja. Prosječna neto zarada u julu iznosila je 1.037 eura, prema podacima Uprave za statistiku (Monstat).
Kabinet premijera je saopštio da je na večerašnjoj sjednici Vlade usvojen set zakona koji će omogućiti primjenu novog modela obračuna zarada od januara 2027. godine.
"U savremenom svijetu države se ne dijele na velike i male, već na one koje se prilagođavaju aktuelnom momentu ubrzano planirajući budućnost i one koje su konstantno opterećene problemima iz prošlosti. Crna Gora je dugo bila u lavirintu feudalne ekonomije niskih zarada, kao i balkanskog nacionalizma i ratova - sistema u kojem se rad nije isplatio i nije se ni podsticao. Obeshrabreni, mladi su odlazili u talasima. Nakon dugo godina krenuli smo da mijenjamo taj model sprovodivši niz uspješnih reformi, pokazujući da ekonomija može da bude tema broj 1 u crnogorskoj politici. Takođe, shvatili smo da su najbitniji resurs naše države - naši ljudi. Pojedine zemlje su olako shvatale gubitak tog resursa ulazeći u EU, gorko se kajući kasnije kada su pojedine izgubile preko 20% svog stanovništva. Nećemo dozvoliti da se takav egzodus desi nama i da zasjeni sav benefit EU integracija", saopštio je Spajić.
Podsjeća da je juče u parlamentu usvojen set zakonskih izmjena kojima Crna Gora ispunjava "sva završna mjerila" iz IBAR procesa: "za samo dvije godine, od nule do praktično sto odsto, završavajući tehnički dio posla pristupanja EU".
"Ubrzane ekonomske reforme i jačanje vladavine prava daju prve rezultate i snažan ekonomski rast u drugom kvartalu. Uzimajući u obzir informacije da je Evropska komisija našoj zemlji dosad odobrila oslobađanje ukupno 89,3 miliona eura iz Plana rasta, da bilježimo sjajnu sezonu sa turistima iz čitavog svijeta, kao i da je najavljena ekspanzija reputabilnih domaćih i stranih kompanija imamo dodatne razloge za optimizam. I dok u Briselu ubrzano zatvaramo poglavlja, u Crnoj Gori otvaramo nova. Ona koja donose evropski standard i evropske ekonomske benefite, čak i prije formalnog ulaska u Evropsku uniju", kazao je on.
Spajić je kazao da su se stekli uslovi da se, od početka naredne godine, zarade u Crnoj Gori obračunavaju prema obavezujućim kriterijumima vladinog programa "Euro model".
"Ovaj inovativni program garantuje da će minimalna neto zarada radnika koji ima osnovno obrazovanje i niže iznositi 1.000 eura, oni koji imaju srednje obrazovanje primaće najmanje 1.250 eura, dok će zaposleni sa visokim obrazovanjem mjesečno dobijati minimalnu neto platu od čak 1.400 eura", pojasnio je.
"Istovremeno, dolazi do značajnog rasta zarada koje su iznad minimalne, od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas - zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade. Konkretno: poslodavac koji danas za neto zaradu od 1.600 eura izdvoji 1.980 eura, od januara sa istim izdvajanjem radnik prima 1.870 eura. Kako? Vlada će ići korak dalje u smanjenju poreskog opterećenja na rad - omogućavajući i poslodavcima da izađu iz reforme kao pobjednici. Zadrzaće zadovoljne radnike, uz prosperitet jedinstvenog trzišta EU i pristupa EU fondovima", pojasnio je.
Kazao je da će se dodatno povećanje desiti i kada socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta jednako primijeni na javni i privatni sektor. U tom slučaju, ističe, data neto zarada bi prešla 2.000 eura.
"Na ovaj način, plate rastu svima - i u privatnom i u javnom sektoru, i onima sa minimalnim, i onima sa prosječnim i višim zaradama. Prema obračunima programa, više od 250 hiljada zaposlenih bilo bi obuhvaćeno povećanjem, a procentualno najviše onima koji su najugroženiji", kazao je premijer.
Naglasio je i da će se penzije od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada: "Aprilske prosječne penzije najzad će porasti preko 600 eura, a minimalna penzija će značajno preći cifru od 500 eura. I da budem sasvim jasan, ovo važi za sve penzionere. A već u decembru ove godine, ne čekajući 2027, svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu".
Spajić je kazao i kako želi odgovoriti na pitanje "ko i kako sve to plaća".
Rekao je da je reforma pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, "očekivanim povratkom dijaspore", rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje "ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase". Dodatni prihod države, ističe, predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
"U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine tj, one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije", dodao je premijer.
Kazao je da znaju koji izazovi predstoje: "uvezena inflacija pretežno zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom Istoku, rast cijena energenata i hrane, te i dalje nepredvidiva geopolitička situacija". Upravo zato je, kako je rekao, "Euro model" neophodna reforma, jer subvencije i prodajne akcije imaju kratak rok, a otporna struktura zarada i poreza "ostaje trajni odbrambeni mehanizam".
"Euro model je prije svega moderni ekonomski program i odgovor na pozive socijalnih partnera i zaposlenih, ali i nadpolitička inicijativa koja mora biti vezivno tkivo svih struktura koje žele dobro Crnoj Gori", poručio je predsjednik Vlade.
Kazao je da "sve analize" pokazuju da će u Crnoj Gori, na ovaj način, za vrlo kratko vrijeme prosječna neto zarada porasti sa sadašnjih oko 1.000 na više od 1.400 eura – što je više nego u Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj, a u našem regionu, kako je rekao, "zdravu konkurenciju imamo samo u Hrvatskoj, sa kojom ćemo ubrzo i formalno biti u evropskom društvu najboljih".
"I na kraju jedna poruka, za one koje će najava ove reforme zateći u Minhenu, Beču, Dablinu, Cirihu ili Čikagu, više ne morate birati između porodice i pristojnog života. Vratite se. Crna Gora vas čeka. Vrijeme je za život po Euro modelu", poručio je Spajić.
( B.H. )