Čovjek koji je volio Crnu Goru: Odlazak norveškog slaviste Sveina Moneslanda

Ugledni norveški slavista, lingvista, prevodilac i neumorni proučavalac kulturne istorije jugoistočne Evrope ostavio je Crnoj Gori djelo izuzetne vrijednosti - monumentalnu monografiju “Magična Crna Gora - očima stranaca”. Posljednje djelo na kojem je radio, “Žene Crne Gore očima umjetnika”, uskoro će objaviti CID.

Odlaskom profesora Sveina Karla Moneslanda (Svein Karl Mønnesland; 26. oktobar 1943. - 23. august 2026) Crna Gora izgubila je velikog prijatelja i izuzetnog poznavaoca njene istorije, kulture i identiteta. Njegov odnos prema našoj zemlji nije bio samo odnos naučnika prema predmetu istraživanja. Bio je to odnos trajne radoznalosti, dubokog poštovanja i iskrene privrženosti.

Rođen je 26. oktobra 1943. godine u Skienu, u Norveškoj. Slavistiku je studirao u Oslu, Novom Sadu, Zagrebu i drugim evropskim slavističkim centrima, a diplomirao je 1969. godine na Univerzitetu u Oslu, gdje je i doktorirao iz oblasti južnoslovenske lingvistike. Od početka sedamdesetih godina bio je angažovan na tom univerzitetu, najprije kao docent, a potom kao profesor slavistike. Bio je član Norveške akademije nauka i umjetnosti i inostrani član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Tokom duge akademske karijere objavio je brojne knjige i radove o južnoslovenskim jezicima, književnosti i kulturnoj istoriji, prevodio je južnoslovenske autore na norveški i generacijama studenata približavao složeni kulturni prostor Balkana. Njegov rad, međutim, nije ostajao zatvoren unutar univerzitetskih zidova. Bio je javni intelektualac i posrednik među kulturama, uvjeren da znanje podrazumijeva i odgovornost prema ljudima i zajednicama o kojima se govori.

Iza profesora Moneslanda ostale su značajne monografije Dalmacija očima stranaca, Istra i Kvarner očima stranaca, Srbija u XIX vijeku očima stranaca i 1001 dan - Bosna i Hercegovina slikom i riječju kroz stoljeća. Posebno mjesto u njegovom opusu pripada raskošnoj dvojezičnoj monografiji Magična Crna Gora - očima stranaca, objavljenoj 2025. godine u izdanju podgoričkog CID-a.

Svein je u uvodu monografije napisao da je ideja za monografiju “Magična Crna Gora” sazrijevala više od pola vijeka. Prisjećajući se vremena kada je, krajem šezdesetih godina, radio kao mladi turistički vodič u Crnoj Gori, naveo je da je skandinavskim i drugim zapadnoevropskim turistima objašnjavao da nijesu došli samo u jedno ljetovalište “u Jugoslaviji”, već u zemlju drevne istorije, nekadašnju samostalnu državu i kraljevinu, poznatu po vjekovnoj borbi za slobodu. Zato je zapisao: “Za mene je ova knjiga nastavak pričanja strancima o Crnoj Gori - i, možda, Crnogorcima o sopstvenoj zemlji”.

U monografiji je sabrao i tematski organizovao zapise novinara, putopisaca, diplomata, istoričara i umjetnika koji su od poznog srednjeg vijeka do početka Prvog svjetskog rata posjećivali Crnu Goru. Glasovima Džona Loka, Evlije Čelebije, Karla Gocija, Artura Evansa, Vilijama Gledstona, Vilijama Džejmsa Stilmana i mnogih drugih pridružene su autentične ilustracije, crteži, slike i grafike iz istih razdoblja.

Monesland je pokazao kako su stranci vidjeli zemlju na granici romanskog i slovenskog svijeta, između velikih carstava: njene predjele, gradove, svetinje, običaje, multietničnost, surove uslove života i nepokornost njenog naroda. Sačuvao je poglede koje domaća istoriografija ponekad nije bilježila i vratio nam dio sopstvene prošlosti viđene sa strane. Time je crnogorskoj kulturi podario više od reprezentativne knjige - podario joj je ogledalo u kojem se domaće pamćenje susreće sa evropskim pogledom.

Njegova stvaralačka veza sa Crnom Gorom nije okončana tom monografijom. Posljednje djelo na kojem je radio, “Žene Crne Gore očima umjetnika”, koje će uskoro objaviti izdavačka kuća CID, biće njegov posthumni dar crnogorskoj kulturi i još jedno svjedočanstvo pažnje s kojom je istraživao njene ljude, slike i priče.

Svein Monesland pripadao je rijetkim naučnicima koji ne proučavaju kulturu samo da bi je opisali, već da bi je približili drugima i sačuvali od zaborava. Njegove knjige ostaju kao mostovi između Crne Gore, Balkana, Norveške i Evrope i kao trajna potvrda da se jednoj zemlji može pripadati i pažnjom, razumijevanjem i ljubavlju.

( Prof. dr Dragica Žugić )