Bab el-Mandeb: Kako su Huti dospjeli do saudijske strateške Ahilove pete

Pokret Ansar Alah (Božji partizani) zauzeo je veći dio jemenske obale na zapadnom Crvenom moru. Prodor je usledio svega nekoliko nedelja pošto su Huti najavili pomorsku blokadu protiv „saudijskog neprijatelja“

891 pregleda0 komentar(a)
Foto: Mohammed Hamoud/Getty Images

Više od decenije saudijskih vojnih, diplomatskih i ekonomskih napora srušilo se za samo nekoliko dana početkom septembra 2026, kada su se snage lojalne jemenskoj međunarodno priznatoj vladi raspale pred munjevitom ofanzivom Huta.

Pokret Ansar Alah (Božji partizani) zauzeo je veći deo jemenske obale na zapadnom Crvenom moru, prodrevši sve do moreuza Bab el-Mandeb, strateškog prolaza između Crvenog mora i Adenskog zaliva.

Postao je najvažnija ruta za izvoz nafte i trgovinu za Saudijsku Arabiju otkako je Iran krajem februara zatvorio Ormuski moreuz.

Prodor je usledio svega nekoliko nedelja pošto su Huti najavili pomorsku blokadu protiv „saudijskog neprijatelja“.

Sledili su ih napadi raketama i dronovima po saudijskim gradovima i energetskoj infrastrukturi, baš kao i udari za koje su odgovornost preuzele iračke milicije koje uživaju podršku Irana.

Situacija je kao noćna mora koja se ostvarila, kaže Aziz Algašijan, iz Zalivskog međunarodnog foruma u Rijadu.

„Ekonomska žila kucavica Saudijske Arabije, konkretno za izvoz nafte, žestoko je narušena“, kaže on za BBC.

„Teško je zamisliti bilo šta ozbiljnije od toga", dodaje.

Posle ograničenja u Ormuskom moreuzu, Saudijska Arabija se sve više oslanjala na Cevovod za sirovu naftu Istok–Zapad kako bi je prevozila do luke Janbu na Crvenom moru.

A i do 80 odsto saudijskog izvoza sirove nafte namenjeno je azijskom tržištu, prema Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), pretvorivši Bab el-Mandeb u prolaz od strateški kritične važnosti.

Ali u protekle dve nedelje, snage Huta zauzele su vladine položaje u gradovima Moka i Dubab, blizu moreuza i uspostavile kontrolu nad strateškim ostrvom Perim, u srcu prolaza.

Huti su već kontrolisali veliki deo severnog Jemena, duž saudijske granice, kroz administraciju smeštenu u prestonici Sani.

Kraljevstvo je 2015. formiralo Koaliciju za povratak legitimiteta u Jemenu.

Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom izvela je hiljade vazdušnih napada, ubivši desetine hiljada ljudi, prema Ujedinjenim nacijama (UN) i izazvavši kritike širom sveta.

Džozef Bajden, tadašnji predsednik SAD, obustavio je 2021. američku pomoć ofanzivnim operacijama u Jemenu, među njima i srodnu prodaju oružja.

U borbama je navodno stradalo više od 150.000 ljudi i pokrenulo humanitarnu katastrofu, sa 4,8 miliona raseljenih i 19,5 miliona, što je polovina stanovništva, kojima je bila potrebna neka vrsta pomoći.

Godine relativnog mira usledile su posle primirja iz 2022. godine, ali najnovija ofanziva Huta pokazuje sve veće vojne i organizacione sposobnosti ove grupe.

„Ono što vidimo danas nije samo pokret koji je iskusan, disciplinovan i organizovan, već pokret koji koristi i naprednu tehnologiju kao što je veštačka inteligencija i za slanje poruka i za biranju ciljeva“, kaže Elizabet Kendal sa Univerziteta u Kembridžu za BBC Njuz.

Pogledajte video o morskom tesnacu Bab el-Mandeb

Saudijski i američki zvaničnici optužuju Iran za krijumčarenje oružja kao što su dronovi, krstareće i balističke rakete do Huta, kršeći embargo UN-a na oružje.

Iran negira da je slao oružje Hutima, rekavši da ih podržava samo politički.

Iran je pomogao Hutima da izgrade fabrike za pravljenje dronova u Jemenu, prema italijanskom Institut za međunarodne političke studije.

Huti su dobili i vojne savete i podršku od libanske islamističke grupe Hezbolah, kaže američki Centar za borbu protiv terorizma, sa vojne akademije Vest Point.

Sami Huti odbacuju sugestije da slede bilo kakvu iransku agendu.

Njihov prodor do Bab el-Mandeba ojačao regionalnu poziciju Teherana, kaže Farea al-Muslimi, iz Kraljevskog instituta za međunarodne poslove Četam hausa (Chatam House).

„Iran sada poseduje jače poluge u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama nego ranije“, dodaje.

Ali Kendal za BBC ukazuje da „čak i bez podrške Irana, očekuje od Huta da nastave da rade ono što rade."

„Oni imaju vlastite motivacije i ciljeve.

