Deficit raste do milijarde, nema analize kako se pokriva: Vladin set zakona pred izbore bez dokaza da je to održivo

Izmjene seta ekonomskih zakona za sprovođenje Vladinog programa “Euro model” mogle bi stvoriti novu rupu u budžetu na godišnjem nivou od 650 do 700 miliona eura, odnosno sa dosadašnjim deficitom od oko 300 miliona, mogući nedostatak bio bi oko milijardu eura koji bi izvršna vlast morala da pokrije iz drugih prihoda kroz povećanje dažbina, preusmjeravanjem novca iz opštinskih u državnu kasu, bolju naplatu prihoda, zaduženja...

Suština ovog modela čiji je predlagač premijer Milojko Spajić podrazumijeva rast minimalne zarade od Nove godine za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura. Uz to, planirano je i usklađivanje penzija od 2027. četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.

Premijer Spajić je poručio da ako socijalni partneri (Unija poslodavaca - UPCG i sindikati) podrže povećanje koeficijenta za obračun plata i za privatni i javni sektor neto plata bi prešla 2000 eura.

Set od šest zakona (izmjenama zakona o finansiranju lokalne samouprave, porezu na dobit pravnih lica, o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, porezu na dohodak fizičkih lica, penzijskom i invalidskom osiguranju i izmjeni i dopunama Zakona o radu) koji treba da donese veće plate i penzije utvrđen je na Vladi elektronskim putem u četvrtak bez podrške ministra finansija Novice Vukovića čiji resor, prema nezvaničnim informacijma “Vijesti” nije učestvovao u pripremi ovih predloga zakona.

“Na portal Vlade materijale je postavio Generalni sekretar Dragoljub Nikolić, a predložio ih je Spajić”, potvrđeno je “Vijestima” iz više izvora.

U dokumentaciji koja je objavljena nakon sjednice Vlade nema RIA obrasca (izvještaj o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa), kao ni mišljenja Ministarstva finansija.

Ministarstvo finansija nije juče odgovorilo na pitanja “Vijesti” koji su razlozi zbog kojih Vuković nije glasao za ove predloge zakona, da li je ovaj Vladin resor na bilo koji način bio uključen ili konsultovan u izradi ovih predloga zakona, koji će biti dalji potezi ministra finansija i da li se može očekivati ostavka.

Pitanja bez odgovora su i hoće li se ovo povećanje finansirati iz kreditnog zaduženja, koliko će novca za veće plate i penzije trebati državi, a koliko privatnom sektoru, koliko trenutno zaposlenih u Crnoj Gori pripada svakoj od tri kategorije za koje su najavljene minimalne neto zarade i koliko će budžet i Fond PIO dodatno koštati najavljeno usklađivanje penzija četiri puta godišnje od 2027. godine.

Rupa od 430 miliona za doprinose

Ni za jedan predlog zakona nema analize fiskalnog uticaja, nisu bili na javnoj raspravi, niti su o njima bili upoznati socijalni partneri - sindikati i poslodavci. Tako da nije jasno kako će Vlada nadoknaditi uvećani deficit zbog ukidanja doprinosa, povećanja plata, penzija i socijalnih naknada.

U obrazloženjima predloga zakona Vlada navodi da će naredne godine deficit biti veći od granice od tri odsto BDP-a, ali ne navodi koliko veći. U svakom predlogu ovih zakona se obrazlaže da je cilj povećanje plata i penzija, ali bez dokazivanja da je to održivo.

Izmjenama zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Vlada predlaže da doprinosi za penziono osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti budu po nula odsto. Prema budžetu za ovu godinu, prihod od doprinosa za PIO iznosi 400 miliona eura, a od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti još 30 miliona. Ovim predlogom država u narednoj godini ne bi imala te prihode.

Predloženim izmjenama zakona o radu povećava se minimalna zarada, pa će za radna mjesta gdje je potrebna školska sprema niža od srednje škole (I i II stepen) iznositi 1.000 eura, sa srednjom školom (III i IV stepen) 1.250 i sa visokim obrazovanjem (od VI stepena na više) 1.400 eura. Do sada je minimalac za radna mjesta sa stepenom stručne spreme od I do V bio 600 eura, a za visoku spremu 800 eura. Odnosno, minimalne zarade bi bile povećane od 60 odsto (sa 600 na 1.000 eura) do 108 odsto (sa 600 na 1.250 eura). Oni koji imaju radna mjesta sa visokom stručnom spremom, a zarade od 1.400 eura i više, mogu računati na povećanje zarade za oko 10 do 12 odsto samo po osnovu ukidanja doprinosa, odnosno njihovog prebacivanja iz bruto u neto iznos.

Za penzije i socijalu do 150 miliona

Prema informacijama “Vijesti”, prosječne neto zarade u javnoj upravi koja se finansira iz državnog budžeta za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom iznose od 600 do 700 eura, a sa visokom stručnom spremom od 800 do 1.000 eura, što zavisi od radnog mjesta i granskog kolektivnog ugovora. Sagovornik “Vijesti” kazao je da bi prema ovim najavama iz predloga zakona, prosječno povećanje zarada u javnoj upravi moglo bi iznositi oko 25 odsto. Odnosno, sadašnji trošak od 600 miliona za neto zarade iznosio bi oko 750 miliona eura ili 150 miliona više.

Ovo povećanje minimalnih zarada moglo bi da utiče na rast prosječne bruto zarade za oko 20 odsto, što bi prema formuli za usklađivanje penzija značilo njihovo povećanje za oko 15 odsto. Odnosno, minimalna penzija od 450 eura bi mogla biti povećana na 517 eura, a prosječna od 550 na 632 eura. Na taj način bi ukupni godišnji budžet za sve penzije bio povećan sa sadašnjih 830 miliona na oko 960 miliona eura ili za 130 miliona.

Povećanje prosječne zarade vodilo bi usklađivanju dijela socijalnih naknada za 10 do 15 odsto, odnosno povećanju budžeta za te namjene za oko 25 do 30 miliona eura.

Odnosno, kada se sve podvuče, država zbog ukidanja doprinosa gubi prihode od 430 miliona eura, dok istovremeno ima rast troškova za plate, penzije i socijalu za oko 310 miliona eura. Država u ovom obračunu štedi jedino na ukinutim doprinosima koje bi uplaćivala svojim zaposlenim, što je moguća ušteda od oko 70 miliona eura. Tako da je svim ovim mjerama moguće povećanje deficita za oko 670 miliona eura. Očekivani redovni deficit u ovoj godini predviđen je na iznos od 280 miliona eura.

Vlada očekuje da će ovaj minus smanjiti uvođenjem više stope na porez na dobit kao i kroz izmjene zakona o finansiranju lokalne samouprave gdje će država manje novca od poreza na dohodak, nekretnine i motorna vozila i naknada od igara na sreću, proslijeđivati opštinama a više zadržavati za sebe. Izvori “Vijesti” iz Vlade kazali su da su ministri ekonomije, javne uprave i regionalnog razvoja Nik Đeljošaj, Maraš Dukaj i Ernad Suljević izdvojili mišljenje na izmjene i dopune zakona o finansiranju lokalne samouprave.

Plan je da se ukine srednja stopa poreza na dobit od 12 odsto, koja je važila na iznose od 100.000 eura do million i po, pa će se ti iznosi oporezovati po većoj stopi od 15 odsto. Razvijene opštine s primorja i centralne regije do sada su dobijale 40 odsto poreza na dohodak, a sada se taj procenat smanjuje na 30 odsto. Opštine sjevernog regiona kao i Tuzi i Zeta dobijale su 89 odsto ovog poreza a sada će 66 odsto. Egalizacioni fond za razvoj opština do sada je dobio cijelu naplatu poreza na motorna vozila, a sada će 75 odsto, od poreza na nepokretnosti će umjesto 20 odsto dobijati 15 odsto, a od naknada za igre na sreću će umjesto 40 dobijati 30 odsto.

Nadaju se većoj potrošnji

U Vladi se nadaju i da će povećanje zarada i penzija uticati na veću potrošnju građana, pa bi država više novca prihodovala i kroz povećanje naplate poreza na potrošnju (PDV i akcize), kao i kroz rast ekonomije, i da bi time u potpunosti bio nadoknađen gubitak od ukidanja doprinosa za penzijsko osiguranje.

