SAD, Danska i Grenland postigli sporazum o većem američkom vojnom prisustvu

Sjedinjene Države, Danska i Grenland postigli su sporazum kojim se SAD omogućava da uspostave značajno vojno prisustvo na Grenlandu, dok se protivnicima Vašingtona zabranjuje da na ostrvu grade sopstvene baze, izjavio je u petak Donald Tramp.

U objavi na mreži Trut soušal, američki predsjednik je napisao da neprijatelji SAD neće moći da realizuju osjetljive investicije na ostrvu bez odobrenja Sjedinjenih Država i da sporazum nema rok važenja.

„Po mom nalogu, sarađivali smo sa predstavnicima Danske i Grenlanda kako bismo garantovali da će Sjedinjene Države ZAUVIJEK imati punu mogućnost da na Grenlandu učine sve što je neophodno kako bi zaštitile i odbranile bezbjednost Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država“, napisao je Tramp.

Saopštenje dolazi svega nekoliko nedjelja uoči novembarskih međuizbora i predsjedniku daje spoljnopolitički uspjeh kojim može da se pohvali pred biračima, dok duboko nepopularni rat sa Iranom postaje sve veći politički teret za republikance koji pokušavaju da sačuvaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu i Senatu, navodi "Gardijan".

Ranije u petak, Rojters je ekskluzivno objavio da su SAD i Danska blizu postizanja sporazuma koji bi doveo do povećanja američkog vojnog prisustva na Grenlandu, autonomnoj teritoriji Danske, ali bi bio daleko od ostvarenja Trampove dugogodišnje želje da ostrvo pripoji Sjedinjenim Državama.

SAD već imaju gotovo potpuna prava na prelete i stacioniranje vojnih snaga i baza na Grenlandu na osnovu sporazuma iz 1951. godine.

Trampova objava ipak ukazuje na to da je bio zadovoljan ishodom pregovora i da, barem u skorije vrijeme, možda neće ponovo pokretati teritorijalne pretenzije, piše Rojters. Ne iznoseći detalje, rekao je da će SAD uskoro značajno povećati vojno prisustvo na ostrvu, na čijem se udaljenom sjeverozapadu već nalazi jedna baza američkih Svemirskih snaga.

„Ovo je ostvarenje sna za Sjedinjene Američke Države“, napisao je Tramp.

Kabinet danske premijerke Mete Frederiksen saopštio je u petak da će sporazum ojačati bezbjednost u sjevernom Atlantiku i na Arktiku.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen je naveo u saopštenju da sporazum uvažava interese Grenlanda i mjesto tog arktičkog ostrva u međunarodnoj saradnji.

„Ovo je u korist svih nas“, rekao je.

Do petka uveče mnogo toga je i dalje bilo nejasno, uključujući to da li će na osnovu sporazuma biti izgrađene nove američke baze. Trampovim objavama na mreži Trut soušal o pregovorima ili sporazumima često nedostaju kontekst ili konkretni detalji.

Imran Bajumi, bivši zvaničnik Pentagona koji sada radi u Atlantskom savjetu, rekao je da bi bila novina ukoliko bi SAD mogle da grade baze bez odobrenja Grenlanda ili Danske, ali da se, u suštini, „čini da je Vašington mnoge od tih ciljeva mogao da ostvari diplomatijom i dijalogom, bez narušavanja širih odnosa SAD i NATO-a“.

U odvojenom saopštenju, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da sporazum „trajno i u potpunosti“ rješava bezbjednosne brige Vašingtona u vezi sa Grenlandom.

„Grenland će zauvijek biti dio strateške odbrambene zone Sjeverne Amerike, a svaki protivnik biće isključen iz nje i okolnog područja“, napisao je Rubio.

Zvaničnik Stejt departmenta, koji je tražio da ostane anoniman kako bi mogao da govori o konkretnim odredbama, rekao je da sporazum zabranjuje zemljama koje nijesu članice NATO-a da grade baze na Grenlandu i da će samo SAD i njihovim saveznicima biti dozvoljeno da realizuju neprecizirane „osjetljive investicije“.

Zvaničnik je rekao da sporazum SAD-u daje trajna prava pristupa, stacioniranja snaga i preleta, te da bi ostao na snazi čak i ako Grenland postane nezavisan.

Ranije tokom mandata, Tramp je tvrdio da je Sjedinjenim Državama potrebna kontrola nad Grenlandom zbog „ekonomske bezbjednosti“, a vlasništvo i kontrolu nad tom teritorijom opisivao je kao „apsolutnu nužnost“.

Tramp je već dugo pokazivao interesovanje za mogućnost da SAD kupe Grenland. Tokom njegovog prvog mandata, 2019. godine, potvrdio je navode da je od saradnika tražio da ispitaju kako bi Sjedinjene Države mogle da kupe ostrvo, opisujući takav potez kao „u suštini veliki posao sa nekretninama“.

Trampove tvrdnje dodatno su produbile nesuglasice među zapadnim saveznicima, dok je danska vlada u više navrata poručivala da Grenland „nije na prodaju“.

Kada su prošle godine zabrinutost i tenzije zbog Trampovih prijetnji aneksijom dostigle vrhunac, “Gardijan” je objavio da je dansko Ministarstvo spoljnih poslova uvelo „noćno dežurstvo“ kako bi pratilo izjave američkog predsjednika dok Kopenhagen spava.

Na samitu NATO-a u Ankari ranije ove godine, Tramp je ponovo pokrenuo pitanje američkog preuzimanja Grenlanda. Nakon što su se evropske zemlje u više navrata usprotivile toj ideji, zaprijetio je povlačenjem svih američkih oružanih snaga iz Evrope.

Grenland, smješten između SAD i Rusije, ima sve veći strateški značaj za odbranu, a zbog topljenja arktičkog leda postaje i jedno od važnih poprišta geopolitičkog nadmetanja.

( A.Š. )