Spajić na kritike odgovorio ponavljanjem obećanja, detalji o "Euro modelu" i dalje nepoznati

Kao odgovor na prve kritike vladinog modela povećanja zarada "Euro model" premijer Milojko Spajić ponovo je objavio dio snimka svog govora kojim je najavio taj program, ne dajući nikakve nove detalje ni brojke vezane za njega.

Uz naslov "Ko i kako sve to plaća?", on je u objavi na Iksu ponovio da je najavljena reforma pažljivo isplanirana i u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje, kako je kazao, ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase.

Dodatni prihod države, prema njegovim riječima, predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

"U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine, odnosno one kuće i stanove koji vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije", ponovio je Spajić.

Dodao je da o održivosti reforme govori i projekcija budžetskog deficita.

"Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu narednu godinu proći sa oko četiri do pet odsto, da bi već u 2028. deficit bio oko tri odsto, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije", zaključio je premijer u objavi.

U četvrtak, iste večeri kad je Spajić predstavio "Euro model", set od šest zakona (izmjenama zakona o finansiranju lokalne samouprave, porezu na dobit pravnih lica, o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, porezu na dohodak fizičkih lica, penzijskom i invalidskom osiguranju i izmjeni i dopunama Zakona o radu) koji treba da donese veće plate i penzije utvrđen je na Vladi elektronskim putem bez podrške ministra finansija Novice Vukovića, čiji resor, prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", nije učestvovao u pripremi ovih predloga zakona.

Iz Ministarstva finansija nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” koji su razlozi zbog kojih Vuković nije glasao za ove predloge zakona, da li je ovaj Vladin resor na bilo koji način bio uključen ili konsultovan u izradi ovih predloga zakona, koji će biti dalji potezi ministra finansija i da li se može očekivati ostavka.

Ni za jedan predlog zakona nema analize fiskalnog uticaja, nisu bili na javnoj raspravi, niti su o njima bili upoznati socijalni partneri - sindikati i poslodavci, pa je i nakon ove Spajićeve objave ostalo nejasno kako će Vlada nadoknaditi uvećani deficit zbog ukidanja doprinosa, povećanja plata, penzija i socijalnih naknada.

Iz Privredne komore (PKCG) su “Vijestima” zvanično kazali da nijesu bili konsultovani niti uključeni u proces pripreme najnovijih izmjena seta zakona koje mogu imati značajan uticaj na poslovanje crnogorske privrede.

Zbog nedostatka transparentnosti zabrinutost su izrazili brojni stručnjaci i organizacije.

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) saopštila je da je najava u vezi sa povećanjem minimalnih zarada "izazvala ogromnu pažnju i zabrinutost privrede".

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Maja Baćović upozorila je da najavljeni rast minimalne zarade od preko 60 odsto, u trenutku kada proizvodnja raste oko tri odsto, a produktivnost stagnira ili u pojedinim djelatnostima pada, može snažno povećati troškove poslovanja, podstaći inflaciju i uvoz i ugroziti konkurentnost crnogorske privrede.

NVO Institut alternativa (IA) uputio je zahtjev za slobodan pristup informacijama kojima su tražili analize procjene uticaja propisa (RIA), izvještaje o sprovedenoj javnoj raspravi i mišljenja ministarstava, za šest zakona utvrđenih na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 17. septembra.

“Prema dostupnim informacijama, javna rasprava izostala je za propise koji neposredno pogađaju sve zaposlene, sve penzionere, sve opštine i cijelu privredu. Ove izmjene nijesu bile predviđene ni Programom rada Vlade za 2026. godinu ni važećom Fiskalnom strategijom, niti Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike koje su nedavno usvojene. Vlada odstupa od sopstvenih planskih dokumenata, a da javnosti nije predočila ni obrazloženje tog odstupanja ni revidirane fiskalne projekcije”, rekao je istraživač javnih politka (IA) Marko Sošić.

Iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pozvali su Skupštinu Crne Gore da ne razmatra set zakona za koji je premijer Milojko Spajić kazao da je sinoć usvojen na sjednici Vlade kako bi omogućio primjenu novog modela obračuna zarada od januara 2027. godine, sve dok Vlada ne sprovede javnu raspravu i ne dostavi procjenu fiskalnog uticaja koju je, kako ističu, po zakonu dužna da dostavi.

( S.S. )