Bježi od nevolja, trči ka izborima: Šta je pozadina Spajićeve najave o novom povećanju plata i penzija

Odluka Milojka Spajića da novi model povećanja zarada najavi u osjetljivom političkom trenutku - kad više konstituenata njegove vlasti veliča ratne zločince, dok se njegov Pokret Evropa sad (PES) nalazi pod pritiskom jer takve poteze prećutkuje ili na njih nemušto reaguje - pokazatelj je da premijer kroz vraćanje ekonomskim temama pokušava da zamaskira sve veći rascjep u vladajućoj većini, te da su parlamentarni izbori bliži nego što se činilo.

Tako sagovornice “Vijesti” komentarišu političku pozadinu Spajićeve najave ekonomskog programa “Euro model”.

Šef Vlade preksinoć je na “Iks-u” saopštio da će od 1. januara naredne godine minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima s osnovnim i nižim obrazovanjem biti 1.000 eura, za zaposlene sa srednjim obrazovanjem 1.250, dok će minimalna zarada za radna mjesta s visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura. Trenutna minimalna zarada u Crnoj Gori je 600 eura, odnosno 800 za one pozicije za koje se traži fakultetsko obrazovanje.

Programom koji predlaže, a čiji detalji i mehanizmi održivosti nisu poznati, biće, kako tvrdi, obuhvaćeno više od 250 hiljada zaposlenih.

Premijer nije zaboravio ni penzionere, rekavši da će se njihova primanja od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratila rast zarada.

Spajićeve najave “bombastičnog” rasta plata i penzija nisu iznenađujuće, s obzirom na to da je na talasu takvih sličnih programa zasjeo u fotelju prvog čovjeka Vlade. Kroz “Evropu sad 1” i “Evropu sad 2” povećane su minimalne zarade (prvo na 450, pa potom na 600 eura), kao i penzije. Efekti tih poteza bili su i dobri i loši - jer su povećanje zarada pratile i uvećana inflacija, rast cijena namirnica, nekretnina...

Trenutak u kom je Spajić najavio novi rast primanja, otvara pitanje - je li to učinio zbog nemogućnosti da se nosi s posljedicama mlakih odgovora njegove partije na krize u vlasti izazvane veličanjem ratnih zločinaca? Da bi to moglo da bude posrijedi, govore nezvanična saznanja redakcije iz Vlade - da je njen čelnik, navodno, prvobitno planirao da najavu o povećanju zarada obznani u decembru, ali da je, zbog nezgodnog političkog momenta, to morao da uradi sad.

Zbog toga što je uputio saučešće porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, za narednu sedmicu je zakazana sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o smjeni šefa parlamenta Andrije Mandića.

Ulje na vatru dolili su potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i njegov partijski drug, potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj (obojica iz Albanskog foruma), koji su relativizovali prvostepenu osuđujuću presudu bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) zbog ratnih zločina, nazvavši je, između ostalog, sramnom.

Međutim, nije sad samo veličanje ratnih zločinaca problem Spajiću, već i mogući zastoj u pregovorima države sa EU. Iako se očekivalo da ovog mjeseca bude održana međuvladina konferencija s Briselom, na kojoj se zatvaraju poglavlja u pregovorima, nje ipak neće biti, što dovodi u pitanje ostvarivanje obećanja Vlade da će do kraja godine zatvoriti sva poglavlja.

ĐUKANOVIĆ: SPAJIĆ NA SVOME

Za docentkinju na Univerzitetu Donja Gorica Nikoletu Đukanović, tajming Spajićeve odluke teško je posmatrati izvan političkog konteksta i približavanja izbora, posebno imajući u vidu da dolazi u trenutku ozbiljnih kontroverzi i sve vidljivijih razlika unutar vladajuće većine.

Ocijenila je da se premijer ponovo vraća ekonomskim obećanjima, koja su bila centralni element njegovog prethodnog izbornog uspjeha. Prema njenim riječima, očigledno je da računa na političku privlačnost povećanja zarada i da upravo na toj temi želi da gradi poziciju u narednom izbornom ciklusu.

“Međutim, nakon brojnih obećanja koja je davao tokom prethodnih godina, od kojih dio nije realizovan ili nije realizovan na najavljeni način, opravdano je postaviti pitanje kredibiliteta novih najava, njihove održivosti i stvarnih efekata po životni standard”, rekla je ona “Vijestima”.

Đukanović je naglasila da ne treba zanemariti ni komunikacionu dimenziju Spajićeve odluke, dodavši da u trenutku kad se otvaraju ozbiljna pitanja odnosa prema ratnim zločinima, političke odgovornosti i odnosa unutar parlamentarne većine - premijer u prvi plan vraća temu povećanja zarada.

“Time se politička pažnja može preusmjeriti s pitanja na koja vlast duguje odgovore - na ekonomska obećanja koja su neposredno privlačna velikom broju građana”, kazala je sagovornica.

Ona je ustvrdila da je posrijedi i mnogo dublji problem crnogorske političke kulture. Pojasnila je da se u državi politička podrška često gradi kroz neposredne materijalne koristi, obećanja o povećanju zarada, partijskom zapošljavanju i pristupu državnim resursima, dok pitanja demokratskih vrijednosti, institucionalne odgovornosti i dugoročnog razvoja ostaju u drugom planu, podsjećajući da takav odnos nije nastao s aktuelnom Vladom, već predstavlja kontinuitet političkog modela koji je postojao i prije promjene vlasti 2020.

Kazala je da ne bi tvrdila da građanima nije važno ništa osim novca, te da je njihova potreba za boljim životnim standardom potpuno razumljiva.

“Međutim, problem nastaje kad partije tu potrebu koriste tako da se ekonomska obećanja predstavljaju kao dovoljna zamjena za odgovorno upravljanje, poštovanje institucija i ispunjavanje drugih političkih obaveza. U takvom ambijentu, političari mogu računati da će im povećanje primanja ili obećanje zaposlenja obezbijediti podršku čak i kad istovremeno izostaju rezultati u drugim važnim oblastima”, konstatovala je Đukanović.

Zato je, ističe ona, posebno važno da se najavljeno povećanje zarada ne posmatra izolovano od ekonomskih pokazatelja, poručujući da je potrebno objasniti koliko je takav model održiv, kakve će posljedice imati po inflaciju, produktivnost, konkurentnost privrede i javne finansije.

“Ako nominalne zarade rastu znatno brže od proizvodnje i produktivnosti, postoji rizik da dio tog povećanja bude poništen rastom cijena i troškova života. Građani imaju puno pravo da očekuju veće plate, ali bi trebalo da zahtijevaju i odgovore na pitanje koliko će za taj novac zaista moći da kupe, ko će snositi troškove najavljenih mjera i da li im se nudi održivo poboljšanje životnog standarda ili još jedno predizborno obećanje”, podvukla je sagovornica.

PEROVIĆ: IZBORI IZA ĆOŠKA

Da je trenutak u kom je Spajić odlučio da saopšti da će zarade da rastu interesantan, smatra i glavna urednica podgoričkog nedjeljnika “Monitor” Milena Perović.

“Očekuje se glasanje o inicijativi za smjenu Mandića zbog saučešća porodici Ratka Mladića, a presuda vođama OVK-a u Hagu ovih dana takođe je uzburkala strasti. Sve, kako ih premijer naziva, ‘seoske’ teme”, rekla je ona “Vijestima”.

Ipak, Perović tvrdi da su u pitanju najozbiljnije teme crnogorskog društva, u kojima se, ocjenjuje ona, premijer ne snalazi najbolje - između ostalog, zbog prilično komplikovane matematike s partnerima u vlasti, ali i dijelom svoje partije, pa i biračkim tijelom.

“Zbog toga ne iznenađuje da je baš sad potegao ‘svoju’ temu. Standard i zarade, pitanja ‘od kojih se živi’, premijeru su i omogućile poziciju koju pokriva, kao i vlast njegovoj partiji”, dodala je ona.

Perović je konstatovala da je još jedna stvar jasna - da su izbori bliže nego što je javnost mislila, odnosno da je predizborna kampanja već počela.

“Vijesti” su početkom mjeseca pisale da su, iako je odmjeravanje snaga na parlamentarnim i lokalnim izborima zakazano za sljedeću godinu, partije već u kampanji ili se pripremaju za nju.

Obilasci terena, reevidencija članstva, razgovori s građanima i učešće visokih funkcionera u stranačkim aktivnostima širom države - pokazatelji su da niko 2027. ne čeka spokojno, već da planiraju kako da što prije osiguraju glasove podrške, a “nezvaničnu” kampanju sprovode najjači akteri vlasti i opozicije.

Spajićevu najavu programa “Euro model”, već su prigrlili njegovi partneri iz vlasti, Nova srpska demokratija Andrije Mandića i Demokrate Alekse Bečića, koji poručuju da će podržati “rješenja koja garantuju bezbrižniji i stabilniji život u Crnoj Gori”, te da će vratiti građanima “ono što su im kriminalci, šverceri i lopovi decenijama otimali”.

PROGRAM TEMPIRAN ZA KAMPANJU

Termin parlamentarnih izbora se ne zna, dok su lokalni (u svim opštinama) zakazani za 13. jun naredne godine. Dio političkih aktera zagovarao je da se tog dana ide i na državne izbore.

Zbog “rupa” u propisima, ne postoji najraniji datum kad se oni mogu raspisati, što znači da potencijalno mogu uslijediti mnogo ranije nego što se očekuju.

Zakonom o izboru odbornika i poslanika predviđeno je da se izbori moraju održati 15 dana prije isteka mandata parlamenta, koji u ovom slučaju traje do 27. jula naredne godine, što znači da je najkasniji datum kad bi glasanje moglo biti održano - 12, odnosno 11. jul, jer je tog datuma nedjelja.

Propisano je i da izbori moraju biti raspisani u periodu od 60 do 100 dana prije njihovog održavanja, tj. u ovom slučaju od 2. aprila do 12. maja. U konačnici, 12. maj je posljednji datum kad bi izbori mogli biti raspisani, a da se poštuje zakon.

Ako “prođe” Spajićev “Euro model”, zarade bi se povećale od 1. januara naredne godine, što znači da vlast tempira da se efekti tog programa osjete u predizbornoj kampanji.

Nikoleta Đukanović ocjenjuje da je zato i opravdano analizirati i politički kontekst premijerove najave, posebno imajući u vidu da je upravo politika povećanja zarada bila jedan od ključnih elemenata prethodnog izbornog nastupa PES-a.

“Ono što bih posebno naglasila jeste da parlamentarne i lokalne izbore ne bi trebalo spajati samo zbog političke računice i interesa partija na državnom nivou. Smisao uvođenja jedinstvenog termina lokalnih izbora jeste da se obezbijedi uređeniji izborni kalendar, a ne da lokalna demokratija postane dodatak parlamentarnoj izbornoj kampanji”, rekla je ona.

Sagovornica je konstatovala da bi istovremeno održavanje parlamentarnih i lokalnih izbora nosilo ozbiljan rizik da se lokalne teme, programi i kandidati potpuno izgube u nacionalnim političkim sukobima, te da bi umjesto rasprave o komunalnoj infrastrukturi, urbanizmu, lokalnim budžetima, javnim uslugama i odgovornosti opštinskih vlasti - građani ponovo bili suočeni s dominantnim državnim i identitetskim pitanjima.

“To bi dodatno oslabilo ionako nedovoljno razvijenu lokalnu demokratiju i učvrstilo praksu u kojoj partijske centrale odlučuju o gotovo svim pitanjima, dok lokalne zajednice ostaju bez stvarnog političkog prostora. Zbog toga raspisivanje parlamentarnih izbora ne bi smjelo biti vođeno namjerom da se oni uklope u termin lokalnih izbora radi postizanja partijskih koristi. Takva odluka morala bi imati jasno političko i institucionalno opravdanje”, poručila je Đukanović.

Ona je poručila da Crnoj Gori nije potrebna još jedna izborna kampanja u kojoj će lokalne zajednice biti samo poligon za odmjeravanje snaga nacionalnih partijskih lidera, već da su potrebni izbori na kojima će građani moći da jasno razlikuju odgovornost državne od odgovornosti lokalne vlasti i da o njima odlučuju na osnovu konkretnih rezultata.

ŠTA MOŽE OPOZICIJA

Spajićevu najavu nije ispratilo previše reakcija iz opozicije, a postavlja se pitanje kako bi uopšte i trebalo da odgovore na to, uzimajući u obzir da su za vrijeme njihove vlasti zarade stagnirale.

Milena Perović kazala je da ne vjeruje da će opozicija preglasno reagovati na najavljeno povećanje, s obzirom na to da ih je ta tema politički već skupo koštala.

“Vidjeli smo već da kad premijer potegne svoje ‘evrope sad’, u ostatku političke scene mahom nastanu javni tajac i tajne sumnje i kritike. Ono što bi svakako trebalo da čujemo je glas struke. Oni su najpozvaniji da kažu koliko je novo povećanje zarada i penzija održivo i da li bi nas, u stvari, moglo skupo koštati”, ocijenila je ona.

Nikoleta Đukanović ustvrdila je da opozicija ima pravo da kritički preispituje najavljene mjere, kao što Vlada ima obavezu da ih detaljno obrazloži, navodeći da takva rasprava ne bi trebalo da se svede na pojednostavljenu podjelu između onih koji su za veće plate i onih koji su protiv njih.

Kazala je da povećanje životnog standarda jeste legitiman cilj svake ekonomske politike, ali da ozbiljna rasprava mora obuhvatiti način finansiranja, uticaj na poslodavce, inflaciju, zaposlenost i dugoročnu održivost.

“Upravo na to upozoravaju i pojedini ekonomisti, koji tvrde da kad rast zarada značajno nadmašuje rast proizvodnje i produktivnosti, potrebno je pažljivo procijeniti moguće posljedice po konkurentnost privrede i kretanje cijena. To su rizici koje treba stručno analizirati, a ne unaprijed predstavljati kao izvjesne ishode”, rekla je Đukanović.

Sagovornica je napomenula da opozicija može otvoriti ta pitanja bez osporavanja prava građana na veće zarade, kao i da je jednako važno da ponudi sopstvene ekonomske predloge, umjesto da se rasprava zadrži samo na kritikovanju Vladine najave.

“Suštinsko pitanje nije ko podržava veće plate, već koji ekonomski model može obezbijediti da njihov rast bude stvaran, održiv i praćen rastom produktivnosti i životnog standarda”, navela je ona.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović. kazao je da je Spajićeva najava vrhunac populizma PES-a.

“Treba vidjeti iz kojih izvora će se zarade povećati i kako to sadašnja ekonomija može da izdrži. Sve odluke se donose ovako preko neke telefonske ili ‘vajber’ sjednice. Da bi se spasilo što se spasiti može, u septembru koji je bio frustrirajući saopštavaju da će biti bolje od januara”, naveo je on, dodajući da građani mogu očekivati samo povećanje cijena, a da se povećanja zarada neće osjetiti.

Milovićev partijski kolega Mihailo Anđušić premijera je nazvao “crnogorskim Gazda Jezdom”, ocijenivši da Spajić “svjestan da od 2027. neće biti premijer, predlaže ekonomsko-socijalnu bombu čijim posljedicama će se baviti neko drugi”.

“Ministar finansija protiv, hiperinflacija i porezi u niskom startu, izdvajanja za penzije se brišu, dok privreda već sprema spiskove za otpuštanje”, rekao je on u objavi na “Iks-u”.

Iz DPS-a su “Vijestima” rekli da za sada ne žele da komentarišu političku pozadinu Spajićeve najave.

Milatovićev kabinet: Ocjena nakon što budu poznati detalji

“Vijestima” je juče iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatiovića saopšteno da će ocjenu Spajićeve inicijative dati nakon što budu dostupni svi detalji programa, uključujući i način na koji je planirano njegovo finansiranje.

“Tek nakon što javnosti bude predstavljen cjelovit model, biće moguće dati njegovu ozbiljnu i odgovornu ocjenu”, piše u odgovoru redakciji.

Milatović, koji je sa Spajićem kreirao program “Evropa sad 1”, kritičan je prema mnogim ekonomskim potezima aktuelne Vlade.

Bogdanović: Uzimamo od lopova, dajemo narodu

Šef poslaničkog kluba vladajućih Demokrata Boris Bogdanović rekao je “Vijestima” da je najava povećanja zarada “politička i finansijska optužnica protiv režima koji je građane držao na 222 eura dok su njegovi funkcioneri, kumovi i tajkuni gomilali stanove, vile, firme i milione”.

“Kad zarade za veoma kratko vrijeme s 222 mogu porasti na 1.000, 1.250 i 1.400 eura, pada njihova najveća laž, da novca nije bilo. Bilo ga je. samo je, umjesto na računima radnika, završavao u džepovima kriminalaca. Narod nije živio loše zato što je Crna Gora bila siromašna, već zato što su je oni opljačkali”, tvrdi on.

Bogdanović kaže da je njihov odgovor “anti-mafijaški i pravedan: što ne mogu dokazati da su zakonito stekli, biće im oduzeto u zakonom propisanom postupku”.

“Što su oteli građanima, vratićemo kroz veće plate i penzije, škole i bolnice. Lopovima oduzimamo ono što su ukrali, poštenim ljudima povećavamo ono što su zaradili. I od tog principa nećemo odustati”, podvukao je sagovornik.

( Balša Rudović )