„U ovom trenutku deluju kao da se vrte oko novca, poluge, uticaja i, na kraju, političkog priznanja.

„Huti ne bi mogli da operišu na ovom nivou bez iranskog oružja, obuke i obaveštajnih podataka, ali je nejasno da li Iran ima direktnu komandu i kontrolu nad njima", dodaje.

Mohammed Huwais / AFP via Getty Images

Bajdenova administracija uklonila je Hute sa američke liste Stranih terorističkih organizacije manje od mesec dana pošto je stupila na vlast u januaru 2021.

Ali je Donald Tramp, ponovo preuzevši Belu kuću u januaru 2025, obnovio tu kategorizaciju.

Vašington je održao direktne pregovore sa Hutima oko najnovijeg razvoja događaja u Jemenu, otkrio je nedavno američki potpredsednik Džej D Vens.

Amerika je bila zabrinuta zbog zauzimanja ostrva Perim i pomno prati sve događaje, dodao je.

Vensova izjava usledila je posle Trampovog saopštenja da su Huti tražili od Vašingtona da ne interveniše u Jemenu, insistirajući da ne žele vojni sukob sa SAD.

Bred Kuper američi admiral i komandant Centralne komande SAD-a, boravio je 14. septembra u Saudijskoj Arabiji i susreo se sa prestolonaslednikom Muhamedom bin Salmanom.

Salman je dvaput razgovarao sa Trampom, tražeći od njega da odobri vojne udare na Hute, što je bio zahtev koji je ovaj odbio, citirao je CNN izvore.

„Ovo najbolje ilustruje saudijsko nezadovoljstvo vlastitim bezbednosnim odnosom sa Amerikom“, kaže Algapijan za BBC.

„Saudijci su svesni da ne mogu da se oslone samo na njih.“

Rijad nastavlja da ističe ono što opisuje kao vlastito legitimno pravo da brani suverenitet, stanovnike i vitalne interese.

A Huti optužuju Saudijsku Arabiju za desetine vazdušnih napada na ciljeve u Jemenu poslednjih dana.

Houthi Media Center via Getty Images

Najnovija operacija Huta ne ugrožava međunarodni brodski saobraćaj i prestaće čim se ukine ono što opisuju kao saudijsku blokadu Jemena i zaustave napadi na zemlju, ukazao je Muhamed Abdulsalam, njihov portparol.

„Međunarodna plovidba i trgovina u Crvenom moru i Bab el-Mandebu ostaju bezbedni i u savršenom redu“, dodao je on.

„Huti su veoma pažljivi u njihovim porukama zato što ne žele da privuku koordinisanu međunarodnu vojnu kampanju protiv sebe.

„Za sada, usmeravaju veći deo neprijateljstva protiv Saudijske Arabije", kaže Kendal za BBC.

Tokom američko-izraelskog rata protiv Irana, Saudijska Arabija je gađana desetinama iranskih raketa i dronova.

Čak i posle krhkog primirja, saudijski zvaničnici kažu da su napadi nastavljeni i da su ih izvodili pripadnici grupa koje podržava Iran.

Operisale su sa iračke teritorije, baš kao i Huti, tvrde Saudijci.

A 11. septembra, saudijsko Ministarstvo za energetiku privremeno je obustavilo operacije pošto su dronovi za koje se veruje da su bili lansirani iz južnog Iraka udarili Cevovod sirove nafte Istok-Zapad.

Saudijska Arabija se sada suočava sa izuzetno složenom dilemom.

Vojna reakcija protiv Huta ne garantuje uspeh imajući u vidu iskustva sa sukobom iz 2015-2022. godine.

Ona bi zahtevala regionalnu i međunarodnu podršku koje trenutno nema i mogla bi da obuhvati značajne rizike, naročito sa sofisticiranim raketnim i dronskim sposobnostima za koje se veruje da ih Huti poseduju.

„Topografija Jemena, njegove antropološke i društvene karakteristike, teško naoružana priroda, slabe državne institucije i odsustvo bilo kakvog jakog, dominantnog unutrašnjeg saveznika, čine bilo kakvu vojnu misiju u Jemenu teškom, ako ne i nemogućom, bilo da je izvedu Saudijska Arabija ili neko drugi“, kaže al-Muslimi za BBC.

Ali ako ne reaguju, Saudijska Arabija bi mogla da ostane ranjiva na buduća iznuđivanja ili napade milicija i regionalnih aktera.

„Saudijci se osećaju više prenapregnuto nego izolovano.

„Mi smo deo regiona koji se suočava sa mnoštvom kriza istovremeno. Požari gore na nekoliko frontova istovremeno, a pokušaj gašenja svakog od njih istovremeno izuzetno je teško", kaže Algašijan za BBC.

Dok saudijska diplomatija traži međunarodnu podršku kao protivtežu onome što doživljava kao sve veću pretnju Huta jednom od najvažnijih pomorskih koridora na svetu, borci Ansar Alaha nastavljaju da utvrđuju položaje na ulazu u Crveno more.

Rijad se sve više brine da bi odlaganje bilo kakvog delanja danas moglo da učini bilo kakvo delanje sutra nemogućim.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk