NVO i aktivisti osudili izjave Đeljošaja i Camaja: Ratni zločin nema nacionalnost, individualna krivica nije kolektivna

Grupa nevladinih organizacija (NVO) i građanskih aktivista oštro je osudila izjave potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja i potpredsjednika Skupštine Nikole Camaja kojima su, kako su ocijenili, relativizovali prvostepenu presudu Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.

"Funkcije koje Đeljošaj i Camaj obavljaju imaju najveću težinu jer predstavljaju lice Crne Gore. Svojim neprimjerenim izjavama pridružili su se predstavnicima vladajuće većine iz drugih partija koji takođe negiraju ratne zločine, glorifikuju zločince i potkopavaju poštovanje vladavine prava. Takođe, indukovali su talas sličnih izjava drugih javnih funkcionera iz svojih političkih grupacija", navodi se u saopštenju koje potpisuje 48 NVO i građanskih aktivista.

Oni su poručili da je nezavisno pravosuđe temelj svakog demokratskog društva i međunarodnog pravnog poretka, te da odluke sudova, uključujući i one koje se odnose na pripadnike naroda kojem funkcioner pripada ili ih politički predstavlja, se moraju poštovati kao rezultat pravnog procesa zasnovanog na dokazima, a ne ocjenjivati kroz prizmu etničke ili političke pripadnosti.

"Javni funkcioner koji prvostepenu utvrđenu individualnu odgovornost za ratne zločine poistovjećuje sa cijelim narodom ne štiti interese građana koje predstavlja, već potkopava povjerenje u pravni sistem i šalje opasnu poruku da odnos prema zločinu može zavisiti od toga ko ga je počinio. Podsjećamo da presuda, dok ne postane pravosnažna, ostaje predmet žalbenog postupka i da optuženi uživaju pravo na dalju pravnu odbranu. Međutim, pravo na žalbu i pretpostavka nevinosti do pravosnažnosti nikada ne smiju biti zloupotrijebljeni kao izgovor za javno negiranje legitimiteta suda, blaćenje pravosudne institucije ili slavljenje osuđenih kao heroja", navodi se u saopštenju.

Potpisnike posebno zabrinjava što ovakve izjave dolaze od nosilaca najviših državnih funkcija u Crnoj Gori.

"One se ne mogu svesti na izraze lične žalosti pojedinca, kako se pokušavaju predstaviti, jer ih iznose zvaničnici čije riječi imaju posebnu institucionalnu i političku težinu. Takve poruke nijesu u skladu sa obavezom Crne Gore da u završnoj fazi evropskih integracija dosljedno afirmiše vladavinu prava, individualizaciju odgovornosti i poštovanje odluka nacionalnih i međunarodnih sudova. Zbog svega navedenog ponovo pozivamo Vladu Crne Gore i predsjednika Vlade Milojka Spajića da i oko ovog pitanja zauzme jasan, institucionalan i principijelan stav. Crna Gora ne može imati odnos prema presudama zasnovan na etničkoj pripadnosti osuđenih", stoji u saopštenju.

Podsjeća se i da iza svake presude za ratne zločine stoje konkretne žrtve i njihove porodice, čije pravo na istinu i pravdu ne smije, kako se navodi, biti zasjenjeno dnevnopolitičkim reagovanjima.

NVO i aktivisti koji stoje iza ovog saopštenja poručili su da ostaju dosljedni principu da ratni zločin nema nacionalnost i da se individualna krivica ne može pretvarati u kolektivnu.

"Nama nijedan počinilac nije 'naš', a svaka žrtva jeste", zaključuje se u saopštenju koje potpisuju:

1. Dina Bajramspahić

2. Centar za građansko obrazovanje (CGO)

3. Akcija za ljudska prava (HRA)

4. Juventas

5. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)

6. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro

7. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)

8. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje

9. Sigurna ženska kuća

10. Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG)

11. 35mm

12. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca”

13. Multimedijal

14. Fond za progresivne politike

15. Građanska inicijativa 21. maj

16. Centar za demokratsku tranziciju (CDT)

17. Crnogorski PEN centar

18. Antifašisti Cetinja

19. Husein Paša - Pljevlja

20. Crnogorski ženski lobi

21. Mogul

22. Bonum

23. Prima

24. Centar za ženska prava (CŽP)

25. Aktivna zona

26. Spektra

27. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)

28. Ikre Rožaje

29. Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“

30. Ipso Facto

31. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA

32. Ženska akcija

33. Udruženje LBTQ žena “Stana”

34. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)

35. Jovana Marović

36. Paula Petričević

37. Biljana Maslovarić

38. Sabina Talović

39. Danijel Kalezić

40. Emir Pilav

41. Almedina Dodić

42. Milena Bešić

43. Nikoleta Đukanović

44. Dušan Pajović

45. Milica Kankaraš Berber

46. Goran Đurović

47. Nataša Nelević

48. Vesna Rajković Nenadić

( S.S. )