Igranje propisima u Delićevom slučaju: Advokat prvog čovjeka Mojkovca Artan Kurti odgovorio Dukaju

Nije pravno osnovano polaziti od pretpostavke da je Zakon o lokalnoj samoupravi leks specijalis koji automatski isključuje primjenu odredbi KZ-a koje se odnose na pravne posljedice uslovne osude, poručio je Kurti

4015 pregleda0 komentar(a)
“Zakon o lokalnoj samoupravi ne uređuje režim krivične osude”: Kurti, Foto: Privatna arhiva

Stanovište Ministarstva javne uprave (MJU) - da je pitanje prestanka mandata čelniku Mojkovca Vesku Deliću, pravosnažno osuđenom za zloupotrebu položaja, definisano Zakonom o lokalnoj samoupravi i da taj propis ima prednost (svojstvo leks specijalisa) u odnosu na Krivični zakonik (KZ) - neosnovano je zato što uređivanje prestanka mandata samo po sebi ne isključuje primjenu odredbi KZ-a o pravnim posljedicama osude.

To piše u odgovoru koji je Delićev advokat Artan Kurti uputio MJU u srijedu (16. septembar).

U dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid, Kurti je poručio da se pitanje pravnih posljedica krivične osude mora cijeniti u skladu s odredbama KZ-a koje neposredno uređuju tu materiju.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj ponovio je 9. septembra pravni stav da Zakon o lokalnoj samoupravi uređuje pitanje prestanka mandata Deliću, ističući da taj propis ima svojstvo leks specijalisa.

Dukaj je to naveo u obrazloženju koje je dostavio Opštini Mojkovac i šefu tamošnjeg parlamenta Marku Janketiću, koji su mu tražili da se izjasni o aktu Delićevog advokata, koji zahtijeva da MJU obustavi postupak u kom od lokalne skupštine traži da konstatuje prestanak mandata čelniku Mojkovca zbog uslovne osude za zloupotrebu službenog položaja.

U Skupštini opštine (SO) Mojkovac 14. septembra nije bilo kvoruma za konstatovanje prestanka mandata Deliću, jer sjednici nisu prisustvovali odbornici vladajuće većine.

Krajem jula postala je pravosnažna presuda Višeg suda u Podgorici kojom je Delić proglašen krivim za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, jer je 2022. postavio načelnike Komunalne policije i Službe zaštite i spasavanja u Mojkovcu bez konkursa i iako je znao da ne ispunjavaju zakonske uslove za te pozicije.

Delić je osuđen na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci, koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo.

Nakon što je presuda postala pravosnažna, Dukajev resor je ocijenio da je Deliću automatski prestao mandat po sili zakona, zbog čega je SO Mojkovac preporučio da u što kraćem roku to i formalno konstatuje.

“Vijesti” su krajem avgusta objavile da MJU odmah može uvesti prinudnu upravu Mojkovcu, jer je presuda Deliću pravosnažna od 12. juna, što znači da je, imajući u vidu da MJU smatra da mu je tada prestao mandat, istekao rok od 30 dana u kom je mojkovački parlament trebalo da izabere novog gradonačelnika ili skrati sebi mandat.

“Paušalne ocjene MJU”

Kurti je u odgovoru Dukajevom resoru naveo da im je pogrešno pravno stanovište koje su zauzeli, jer, kako je rekao, činjenica da Zakon o lokalnoj samoupravi uređuje prestanak mandata predsjednika opštine - ne znači automatski da taj akt ima prednost u odnosu na odredbe KZ-a.

Istakao je da KZ predstavlja opšti pravni okvir za pravne posljedice osude, dok je ključno pitanje da li je zakonodavac odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi (član 65 stav 1 tačka 4), kojima se uređuje prestanak mandata predsjednika opštine u slučaju pravosnažne osude, namjeravao da propiše posebnu pravnu posljedicu uslovne osude, nezavisno od odredbi KZ-a (član 115 stav 2) kojima je predviđeno da pravne posljedice ne mogu nastupiti ako je izrečena uslovna osuda koja nije opozvana.

“Iz odgovora MJU to ne proizlazi, nego je paušalna i neutemeljena pravna konstrukcija da Zakon o lokalnoj samoupravi konkretizuje kad i pod kojim uslovima pravosnažna osuda proizvodi pravnu posljedicu prestanka mandata predsjednika opštine”, naveo je Kurti.

Dukaj se u dopisu koji je dostavio Opštini Mojkovac pozvao na stav Vrhovnog suda iz 2013. godine, u kom su tada, polazeći od odredbi KZ-a, sudije zauzele mišljenje da se, kad su posebnim zakonom propisane posljedice pravosnažne osude, primjenjuje upravo taj zakon (kao leks specijalis).

Kurti je u odgovoru naveo da se MJU ne može samo deklarativno pozvati na princip leks specijalis, već da mora obrazložiti zbog čega se odredbe KZ-a, kao norma koja uređuje kad pravne posljedice osude ne mogu nastupiti, u konkretnom slučaju ne primjenjuju.

Delićev advokat je istakao da Zakon o lokalnoj samoupravi ne uređuje režim krivične osude, već propisuje da mandat predsjednika opštine prestaje kad nastupi određena pravno relevantna činjenica - između ostalog pravosnažna osuda za djelo koje osobu čini nedostojnom za obavljanje funkcije.

On je naveo da pitanja pravnih posljedica osude, vrsta krivičnih sankcija koje ih proizvode, kao i uslova pod kojima one ne nastupaju - uključujući slučaj uslovne osude koja nije opozvana - sistemski uređuje KZ, a ne Zakon o lokalnoj samoupravi.

Istakao je da se status leks specijalis ne može zasnivati samo na činjenici da jedan zakon uređuje određeni statusni odnos, ako drugi zakon neposredno i sistemski uređuje pitanje od značaja za nastupanje konkretne pravne posljedice.

U konkretnom slučaju se, kako je obrazložio Kurti, pitanje da li krivična osuda proizvodi pravnu posljedicu mora cijeniti u skladu sa odredbama KZ-a koje neposredno uređuju pravne posljedice osude, pri čemu član 115 stavovi 2 i 3 (koji propisuje da se pravne posljedice osude mogu predvidjeti samo zakonom) ne treba tumačiti odvojeno, već u međusobnoj vezi.

Kurti je naglasio da MJU mora pojasniti zbog čega prestanak mandata ne bi predstavljao pravnu posljedicu osude, imajući u vidu da je neposredno uslovljen pravosnažnom krivičnom presudom, nastupa po sili zakona i podrazumijeva gubitak postojeće funkcije, dok član 116 KZ-a među pravnim posljedicama osude izričito navodi prestanak javne funkcije.

Dodao je da se zato nije dovoljno pozvati na to da je član 65 stav 1 tačka 4 Zakona o lokalnoj samoupravi, posebna norma, već ga je neophodno uskladiti sa članom 115 stav 2 KZ-a.

Kurti je ocijenio da je ključno prethodno odgovoriti na pitanje da li je konkretna uslovna osuda, imajući u vidu odredbe KZ-a, uopšte proizvela pravnu posljedicu koja predstavlja zakonski osnov za prestanak mandata po Zakonu o lokalnoj samoupravi.

Tek nakon odgovora na to pitanje, istakao je, može se pravilno ocijeniti da li su ispunjeni uslovi za prestanak mandata Deliću.