Bokan: Voli spreman da uloži 2,2 miliona eura u rješavanje problema na farmi u Spužu

Kompanija Voli spremna je da uloži oko 2,2 miliona eura svog novca u rješavanje ekoloških problema na farmi u Spužu, kazao je predsjednik Odbora direktora te kompanije Dragan Bokan, navodeći da su otvorene lagune trenutno zakonski prihvatljive.

On je to kazao tokom panela „Godina djelovanja: Rezultati nacionalne ekološke kampanje“, koji je održan u okviru Ekološkog foruma „Ljepota je u malom”, povodom 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom i prve godine kampanje “Čuvaj da te čuva”.

Bokan je istakao da je Voli od početka podržao kampanju „Čuvaj da te čuva“ i da kompanija, osim kroz društveno odgovorne aktivnosti, nastoji konkretno da doprinese rješavanju problema u oblasti zaštite životne sredine.

On je kazao da farma kompanije Voli u Spužu posluje u skladu sa važećim propisima i standardima, navodeći da su otvorene lagune trenutno zakonski prihvatljive, ali da kompanija prepoznaje problem neprijatnih mirisa.

„Obezbijedili smo novac i spremni smo da investiciju vrijednu oko 2,2 miliona eura realizujemo odmah. Ne tražimo podršku ni iz evropskih fondova, ni od države, ministarstva ili lokalne uprave“, rekao je Bokan.

Prema njegovim riječima, kompanija već oko godinu i po priprema dokumentaciju za zatvaranje laguna i da želi da investira u trajno rješavanje tog problema.

Bokan je naveo da Voli raspolaže i poljoprivrednim dobrom površine oko 70 hektara, koje bi nakon odgovarajućeg tretmana moglo biti korišćeno za đubrenje.

On je kazao da razumije stanovnike koji ukazuju na problem, kao i građane koji protestuju zbog ekoloških pitanja, ocjenjujući da je to legitiman dio demokratskog procesa.

„Solidarišemo se sa tim ljudima i siguran sam da ćemo problem riješiti“, rekao je Bokan, ali je, međutim, ocijenio da se dio tih pitanja politizuje i da to otežava rješavanje konkretnih ekoloških problema.

On je kazao da privatni sektor mora imati značajniju ulogu u rješavanju ekoloških problema i da institucije treba da uspostave bolju komunikaciju sa privredom.

Govoreći o društveno odgovornom djelovanju kompanije, Bokan je kao naveo da je u jednom od Volijevih objekata, u saradnji sa kompanijom Coca-Cola, postavljen reciklomat gdje građani za vraćenu plastičnu ambalažu ili limenku dobijaju po pet centi.

Prema njegovim riječima, Voli je kroz taj model građanima do sada isplatio oko deset hiljada eura, dok je prihod od prikupljenog materijala bio oko 550 eura.

„Želja nam nije bila da budemo profitabilni, već društveno odgovorni i da pokažemo da ovakav model može da funkcioniše“, rekao je Bokan i najavio da će kompanija, u saradnji sa Kancelarijom Evropske unije, finansirati uređenje dva vidikovca na putnom pravcu između Virpazara i Petrovca – jednog sa pogledom prema moru, a drugog prema Skadarskom jezeru.

On je pozvao Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da, u saradnji sa Privrednom komorom, organizuje razgovor sa privrednicima kako bi predstavili probleme sa kojima se suočavaju i zajednički definisali moguća rješenja.

„Siguran sam da bi 90 odsto privrednika u Crnoj Gori prihvatilo rješenja i investiralo, kako bismo u narednih tri do pet godina riješili veliki dio ekoloških problema u privredi“, rekao je Bokan.

Predstavnik nevladine organizacije (NVO) Ozelenimo Crnu Goru i moderator panela Vuk Vujisić kazao da se stanje u oblasti zaštite životne sredine danas ne može porediti sa onim od prije deset ili 15 godina i da je napredak ostvaren prije svega zahvaljujući saradnji različitih aktera.

On je rekao da je za godinu kampanje „Čuvaj da te čuva“ dosta urađeno, posebno kada je riječ o kaznenoj politici i obrazovanju.

Vujisić je podsjetio da je uspostavljena prva platforma za prijavu ekološkog kriminala i prekršaja, navodeći da su preko nje riješena 142 slučaja.