Cijeli set zakona nema analizu fiskalnog uticaja, pa nije navedeno koliko Vlada tačno očekuje prihoda od više stope poreza na dobit i kroz niža preusmjeravanja poreza opštinama. To nije navedeno ni u samom obrazloženju predloga ovih zakona.

Prema budžetu za ovu godinu, država je ukupno od poreza na dobit planirala prihod od 240 miliona eura, a od poreza na dohodak 120 miliona. Tako da bi naplata ovih poreza morala biti značajno veća da bi se nadoknadio gubitak od ukidanja doprinosa.

Kroz predložene izmjene zakona o porezu na dohodak građana postojaće dvije stope - do 700 eura nula odsto (kao i do sada), a preko 700 eura jedinstvena stopa od devet odsto. Do sada se stopa od devet odsto odnosila na dio zarade od 700 do 1.000 eura, a iznos preko hiljadu je oporezovan sa 15 odsto, koja se sada ukida.

Nišić bez komentara

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić nije odgovorila na pitanja “Vijesti” da li je njen resor predložilo Vladi izmjene i dopune Zakona o radu i o penzijsko i invalidskom osiguranju, da li su u procesu izrade zakona konsultovani ostali članovi Socijalnog savjeta i kakav je njihov stav po ovom pitanju. Pitanja bez odgovora su i šta je RIA studija u vezi sa ovim izmjenama zakona pokazala i šta je Ministarstvo finansija u mišljenju na ove predloge zakona navelo.

Iz Unije slobodnih sindikata (USS) “Vijestima” su kazali da razumiju interesovanja u vezi sa “Euro modelom”, ali da neće davati izjave prije nego što se održi sastanak radne grupe za Opšti kolektivni ugovor, koji je zakazan za ponedjeljak.

“Najava u vezi s povećanjem minimalnih zarada je izazvala ogromnu pažnju i zabrinutost privrede. Radimo na organizaciji hitnog sastanka sa premijerom na kojem će privreda moći da dobije odgovore u vezi sa najavljenim programom”, poručili su iz Unije poslodavaca (UPCG).

Iz Privredne komore (PKCG) su “Vijestima” zvanično kazali da nijesu bili konsultovani niti uključeni u proces pripreme najnovijih izmjena seta zakona koje mogu imati značajan uticaj na poslovanje crnogorske privrede.

“Nakon konsultacija sa privrednicima i detaljnog upoznavanja sa sadržajem i načinom primjene “Euro modela” bićemo u mogućnosti da sagledamo njegove ukupne efekte na poslovanje kompanija, njihovu konkurentnost i održivost. Ono na šta Privredna komora kontinuirano ukazuje, a što želimo posebno da naglasimo i ovom prilikom, jeste potreba za većom predvidljivošću poslovnog ambijenta i pravovremenim, suštinskim dijalogom sa privredom tokom pripreme propisa i ekonomskih mjera. Podsjećamo da održivi rast životnog standarda mora počivati na rastu produktivnosti i konkurentnosti ekonomije”, kazali su iz PKCG.

Iz ove organizacije su pojasnili da kada rast zarada nije praćen odgovarajućim rastom produktivnosti i efikasnosti, troškovi poslovanja rastu brže od kapaciteta kompanija da stvaraju novu vrijednost, što dugoročno može ograničiti konkurentnost, odnosno investicije, zapošljavanje i dalji rast zarada.

“PKCG ostaje posvećena dijalogu sa donosiocima odluka i zastupanju interesa privrede, sa ciljem da se ekonomske politike kreiraju na osnovu kvalitetnih analiza, pravovremenih konsultacija i realnih potreba kompanija koje posluju u Crnoj Gori”, kazali su u PKCG-u.

Najveći resori ćute o mogućim protestima zbog plata

Iz MUP-a, ministarstava zdravlja, prosvjete i javne uprave nijesu stigli odgovori na pitanja “Vijesti” očekuju li moguće proteste u njihovim resorima, ako se uzme u obzir da je najavljena minimalna zarada za NK osoblje (radnike/radnice na održavanju higijene, domare...) 1.000 eura, dok bi za policajce i inspektore bila 1.400 eura, za one koji direktno rade sa pacijentima, posebno srednji medicinski kadar, 1.250 eura, za zaposlene u prosvjeti koji direktno rade sa djecom 1.400 eura, koliko je najavljeno i za načelnike organa u javnoj upravi. U ovim vladinim resorima je najveći broj zaposlenih koji se finansiraju iz državnog budžeta.

