Traže kvorum za Mandića ili ne „mirišu” predlog: Zašto nije počeo proces izmjene Ustava u vezi sa provjerom integriteta

To što je prekjuče u parlamentu izostala većina za otpočinjanje procesa nove izmjene Ustava, uvođenjem provjere integriteta prije ulaska u Vladu, iz vlasti objašnjavaju tvrdnjom da opozicija nije htjela da pruži podršku ukoliko se ne garantuje kvorum za sjednicu na kojoj će se glasati o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića, dok iz opozicije negiraju te navode, poručujući da je razlog nezadovoljstvo predloženim rješenjem za promjenu najvišeg pravnog akta.

Na prekjuče otvorenoj sjednici vanrednog zasjedanja Skupštine, za usvajanje dnevnog reda glasalo je 45 poslanika vlasti i predstavnik opozicione Ujedinjene Crne Gore Danilo Jokić. Iako su bili u sali, za usvajanje dnevnog reda na kom su bile izmjene Ustava nije glasalo osam parlamentaraca opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), kao ni šef poslaničkog kluba Evropskog saveza Boris Mugoša. Da je sjednica, nakon otvaranja, nastavljena, i da je njih devet glasalo “za”, proces promjena Ustava mogao bi da počne.

“Kao što vidite iz samog glasanja - nemamo dvotrećinsku većinu neophodnu za izmjene Ustava, a imamo u najavi dodatne razgovore između predstavnika Vlade, parlamentarne većine i opozicije... Ja sada dajem pauzu, a o nastavku ćete biti obaviješteni...”, rekao je Mandić na sjednici.

Na pitanje zašto nije bilo većine, izvor “Vijesti” iz jedne vladajuće partije kazao je da opozicija traži da vlast obezbijedi kvorum za sjednicu zakazanu za naredni četvrtak (24. septembar), na kojoj će se raspravljati o smjeni Mandića.

U javnosti se već neko vrijeme spekuliše da vladajuća većina razmatra da uskrati kvorum za tu sjednicu, kako bi “sačuvala” Mandića.

Upitan da li zna kad će se održati razgovori koje je prvi čovjek Skupštine pominjao na plenumu, sagovornik je odgovorio “ne zna sa sigurnošću, ali da pretpostavlja da će se taj proces ubrzati”.

DPS je početkom septembra predložio razrješenje Mandića, jer je čelnik najvišeg zakonodavnog doma uputio saučešće povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Ta inicijativa će, prema dosad javno saopštenim stavovima, imati podršku 38 poslanika.

Za njegovu smjenu nije potrebna apsolutna većina (najmanje 41 glas od ukupno 81), već većina prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine ukupnog broja njih. Međutim, to ne znači da 38 najavljenih glasova garantuje “pad” Mandića - jer će broj “ruku” potreban za razrješenje zavisiti od toga koliko će skupštinara biti u plenarnoj sali - ali značajno povećava šanse za to. Zasad su tri glasa potrebna za apsolutnu većinu, koja bi garantovala smjenu Mandića.

Izvor redakcije iz opozicije tvrdi da razlog zašto nije bilo većine na prekjučerašnjoj sjednici nema veze s Mandićem, već sa samim predlogom za izmjene Ustava, dodajući da su potrebne konsultacije kako bi se razgovaralo o najboljem rješenju.

“Postoji dosta spornih pitanja, i ustavno-pravnih i suštinskih... Mislim da će se naredne sedmice održati razgovori između predstavnika Vlade, većine i opozicije”, dodao je sagovornik.

Da je razlog izostanka većine bilo rješenje koje je predložila Vlada, a ne smjena Mandića, listu je rekao i drugi izvor iz opozicije.

UKIDANJE DEMOKRATIJE ILI BRANIK KORUPCIJI

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka. Prvo se podnosi i usvaja predlog za promjenu tog akta, zatim slijedi izrada nacrta amandmana, a završna faza je izglasavanje predloga. Za “štrikiranje” svake od tih stavki potrebna je podrška 54 skupštinara.

Vlast i opozicija nedavno su izmijenili Ustav u dijelu koji se tiče sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta, te nezavisnosti Centralne banke.

Što se tiče predloga za provjeru integriteta, njime je planirano da šef države predlaže mandatara za sastav Vlade nakon sprovedene provjere integriteta, u roku od 30 dana od konstituisanja Skupštine, te da za mandatara ne može biti predložena osoba koja ne ispunjava uslove provjere integriteta. Isto bi trebalo da važi i za buduće članove izvršne vlasti.

Akt kojim je detaljnije propisano kako se vrši provjera integriteta je Zakon o Vladi, koji se (u formi predloga) sedam mjeseci nalazi u “fioci” parlamenta.

Predlogom tog propisa predviđeno je da se postupak provjere integriteta vrši popunjavanjem upitnika i davanjem izjave na propisanom obrascu, kao i da te podatke provjeravaju Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i organ uprave nadležan za naplatu poreza. Propisano je i da kandidat za mandatara upitnik i obrazac dostavlja predsjedniku, koji to bez odgađanja šalje nadležnim organima koji imaju rok od tri radna dana da proslijede mišljenje o tačnosti podataka.

Predlog za izmjenu Ustava nije naišao na odobravanje svih poslanika, naročito onih iz opozicionih klupa.

Šef DPS-a Danijel Živković ocijenio je na sjednici parlamenta krajem avgusta da bi provjera integriteta “potpuno ukinula sistem podjele vlasti i demokratiju”, navodeći da se (u pravni sistem) ne mora po svaku cijenu uvoditi nešto što je nametnuto sa strane, a predstavljeno kao superiorno rješenje.

“Sad hoćemo da se pravimo veći papa od pape, da uvodimo neka pravila koja nemaju blage veze s pravnim, političkim i društvenim sistemom Crne Gore...”, naveo je on.

Sa Živkovićem je tada bio saglasan i lider opozicione Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je upitao da li će provjera integriteta biti korišćena za eliminisanje političkih protivnika.

“Neće to proći ni premijer (Milojko) Spajić, ni pola Vlade... ili će ga proći? Da znamo da ne idemo na izbore ako nećemo proći taj integritet...”, prokomentarisao je Knežević.

Komentarišući te izjave, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica je rekao “Vijestima” da su takve tvrdnje pravno i politički potpuno promašene, te da je Crna Gora, upravo zato što takav mehanizam nije postojao - bila potonula u sistemsku korupciju.

“Potpuno je neosnovana i primjedba da se provjera integriteta može koristiti za eliminisanje političkih protivnika, jer se ona neće zasnivati na nečijem političkom mišljenju ili ideološkom stanovištu”, naveo je on tada.

( Balša Rudović )