„Da li je odziv inspekcija na nalaze te platforme mogao biti bolji? Mogao je. Ali i 142 riješena slučaja su takođe neka vrsta napretka“, kazao je Vujisić.

On je naveo da je prvi put u Crnoj Gori formirana jedinica za ekološki kriminal, kojoj je, kako je rekao, potrebno obezbijediti sredstva i opremu kako bi mogla da preraste u specijalizovanu policijsku strukturu.

Vujisić je istakao da kampanja nije bila usmjerena samo na kažnjavanje, već i na obrazovanje.

„Nije dovoljno samo kažnjavati, a nekada nije dovoljna ni nagrada. Obrazovanje je jedna od najvažnijih stavki kampanje, jer ono daje dugoročnost“, rekao je Vujisić.

Direktor preduzeća Deponija Aleksandar Božović kazao je da Crna Gora mora ubrzati aktivnosti u oblasti upravljanja otpadom i reciklaže kako bi nadoknadila zaostatke i dostigla potrebne standarde.

„Nikada ne možemo reći da se nije radilo ništa. Radilo se, ali nije bilo dovoljno. Ni sada nije dovoljno i zato moramo ubrzano da radimo i rastemo“, rekao je Božović.

On je najavio da su dobijene sve potrebne dozvole za izvoz tretiranih otpadnih guma, nakon višemjesečnih analiza njihovog hemijskog sastava, toksičnosti i kalorijske vrijednosti.

Božović je kazao da trenutno postoje tri potencijalna rješenja za izvoz, kako eventualni prekid saradnje sa jednim partnerom ne bi zaustavio cijeli proces.

Prema njegovim riječima, Deponija je u prethodne tri godine značajno povećala izvoz sirovina.

„U odnosu na 2023. godinu imamo tri puta više izvoza sirovina. Prošle godine izvezli smo više od pet hiljada tona, dok je 2023. izvoz iznosio oko 1,7 hiljada tona“, kazao je Božović.

On je naveo da je cilj da se ove godine izvoz poveća na oko sedam hiljada tona, a 2027. na deset hiljada tona materijala.

Božović je istakao da je za povećanje stepena reciklaže neophodna primarna selekcija otpada, jer materijal koji trenutno stiže na Deponiju često dolazi već kontaminiran, što otežava njegovu dalju obradu i razvrstavanje.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da uspjeh kampanje, godinu nakon početka njene realizacije, prije svega počiva na saradnji institucija, pojedinaca i nevladinog sektora.

On je rekao da je suština kampanje promjena svijesti građana i njihovih navika, posebno kada je riječ o odlaganju otpada.

Raičević je naveo da je Bar prvi grad u Crnoj Gori koji na više od 80 lokacija ima kamere usmjerene isključivo na mjesta na kojima se nalazi komunalna infrastruktura, odnosno posude za odlaganje otpada.

On je kazao da rezultati već pokazuju da građani više vode računa o tome kako i gdje odlažu otpad.

Raičević je naveo i da bi uskoro mogao biti potpisan ugovor između Opštine Bar i deponije u Podgorici, kako bi se nepropisno odložene automobilske gume iz Bara upućivale na dalji tretman.

Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Savica Vujičić kazala je da ekološka država ne može biti jednokratno opredjeljenje, već koncept koji mora imati dugoročnu održivost.

Za to su, kako je ocijenila, posebno važni edukacija i osnaživanje mladih, od predškolskog i osnovnog, preko srednjeg, do visokog obrazovanja.

Vujičić je kazala da je jedan od mjerljivih rezultata kampanje odluka da deset škola bude ozelenjeno i dodatno opremljeno.

„Cilj je da najmanje deset škola dobije zelenije dvorište, učionicu odnosno čajonicu na otvorenom, kante za selekciju otpada i česme za pitku vodu“, rekla je Vujičić.

Ona je navela da se u okviru eko-mreže nalazi 111 škola, od kojih je 67 već dobilo status eko-škole, dok su ostale u procesu sertifikacije.

Predstavnik NVO Ljute Kamilice Miloš Gezović ocijenio je da su brojni ekološki problemi u Crnoj Gori posljedica loše primjene zakona, nedovoljnih mehanizama kontrole i prevencije i neadekvatne kaznene politike.

On je kazao da su u okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“ sproveli više aktivnosti u Tivtu i Kotoru, među kojima je rješavanje problema tri nelegalne deponije.

„Imali smo 55 prijava Komunalnoj inspekciji za te deponije, a nikada nije bilo reakcije koja bi dovela do rješavanja problema“, rekao je Gezović, navodeći da upravo takvi slučajevi pokazuju sistemske slabosti u zaštiti životne sredine.

„Imamo lošu primjenu zakona, loš mehanizam kontrole i prevencije i lošu kaznenu politiku, koja ne šalje jasnu poruku da takvo ponašanje nije dozvoljeno“, kazao je Gezović.

On je kao primjer naveo i nelegalnu deponiju preko puta aerodroma u Tivtu, navodeći da je formirana bez potrebnih saglasnosti i da je taj problem potrebno riješiti.

Gezović je ocijenio da je stanje u pojedinim oblastima zaštite životne sredine alarmantno i poručio da se problemi mogu rješavati jedino zajedničkim djelovanjem institucija, nevladinog sektora, privrede i građana.

Ekološka država mora biti razvojni model, a ne samo ustavna odrednica

Tokom debate „Ekološka država – jučerašnje ambicije, današnja nužnost!“ ocijenjeno je da Crna Gora ima priliku da kroz evropske integracije koncept ekološke države pretvori u razvojni model koji će unaprijediti ekonomiju i kvalitet života građana.

Vođa tima EU-GCC za ekonomsku diversifikaciju Rade Glomazić kazao je da je Deklaracija o ekološkoj državi, usvojena prije 35 godina, značajno uticala na razvoj Crne Gore i način na koji građani doživljavaju odnos prema prirodi i životnoj sredini.

On je ocijenio da proglašenje Crne Gore ekološkom državom nije ostalo samo politička odluka, već da je tokom prethodnih decenija uticalo na oblikovanje društvene svijesti i, u određenoj mjeri, nacionalnog identiteta.

Glomazić je kazao da je važno pitanje za naredni period kako Crna Gora može snažnije da se uključi u međunarodnu zajednicu i doprinese oblikovanju politika u oblasti zaštite životne sredine.

Prema njegovim riječima, razmjena znanja i međunarodna saradnja posebno su značajne za male države, koje kroz povezivanje i konkretne projekte mogu ponuditi rješenja za izazove sa kojima se suočavaju.

On se osvrnuo i na značaj uključivanje privatnog sektora, ali i saradnje sa investitorima koje treba pozvati u Crnu Goru, ali i im i objasniti viziju razvoja Crne Gore u skladu sa zaštitom životne sredine.

Šef jedinice u Generalnom direktoratu za energetiku Evropske komisije Nikolas Imbert kazao je da više nema prostora za odlaganje aktivnosti koje se odnose na zaštitu planete i životne sredine.

„Mi smo u situaciji u kojoj više ne možemo da čekamo. Zaista je vrijeme da djelujemo, svi zajedno“, rekao je Imbert.

On je kazao da vjeruje da Crna Gora, kroz proces evropskih integracija, ima priliku da transformiše ekonomiju i živote građana nabolje.

Prema njegovim riječima, taj proces za manje države može biti jednostavniji nego za velike, jer one imaju veću mogućnost da brže sprovedu promjene i pokažu rezultate u oblastima kao što su zaštita voda, energetika i upravljanje prirodnim resursima.

Imbert je ocijenio da je Crna Gora tokom prethodnih 35 godina napravila značajne iskorake, ali da zaštita prirode ne može ostati samo formalni status.

Kako je naveo, potrebno je nastaviti konkretne aktivnosti na zaštiti voda i zemljišta, obnovi obalnih ekosistema, prevenciji rizika i jačanju monitoringa.

On je istakao da je za ostvarivanje tih ciljeva neophodna saradnja institucija, civilnog društva, lokalnih vlasti i međunarodnih partnera.

Imbert je kazao i da male države mogu imati značajnu ulogu kroz međunarodne platforme za razmjenu znanja i iskustava, posebno kada je riječ o razvoju i primjeni konkretnih ekoloških projekata.

On je ocijenio da Crna Gora, upravo zbog svoje veličine i iskustva ekološke države, može pokazati kako se zelena tranzicija može povezati sa ekonomskim razvojem i boljim kvalitetom života.

( MINA )