Amerikanci odlaze iz Iraka, milicije ostaju
Kraj višedecenijskog američkog vojnog prisustva ostavlja Bagdad pred neriješenim pitanjem oružanih grupa
Irak se krajem mjeseca suočava sa dva roka: završetkom višedecenijskog američkog vojnog prisustva i razoružavanjem nedržavnih oružanih grupa.
Povlačenje američkih snaga je u toku, a zvaničnici navode da će stotine vojnika koji su ostali na sjeveru Iraka napustiti zemlju do 30. septembra.
Iračka vlada povezala je američko povlačenje sa ultimatumom milicijama da polože oružje. Međutim, većina njih je nagovijestila da to ne namjerava da učini.
To otvara važna pitanja o tome kako će Irak izgledati dan poslije, ističe agencija Asošiejtid pres.
Iračke milicije koje podržava Iran napadale su ciljeve povezane sa SAD, kako unutar tako i van Iraka, otkako su SAD i Izrael 28. februara napali Iran. Takođe su sarađivale sa jemenskim pobunjenicima Hutima u napadima na Saudijsku Arabiju.
Dok rat između SAD i Irana traje, malo je vjerovatno da će se Teheran odreći uticaja koji ima u susjednom Iraku. Američki zvaničnici zabrinuti su zbog sposobnosti tih milicija da nastave sa napadima, ali ne toliko da bi zbog toga odložili povlačenje.
Kraj američke misije
Američke trupe izvršile su invaziju na Irak 2003. godine kako bi svrgnule Sadama Huseina. Povukle su se 2011, ali su tri godine kasnije iračke vlasti pozvale manju misiju na čelu sa SAD da se bori protiv Islamske države, koja je poharala Irak i zauzela velike djelove teritorije.
Pošto je ta ekstremistička grupa sada svedena na raštrkane uspavane ćelije - što je rezultat djelovanja i milicija koje podržava Iran i koalicije predvođene SAD - Vašington i Bagdad su se 2024. dogovorili da postepeno okončaju misiju.
Američke trupe prošle godine su se povukle iz baza u većem dijelu Iraka, ali su zadržale prisustvo u poluautonomnom kurdskom regionu na sjeveru zemlje. Tamošnje baze redovno su bile mete napada otkako su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana.
Jedan američki vojni zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je za AP da će povlačenje biti završeno do 30. septembra i da će stotine vojnika koji su još prisutni na sjeveru Iraka uglavnom biti premještene u Jordan i druge zemlje regiona. Biće uklonjena i vojna oprema, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane.
Nakon toga bi sa centralnom vladom u Bagdadu mogao da bude dogovoren sporazum o “uobičajenoj bilateralnoj bezbjednosnoj saradnji”, rekao je on, ali i dalje nije jasno kakav bi oblik taj sporazum imao.
Zvaničnik je kazao da je antiteroristička baza u Irbilu izgubila značaj za američke trupe kako se prijetnja Islamske države smanjivala.
Tokom rata sa Iranom, sjever Iraka uglavnom nije služio kao “ofanzivna platforma”, ali su američke snage tamo često bile mete Irana i iračkih milicija koje podržava Teheran, pa će povlačenje trupa “smanjiti naš rizik”, rekao je.
Američka vojska je, međutim, i dalje zabrinuta zbog sposobnosti iračkih milicija da napadaju ciljeve u drugim djelovima regiona, uključujući Saudijsku Arabiju, Jordan i Izrael, kao i zbog prisustva snaga jemenskih pobunjenika Huta u Iraku, rekao je zvaničnik.
SAD su u prošlosti povremeno izvodile napade na položaje milicija u Iraku kao odgovor na njihove napade. Vašington je nekim od tih grupa uveo sankcije, a mogao bi da uvede i nove.
Milicije odbijaju da polože oružje
Zvaničnici iz iračke vlade nijesu bili dosljedni u ocjenama da li je 30. septembar čvrst rok za razoružavanje milicija ili samo početak pregovora.
“Do 30. septembra neće biti razoružana nijedna grupa”, rekao je irački analitičar Sadžad Džijad, govoreći prošle nedjelje na panelu koji je organizovao Atlantski centar. “Mislim da je to vjerovatno jasno svakome ko prati iračku politiku”.
Dok je nekoliko manje uticajnih milicija pristalo da preda oružje, najmoćnije grupe, koje su ujedno i najbliže Iranu - Kataib Hezbolah, Harakat al-Nudžaba i Kataib Sajid al-Šuhada - odbacile su tu mogućnost ili postavile uslove za razoružavanje za koje znaju da vlada vjerovatno neće moći da ispuni u skorije vrijeme.
Ti uslovi uključuju stavljanje kurdskih bezbjednosnih snaga Pešmerga na sjeveru Iraka pod kontrolu vojske centralne vlade, kao i protjerivanje iranskih kurdskih disidentskih grupa i Radničke partije Kurdistana (PKK), koje imaju baze u tom regionu.
“Nakon utvrđivanja tih parametara, razgovori će biti usmjereni na regulisanje oružja, a ne na njegovu predaju”, rekao je za AP zvaničnik jedne od iračkih milicija koje podržava Iran. “Među frakcijama apsolutno ne postoji odluka o predaji oružja i mi nijesmo predali nikakvo oružje.”
Jedan vladin zvaničnik rekao je da je trenutna strategija vlade usmjerena na stavljanje oružanih frakcija pod kontrolu iračke vojske. Mnoge milicije već su dio Snaga narodne mobilizacije (PMF), koalicije oružanih grupa koja je zvanično dio iračkih oružanih snaga, iako pojedinačne milicije često djeluju samostalno.
Zvaničnik je rekao da vlada želi da oružane frakcije predaju “mobilno naoružanje”, uključujući rakete i letjelice dugog dometa, centralnoj komandi PMF-a, kao i da pojedinačne frakcije budu rasformirane i stavljene pod komandu PMF-a i iračke vojske.
Zvaničnici su za američku agenciju govorili pod uslovom anonimnosti jer nijesu bili ovlašćeni da javno govore.
Portparol iračke vlade Sabah al-Numan rekao je prošle nedjelje da su “razgovori i dijalog u toku i da će to pitanje biti riješeno nakon povlačenja snaga međunarodne koalicije”.
Kurdi zabrinuti zbog perioda nakon 30. septembra
Iako povlačenje američkih trupa uklanja jednu od meta u kurdskom regionu, to vjerovatno neće zaustaviti napade.
Mohamed A. Salih, nerezidentni viši saradnik američkog Instituta za istraživanje spoljne politike i stručnjak za kurdska i iračka pitanja, podsjetio je da su Iran i njemu bliske grupe “gađali i druge lokacije u regionu Kurdistana koje nijesu bile povezane sa prisustvom američkih trupa”.
Među tim metama su baze prognanih iranskih kurdskih disidentskih grupa, energetska postrojenja, pa čak i kancelarija premijera kurdskog regiona Masrura Barzanija.
“Povlačenje će dodatno izložiti region Kurdistana i učiniti ga još lakšom metom”, rekao je Salih.
Zvaničnici regionalne vlade odbili su da komentarišu, ali je Barzani javno izrazio zabrinutost da bi uklanjanje američkih sistema protivvazdušne odbrane moglo da učini taj region ranjivijim.
Numan je prošle nedjelje rekao da je iračka vlada blizu nabavke novih sistema protivvazdušne odbrane iz Južne Koreje, Turske i SAD.
On je za AP kazao da će novi sistemi “biti raspoređeni u skladu sa pažljivo izrađenim vojnim planovima kako bi se obezbijedila potpuna zaštita iračkog vazdušnog prostora, uključujući i region Kurdistana”.
Prevod: N. B.
( Asošiejtid pres )