Ćulafić: Crna Gora je danas mnogo bliže statusu ekološke države nego onda kada je proglašena
U Skupštini Crne Gore održan događaj na temu "Ekološka država Crna Gora – 35 godina kasnije: zatvaranje Poglavlja 27"
Zatvaranje Poglavlja 27 neće biti proglašenje ekološkog savršenstva, već potvrda da je Crna Gora izgradila sistem zaštite životne sredine po visokim evropskim standardima, kao i da je spremna da ga odgovorno, dosljedno i trajno primjenjuje i unapređuje.
To je danas, tokom događaja na temu "Ekološka država Crna Gora – 35 godina kasnije: zatvaranje Poglavlja 27" izjavio ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje je u sradnji sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, a povodom 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom organizovao događaj u državnom parlamentu.
Ćulafić: Crna Gora danas bliže statusu ekološke države nego kad je proglašena
Tokom izlaganja Ćulafić je poručio da se danas obilježava jedan od najljepših datuma u istoriji Crne Gore.
Kazao je da smo spremni da detektujemo izazove – sistemske i one oko nas: "Ali i da radimo sa tako jezgrovitom dinamikom. Da se imamo sa čime pohvaliti i da danas imamo i te kako šta da slavimo."
Potrebno je, kaže on, dovesti do kraja strateški korak zatvaranja Poglavlja 27, osnažiti kadrovske kapacitete, pojačati monitoring stanja u životnoj sredini...
"Evropi dolazi Crna Gora koja ima viziju, snagu i hrabrost da zaštiti gotovo polovinu teritorije", rekao je Ćulafić, komentarišući Naturu 2000.
On je kazao da donosimo zemlju naslijeđenih bogatstava, koja je uspjela da sačuva ono najbitnije.
"Danas, sa punom odgovornošću mogu da kažem da je Crna Gora mnogo bliže statusu ekološke države nego onda kada je proglašena", rekao je on.
Đurović: Očekujemo da do kraja godine zatvorimo Poglavlje 27
Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović rekao je da je uloga zakonodavne vlasti bila da zaštita životne sredine ne zavisi od dobre volje pojedinaca.
"Već da postane trajna obaveza države, privrede, lokalnih zajednica i svakog građanina. Nažalost, od tada do skoro, učinjeno je suviše malo. Skoro tri decenije može se reći da je ekološka država bila samo slovo na papiru, markentiška krilatica i paravan iza koje su se krili devastacija naših prirodnih resursa, divlja gradnja i nekontrolisano uništavanje naših šuma i riječnih korita", kazao je Đurović.
On je rekao da očekuju da do kraja ove godine u potpunosti zatvore Poglavlje 27 koje je "najzahtjevnije, najskuplje i najteže u pregovaračkom procesu sa EU".
"I trenutkom zatvaranja neće biti kraj parlamentarnog rada u ovoj oblasti. Naprotiv, evropsko članstvo zahtijevaće još snažniji nadzor na primjeni zakona, stabilno finansiranje, ekološke infrastrukture i spremnost da se standardi dodatno unapređuju", rekao je Đurović.
Mandić: Nema bogate države ako su građani okruženi uništenom prirodom
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da danas obilježavamo 35 godina otkako je Crna Gora proglašena za ekološku državu.
"Deklaracija je nastala u doba velikih političkih i društvenih promjena. Njena odluka nije bila vezana samo za taj trenutak. Za Crnu Goru priroda nije dekor. Ona određuje gdje živimo, čime se bavimo, kako čuvamo zdravlje i šta ostavljamo svojoj djeci. Naš prostor je malen, ali raznovrstan... Ono što na takvom prostoru oštetimo, često ne možemo nadoknaditi, a ono što sačuvamo može da hrani i okuplja buduće generacije", izjavio je on.
Odluke o prostoru i prirodnim resursima, kaže, traže duže od jednog mandata, a njihove posljedice ne prestaju promjenom vlasti.
On napominje da ekološka politika mora biti područje državne odgovornosti.
Naglasio je da u Evropsku uniju (EU) treba da "unesemo" najbolju Crnu Goru.
"Održivi razvoj prostornog planiranja, turizma, energetike i poljoprivrede, mora se sprovoditi na način koji će biti komplementaran, sa prirodnim ljepotama Crne Gore. Posebno moramo čuti lokalne zajednice. Ljude koji žive uz rijeku, šumu, jezero ili zaštićeno područje, najbolje vide promjene u prostoru", rekao je.
Zaštita prirode, ističe Mandić, mora donijeti opipljivu korist tim zajednicama. Naglasio je da se ne može govoriti o kvalitetnom životu tamo gdje je zagađen vazduh.
"Naš cilj ostaje – Crna Gora slobodnih, srećnih, bogatih i slobodnih ljudi... Srećnih ljudi koji imaju sigurnost, porodicu, zdravu životnu sredinu i osjećaj da njihova djeca imaju budućnost u zemlji", kazao je.
Mandić naglašava da nema istinski bogate države, ako su njeni građani okruženi uništenom prirodom. On kaže da je prevencija bolja nakon popravljanja štete poslije svake krize.
Babović: Sistem sankcija bio je nedovoljno efikasan
Profesor Miloš Babović izjavio je da je širi koncept od same zaštite prirode kompletan model ekonomskog i društvenog razvoja "zasnovan na harmoniji sa prirodom".
"„Zakonska regulativa u oblasti zaštite životne sredine u to vrijeme je bila veoma bogata. Procjenjivalo se da ima oko 370 raznih pravnih propisa. Imali smo želju da donesemo jedinstven zakon o zaštiti koji bi obuhvatio cio prostor, sve medijume, vazduh, vodu, zemljište... Koji bi dao jedinstvene smjernice za cijelu zemlju, onako kako je to uradila Švedska", rekao je Babović.
Naše pravo, ističe, nije obuhvatilo izvjesne "odnose i ponašanja u ovoj oblasti, da donijeti propisi nijesu dovoljno pogodni da obave svoj zadatak".
"Nijesu sistematizovani po oblastima i nivoima... Sistem sankcija je bio nedovoljno efikasan. Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori je saopštenje drugim državama, čitavoj međunarodnoj zajednici, kojom se objašnjavaju naše namjere i preduzete akcije za budućnost", kazao je on.
Tok diskusije
Tokom diskusije, Ćulafić je izjavio je da su oprezni i da sa velikom dozom radosti dočekuju "rasplet cijele situacije".
"Uzimajući u obzir da možete očekivati raznorazne opstrukcije na tom putu, pa i hibridne napade. Dolazili ona iznutra ili spolja, sasvim svejedno, treba biti oprezan i jedan strateški put preći i veliki cilj dostići, a to je naša puna integracija u Evropsku uniju (EU)", rekao je Ćulafić.
Parlament je, kaže, dodao veliki doprinos unapređenju životne sredine, jer su sistemska rešenja "usvajana u tom domu".
"Vjerujem da je svako prije nas radio maksimalno koliko je mogao i koliko su mu okolnosti dozvoljavale. Moj poziv je da ova oblast bude inicijalni korak za pogled u budućnost. Ovdje su nam puno pomogle pregovaračke sposobnosti naših kolega", kazao je Ćulafić.
Naglasio je da je ponosan na intelektualne kapacitete ove zemlje, dodajući da Crna Gora ima snagu i potencijal.
"Mislim da je važno što je usvojena Žabljačka deklaracija, nakon Hamburške i Dubrovačke..."
Profesor Miloš Babović predložio je da se u Ustavu Crne Gore reguliše: "Ko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima iz oblasti zaštite prirode da se oglasi lično odgovornim i da se to ne može opravdati višim nalogom. Svako je u skladu sa zakonom dužan da, u okviru svojih mogućnosti, štiti i unapređuje životnu sredinu i prirodu Crne Gore".
On kaže da je neophodno obezbijediti ekološkim pokretima i njihovim predstavnicima da uđu Skupštinu Crne Gore.
"Da Skupština ima predstavnika zelenih kao što je u Njemačkoj. Da se u nastavnim programima i dokumentima uvedu novi predmeti... Da se u modelu ekonomsko-društvenog razvoja stave prioriteti vezani za ekologiju i posebno za ekološki turizam. Da se formiraju ekspertski timovi, sastavljenih od vrhunskih, svjetskih naučnika i stručnjaka, koji će se baviti problematikom ekologije i zaštitom životne sredine".
Babović smatra da treba nastaviti sa recikliranjem i edukacijom građana po tom pitanju.
( Nikola Saveljić )