Rast minimalca preko 60 odsto bez ekonomskog uporišta

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Maja Baćović upozorila je da najavljeni rast minimalne zarade od preko 60 odsto, u trenutku kada proizvodnja raste oko tri odsto, a produktivnost stagnira ili u pojedinim djelatnostima pada, može snažno povećati troškove poslovanja, podstaći inflaciju i uvoz i ugroziti konkurentnost crnogorske privrede.

Ona je za portal “Bankar” kazala da smatra da bi prije konačne odluke trebalo detaljno sagledati posljedice reforme po kompanije, zaposlenost, javne finansije i eksternu ravnotežu.

Baćović smatra da rast minimalne zarade od preko 60 odsto u periodu kad proizvodnja u Crnoj Gori raste tri a produktivnost stagnira, ili čak i blago pada u nekim djelatnostima, nema uporište u ekonomskoj teoriji, a ni empiriji.

“Iako još uvijek nisu dostupne analize i modeli na bazi kojih je donijeta takva odluka, ono što sa sigurnošću već sad možemo reći je da će troškovi radne snage za sve zaposlene kojima se isplaćuje minimalna zarada u narednom periodu biti veći za najmanje 30 odsto, a moguće i više. Zato nije jedino pitanje da li iza ove reforme stoji razvojno vođenje fiskalne politike, rast kapitalnih rashoda i stabilne javne finansije. Iako je potrebno pažljivo razmotriti uticaj na fiskalne prihode, naročito fond PIO, i fiskalne rashode jer će i zarade u javnom sektoru rasti. Ono što je možda i važnije je da li privreda može da iznese toliko rast zarada”, pita Baćović.

Dodaje da se rast zarada mora prenijeti na troškove poslovanja, pa ne samo da ćemo imati inflaciju, već se, kako kaže postavlja pitanje da li će, uz te više cijene, crnogorski proizvodi i usluge biti konkurentni i na domaćem i na inostranom tržištu.

“Jer ako ne budu, onda će se obim proizvodnje smanjiti, a samim tim i zaposlenost”, upozorava ona.

Takođe, smatra Baćović, treba razmotriti i uticaj na eksternu ravnotežu. Rast zarada će izazvati rast potrošnje, a posledično rast uvoza.

“Da li crnogorska ekonomija, koja je eurizovana, može da izdrži rast uvoza ako znamo da izvoz roba stagnira, izvoz usluga raste umjereno, a strane direktne investicije praktično stagniraju? Svakako, ovako intenzivan rast zarada ima jake efekte na sva tržišta u Crnoj Gori, i sve komponente ekonomskog života. Mislim da bi prije donošenja konačne odluke, trebalo sagledati reformu iz svih uglova, i na kraju i odgovoriti – ko će to sve da plati, i kako će izgledati crnogorska ekonomija dvije godine od danas”, rekla je Baćović za portal Bankar.me.

Vlada da ispoštuje zakonske obaveze

NVO Institut alternativa (IA) uputio je zahtjev za slobodan pristup informacijama kojima su tražili analize procjene uticaja propisa (RIA), izvještaje o sprovedenoj javnoj raspravi i mišljenja ministarstava, za šest zakona utvrđenih na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 17. septembra.

“Prema dostupnim informacijama, javna rasprava izostala je za propise koji neposredno pogađaju sve zaposlene, sve penzionere, sve opštine i cijelu privredu. Ove izmjene nijesu bile predviđene ni Programom rada Vlade za 2026. godinu ni važećom Fiskalnom strategijom, niti Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike koje su nedavno usvojene. Vlada odstupa od sopstvenih planskih dokumenata, a da javnosti nije predočila ni obrazloženje tog odstupanja ni revidirane fiskalne projekcije”, rekao je istraživač javnih politka (IA) Marko Sošić.

Iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pozvali su Skupštinu Crne Gore da ne razmatra set zakona za koji je premijer Milojko Spajić kazao da je sinoć usvojen na sjednici Vlade kako bi omogućio primjenu novog modela obračuna zarada od januara 2027. godine, sve dok Vlada ne sprovede javnu raspravu i ne dostavi procjenu fiskalnog uticaja koju je, kako ističu, po zakonu dužna da dostavi

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )