Zašto dronovi neće smanjiti upotrebu pesticida

Evropska unija (EU) ukida zabranu zaprašivanja pesticidima iz vazduha. Pomoću dronova to bi trebalo da se radi veoma precizno. Može li se tako smanjiti potrošnja pesticida? Stručnjaci upozoravaju i podsjećaju na nemački zakon.

Ideja ne zvuči loše: umjesto da se traktorima na njive bacaju velike količine pesticida, dronovi bi mogli da prskaju sredstva protiv korova, gljivica i insekata precizno – samo tamo gdje su stvarno potrebna.

Dronovi bi mogli da skeniraju polje, identifikuju ugrožena mjesta i ciljano ih tretiraju. Na taj način bi upotreba pesticida mogla značajno da se smanji, navodi se u zakonodavnom paketu EU "Omnibus iks".

U EU je do sada važila višedecenijska zabrana prskanja pesticida iz vazduha na poljoprivredne površine. Izuzeci su važili samo za teško pristupačne terene, kao što su strmi vinogradi. To bi sada trebalo da se promijeni pomenutim paketom zakona. U maju ove godine Evropski savjet dao je zeleno svjetlo.

Unija, inače, želi da do 2030. godine prepolovi upotrebu hemijskih sredstava za zaštitu bilja.

Dronovi ne donose automatski i manje pesticida

"Smatram da je u načelu opravdano da se dronovi za prskanje regulatorno razlikuju od klasičnog zaprašivanja iz vazduha", kaže Tomas Daum, sa Univerziteta u Geteborgu. On se bavi novim tehnologijama i njihovim uticajem na poljoprivredu.

"Sam dron ne štedi pesticide", ukazuje Daum. On vidi potencijal u tome da se uz pomoć dronova brže reaguje na pojavu štetočina i tako smanji ukupna potrošnja.

"Istovremeno, ta fleksibilnost smanjuje prepreke za tretiranje zemljišta, pa bi mogla da dovede do toga da se ukupno prska češće", upozorava Daum.

To bi moglo da rezultira takozvanim tehnološkim lok-inom (lock-in), odnosno situacijom u kojoj efikasnija primena zapravo samo učvršćuje zavisnost od hemijske zaštite bilja.

"Omnibus iks" olabavio odobravanje pesticida

Upravo hemijska sredstva za zaštitu bilja brinu mnoge istraživače. Jer, paketom "Omnibus iks" ne samo da se olakšava upotreba dronova - već se na nov način regulišu i mehanizmi za odobravanje pesticida.

Cilj novog paketa je prije svega smanjenje administrativnih troškova, ukidanje birokratije i osiguravanje "fer tretmana kompanija, a ujedno i fer konkurencije", navodi se u saopštenju Evropske unije.

Kada je Evropski savjet u maju odobrio ovaj paket zakona, grupa istraživača iz 27 evropskih naučnih institucija uputila je oštru kritiku.

Među njima je i Karsten Bril, sa Tehnološkog univerzitetau Kajzerslautern-Landauu (RPTU). On se bavi uticajem pesticida na okolinu. Bril naziva "Omnibus iks" "paketom deregulacije" i zvuči prilično zgroženo.

Do sada su aktivne supstance u pesticidima na nivou EU uglavnom odobravane na deset godina. Nakon isteka tog roka, proizvođači mogu da podnesu zahtjev za produženje i pritom moraju ponovo da dostave podatke o bezbjednosti supstance. Takva procedura provjere je od uvođenja 2011. dovela do toga da 59 aktivnih supstanci ne dobije ponovnu dozvolu, jer su ocijenjene kao problematične po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Naučnici upozoravaju: "Omnibus iks" šteti ljudima i okolini

Kritika evropskih naučnika glasi: mnoge supstance biće odobrene na neograničeno vrijeme, a redovne ponovne procjene biće ukinute.

Osim toga, prelazni rokovi nakon isteka dozvole biće produženi sa 18 mjeseci na tri godine.

Karsten Bril kaže da to znači da i one supstance za koje se sumnja da su štetne po zdravlje mogu da ostanu na tržištu. Primjer za to je glifosat. Morao bi da važi princip predostrožnosti, smatra Bril. To političko načelo nalaže da se potencijalne štete po ljude i prirodu moraju unaprijed izbjeći - čak i onda kada još uvijek ne postoji konačni naučni dokaz.

Naučni podaci o pesticidima ionako su nepotpuni. Rizik neke supstance izvodi se iz rezultata laboratorijskih studija, ukazuje Bril. Kako se ta supstanca dugoročno ponaša u različitim uslovima u životnoj sredini i u kombinaciji sa drugim pesticidima – to je u trenutku odobravanja nejasno. Zato su redovne ponovne procjene bile toliko važne.

Bril se sada plaši da bi "Omnibus iks" mogao da uništi naučni interes za istraživanje ovih supstanci. Jer, postalo bi nezanimljivo "baviti se sistemom na koji se ionako više ne može uticati".

Njemački naučnici podsjetili vladu na njemački zakon

Nova zakonska regulativa EU neće doprinijeti manjoj upotrebi pesticida, uvjeren je Bril. U tome neće pomoći ni dronovi, niti argument o preciznom prskanju.

Kod fungicida to uopšte ne funkcioniše, kaže biolog. Fungicidi djeluju protiv gljivičnih oboljenja i moraju se prskati preventivno, jer kada je biljka već napadnuta – više joj nema spasa.

A može i drugačije, ističe Bril. Potpuno bez pesticida – kroz takozvanu "integrisanu zaštitu bilja". To nije nikakva hipi-eko fantazija, već koncept održive regulacije štetočina koji je u Njemačkoj zakonski utemeljen još 2012. godine.

Ubrzo nakon što je u maju Evropski savjet dao zeleno svjetlo za "Omnibus iks", naučni savjet Nacionalnog akcionog plana za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja podsjetio je njemačku saveznu vladu u svom zvaničnom stavu na njen sopstveni zakon. Glavni autor tog dopisa bio je upravo Karsten Bril.

Poljoprivreda može i bez pesticida

Istraživači navode da integrisana zaštita bilja predviđa korišćenje hemijsko-sintetičkih sredstava tek kao posljednju opciju. Cilj je da se osiguraju prinos i kvalitet, ali i da se minimizuju negativne posljedice po ljude i prirodu, kao i da se spriječi stvaranje otpornosti na zaštitna sredstva.

To može da funkcioniše ako se vodi računa o smjeni usjeva i ako se prednost daje mješovitim kulturama. Štetočine mogu da se suzbiju naseljavanjem njihovih prirodnih neprijatelja kroz cvjetne pojaseve ili živu ogradu, dok korov može da se uklanja mehanički.

Problem je u tome što je prskanje zaštitnim sredstvima često brži, a samim tim i jeftiniji put. Osim toga, uporno se održava narativ da su pesticidi neophodni kako bi se osigurala bezbjednost hrane. Ono što se u toj priči prećutkuje jeste da su monokulture i ekosistemi narušeni pesticidima znatno osjetljiviji na promjenljive uslove u životnoj sredini. To zapravo ugrožava bezbjednost hrane, zaključuje Karsten Bril, "jer imamo sistem koji ne može da izađe na kraj sa klimatskim promjenama".

( Deutsche Welle )